(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Propisi vezani za svakog muslimana / EsSUNNE"

\j^^V 



KOMENTAR 
ZADNJE 

DESETINE 

CASNOG KUR'ANA 



^^ 




4. 



o 
o 
o 
eg 
00 

O 
I 

o 

CD 
O) 
O) 

z 

CO 



IPROPISI VA2NI ZA 
SVAKOG MUSLIMANA 



www.tafseer.info 




■^' 



■^^ 



^M 



p 



:^- 



%"■ ^Sa^' ^^'v** 'A\*'' Ti-Ar ''*A^' ■^ 



\yj- v^Jj- -i^Jj- v^f/ Vf'j- -^J/ T 1% 



,™,™_ Uvod 

Neka je h\ala Allahu. Gospodaru svih svjetova. Ncka jo mir i spas na Aliahovog 
Poslanika. Uvazeni brate i cijenjena sestro, obave/ni smo uciniti cctiri stvari. 
O Prvo. nauciti sve sto treba znati o Allahu. Njegovom Vjerovjesniku i vjeii 

islamu: ovo je zato jer je Svevisnjeg Allaha dopusteno obozavati samo na 
osnovu ispravnog znanja. Onaj ko Allaha, dzelle sanuhu. obozava na osnovu 
neznanja. takav je zalutao i poistovijetio se s krscanima. 
© Drugo, postLipanje prema naucenom: onaj ko nesto nauci pa to ne 
primijenJLije u praksi vec se poistovijetio sa zidovima. Oni su znali istinu. all 
nisu postLipali prema njoj. Jedna od sejtanskih splelki kada je rijec o 
odvracanJLi od stjecanja znanja jeste ubacivanje sumnje da ce covjek pred 
Sveznajucim Allahom imati opravdanje ako ne bude znao. Ovdje se 
zapostavlja cinjenica da je protiv onoga ko inia inogucnosti da nauci pa to ne 
ucini vec uspostavljen dokaz. Tom istom spletkom sluzio se Nuhov. alejhis- 
seiam, narod: u usi bi stavljali prste i pokrivali se odjecom kako ne hi culi 
dokaz. i. odatle. preuzeli obavezu. 

© Trece. pozi\anje u nauceno; ucenjaci i misionari su nasljednici \jerovjesnika. 
Allah, dzelle sanuhu. prokleo je Izraehcane jer jedni druge nisu odvracali od gresnih 
postupaka koje su cinili. a mzno li je zaista bilo kako su postupali! Stjecanje znanja i 
pozivanje u njego\u primjenu jeste farzi-kifajc: ako to ucini dovoljan broj Ijudi, 
odgo\'ornost i grijeh spada s njih, a ako to zapostave. svi su gresni. 
CetvTto, strpljivo podnosenje neprilika: dok stjece znanje, radi prema 
njeniu i poziva u njegovu primjenu, covjek treba biti strpljiv. 

Htijuci uzeti ucesce u otklanjanju neznanja i olaksavanju stjecanja znanja, 
u ovoj smo knjizi objedinili odrcdene serijatske znanosti. govoreci o njima u 
kratkim crtania jer je samo toliko dovoijno obicnom muslimanu. Uz to smo 
naveli tumacenje samo posljednja tri dzuza casnog Kur'ana zato sto se oni 
pretezno citaju i ponavljaju u namazu. 

Nastojali smo spomenuti osnovne informacije i vjerodostojne hadise: ne 
tvrdimo da smo postigli savrsenstvo. njega je Allah, dzelle sanuhu. zadrzao 
iskljucivo za Sebe. Ulozili smo malo truda. pa ako smo pogodili, to je Atiahova 
dobrota. a ako smo pogrijesili. to je od nas samih i od sejtana: Allah, dzelle 
sanuhu. i Njegov Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem, cisti su od nasih greski. 
Neka se Svevisnji Allah smiluje svakom covjeku koji nam na lijep nacin ukaze na 
slabosti i nedostatke, a Allah, dzelle sanuhu, opet, najbolje zna. 



Website : Tafseer.into 



Email : bos @Tafseer. info 




Vfijednost i odlike 
casnog Kur'ana 

Neka je hvala Allahu. Neka je mir i spas na Allahovog Poslanika, 
njegovu porodicu i sve ashabe. Kur'an je AUahov govor. Nad ostalim 
govorima on se odiikuje kao §to se Allah, dzelle sanuhu, odlikuje nad 
slvorenjima. USenje Kur'ana najbolje je djelo koje covjek moze 
upraznjavati svojim jezikom. 

♦ Neke vrijednosti citanja, ucenja i poucavanja Kur'anu 

I Ufenje Kur'ana; Poslanik, saJlallahu alejhi ve sellem, rekao je: 
"Najbolji Oil vas jeste onaj ko nauci Kur'an i poucava mu. " (El-Buhari) 

I Citanje Kur^ana: Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je 
prilikom rekao; "/To procita jedno slovo iz Allahove Knji^e imat ce za 
10 dobro, a dobro se udesetcrostrucova." (Et-Tirmizi) Nagrada za 
iskreno citanje Kur'ana umnogstrucava se ukoliko covjek cita 
prisebno, s razmisljanjem i razumijevanjem: ako tako cita, za svako 
procitano slovo ima deset sevapa. pa cak sedam stotina puta vise. 

A Uceiije, pamcenje i vjesto citanje Kur'ana; Resulullah, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao je: "Onaj ko vjeSto cita Kur'an bit ce u drustvu 
casnih cestitih pisara, a ko ga redovno cita. ali s poteskocom imat ce 
dvostruku nagradu." (El-Buhari i Muslim) A tu je i sljedeci 
Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve selieFii, hadis: "Ucacu Kur'ana 
bit ce receno: 'Uci i penji se; uci lijepo i pravihw kao sto si na 
dunjaluku ucio, tvoje mjesto u Dzennetu bit ce tamo gdje proucis 
posljednji ajet." (Et-Tinnizi) Komentirajuci ovaj hadis, imam El-Hattabi 
zapisao je: "U predanjjma stoji da broj kur'anskih ajeta odgovara 
broju dzenetski^ stupnjeva. Ucacu Kur'ana bit ce receno: 'Penji se uz 
onoHko stepenica koliko si proucio ajeta.' Ko tada prouci cijeli 
Kur'an, popet ce se na najvisu stepenicu u Dzennetu; ko prouci dio 
Kur'ana, njegov ce stupanj, a, otuda 1 velicina nagrade, biti tamo gdje 
zavrsi svoje ucenje." 

I Poucavanje djece Kur'anu; Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao je; "Ko bude ucio Kur'an, poucavao mu i radio prema njemu, 
na Sudnjetn ce danu njegovim roditeljima na glavu biti stavljena 




kmna ocl sYJetlosti koja ce sijati kao sitnce, i bit ce ohiiceni u dvije 
haljine u koje Ijudi no ovom svijetu ne hi mogli gledati. Oni ce upitati: 
'Zbog cega smo ohuceni it ovo?' Bit ce im odgovoretio: 'Zhog toga 
sto je vaSe dijete prihvatilo Kur'an.'" (El-Hakim) 

I Zauzimanje Kur'ana na onom svijetu; Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, podsticao je ummet: "Citajte Kur'an, uistinu ce on na 
Sudnjeni danu doci da se zouzima za one koji sii ga citali." (Muslim) A 
u jednom drugom hadisu stoji: "Post i Kur'an ce se zauzimati za 
covjeka na Sudnjeni danu... " (Ahmed i El-Hakim) 

I Okupljanjc radi citanja Kur'ana i njegovog pruut^avanja; 

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kada god se Ijudi 
iskupe u dzamiji radi ucenja Kur'ana i njegovog medusohnog 
proucavanja na njih se spusti smiraj, ohavije ill milost i okruze 
nieteki. a Allah ih spomene kod onih koji su Mu bliski. " (Ebu Davud) 

^ U koliko dana zavrsiti hatmu 

VJerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi svakodnevno su 
ucili Kur'an. ali hatmu pretezno nisu zavrsavali u periodu kracem od 
sedam dana. Stavise, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio 
je da se cijeli Kur'an prouci u periodu kracem od tri dana. 

# Nacin ucenja Kur'ana 

Enes. radijallahu anhu, upitan je kako je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, ucio Kur'an, pa je odgovorio: "Otezao je one rijeci 
koje treba otezati; uceci bismillahir-rahmanir-rahim, otezao je rijec 
bismillah, rijec Er-Rahman i rijec Er-Rahim." (El-Buhari) 

* Adabi ucenja Kur'ana 

Ibn Kesir je govorio o adabi ma ucenja Kur'ana. Neki od tih adaba 
jesu sljedeci: ne prihvatati Kur'an osim cist, prije ucenja usta ocisti 
misvakom (oprati zube). obuci najljepsu odjecu. okrenuti se prema 
kibli. prilikom zijevanja prekinuti ucenje, ucenje ne prekidati 
bespotrebnim govorom, biti priseban. prekinuti ucenje i moliti za 
milost kod ajeta koji govore o milosti. prekinuti ucenje i trazi utociste 




kod ajeta koji govore o kazni, Mushaf ne ostavljati otvoren, na njega 
nista ne stavljati, ne uciti glasno u prisustvu drugih ucaca (to ih 
ometa) i ne uciti po trznicama i bucnim mjestima. 

Plemeniti brate, nastoj svoje vrijeme provesti u ucenju Kur'ana. 
Stavi sebi u obavezu dio koji ces svakodnevno prouciti, i koji niposto 
neceS propustiti. Kratko ali ustrajno ucenje bolje je od dugog ali 
povremenog. Ako prespavas ili zaboravis, taj dio mozes obdan 
nadoknaditi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko zuspe 
a ne prouci svoj vird, odnosuo dio virda koji je obicno iicio. neka to 
nadoknuti izjnedu sahaha i podne-ncimaza, jer ce mu biti upisano kao 
daje taj svoj vird proucio nocu. " (Muslim) 

Ne budi jedan od onih koji su okrenuli Kur'anu ieda i zapostavili 
ga na bilo koji nacin: zanemarili njegovo ucenje, pravilno 
izgovaranje, razmisljanje o njegovim porukama, rad prema njemu, 
lijecenje njime... 



>v-. 







.;,;;„„'/ 'j) 



la 



SURA EL-FATIHA 

(PRISTUPI 



Sura Fatiha nazvana je "Uvodnicom Knjtge" 
jer je Kur'an otpocet njome. a prilikom 
pisanja Mushafa, kaligraf uvijek prvo pise 
Dvu suru. Dakle, ona je prvo sto ucac uci \z 
ove dostojne Knjige. ali ova sura nije prva 
objavljena u odnosu na ostali dio Kur'ana. 
Neki su rekli da je objavljena u Mekki, a neki 
da je objavljena u Medini. Naziva se 
Fatihatul-Kitab (Uvcxlnica Knjige), Ummul- 
Kitab (Srz Knjige). Es-Seb'ul-mesani (Sedam 
jasnih ajeta, a neki su to preveli "Sedam ajeta 
koji se ponavljaju"), Suretul-hamd (Sura 
zahvaJe). Suretus-salati (Sura moHtve). El- 
Vakijeh (Zastitnica), O njenim vrijednostima 
navtKle se mnogi hadisi. a u jednom od njih 
navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.. 
rekao: "Ei-hamdu iillahi rabbii-aleniin (hvala 
Allahu. Gosptxlani svih svjcU)va) je Es- 
Seb'ul-mesani Sedam jasnih ajeta i veliki 
I^ur'an koji mi je dat." (El-Buhari, Ahmed) 
yj "I" ime Allaha. S\cniilosn<>g, Milfistivo};" 
-TBismilla nije ajet na pocetku svih kur'anskih 
sura, vec ajet koji razdvaja sure jedne od 
dmgih. Pohvaino je da se prouci. osim u suri 
Et-Tevbe. kada je to ptikudeno. Allah je ime 
kojim se naziva samo Uzviseni. U osnovi 
dolazi od rijeci "El-llah". Prije sazimanja. ova 
rijeci se koristiia za sve sto se obozava. 
ispravT\o ili neispravno. ali je kasnije preovladaJa 
upotneba ovog naziva za Onoga Ko se istinski 
obozava. "SM'milosiio<>. Miloslixt^" - ove 
rijeci su izvedenice iz rijeci er-rahmeh (milost). 
Er-Rahman je hiperbolicnije od Er-Rahim, a 
ugptrebljava se samo za Allaha Uzvisenog. 
^ "Hvala Allahy" - zahvala (hamd) 
oznacava iznosenje pohvale jezikom za nesto 



sto je dobrovoljno. prefinjeno. Hamd se 
iskljucivo ocituje jezikom. a sukr. koji takoder 
oznacava zahvalu. bjva jezikom. srcem. 
tjelesnim udovinia. Sukr se iznosi radi 
blagodati. a hamd radi savrsenstva onoga ko se 
hvali, pa makar i ne bilo odredene blagodati. 
Allahu Uzvisenom pripadaju i hamd i iiukr. 
"...(Jospodaru svjetova" - Er-Rabb 
(Gospodar) je jedno od Allahovih uzvisenih 
imena i ovim imenom ne oslovljavaju se Ijudi 
osim u genitivnoj vezi. kao kada se kaze: 
"Ovaj covjek je gospodar kuce." Gospcxlar je 
posjednik. Gospodar je vlasnik. Gospodar je 
koji sve odrzava i ureduje, Gospodar je onaj 
koji se obozava. "...El-.\k'min" - je mnozina 
od rijeci e!-alem (svijet). a oznacava sve sto 
postoji mimo Allaha Uzvisenog. Ova rijec se 
koristi kao izrazaj za sve .sto ima razum. a to su 
feuri kategorije: Ijudi. dzinni, meleki i sejtani. 
^ "Svemilosnoiii, Milostivom" - posto se 
UzviSeni opisao Gospodarom svjetova, .sto je 
jedan vid zastra.sivanja. vezao je to za 
"Svemilosni i Milostivi". sto u sebi sadrzi 
afirmaciju i podsticaj kako bi u Svojim 
svojstvima objedinio strah ixi Njega i zelju za 
Njmi. a to se postize vecom pokornoscu Njemu. 
CD'Vladaru Dana sudnjeji" - El-Malik 
(Vladar) je i djelatno Allahovo svojstvo. Od 
Katade se prenosi da je rekao: "Jevmud-din 
(Sudnji dan) je dan u kojem ce Allah suditi 
robovima prema njihovim djelima, tj. 
n^gradivati ih prema zaslugama." 
Cp"Samo Tcbi ibadct cinimo i samo od 
Tel)c p«»moc Irazimo" - tj. samo Tebe 
izd\'ajamo i txlredujemo za ibadet i za 
trdzenje piomoci. Ne obozavamo nikog mimo 
Tebe. niti od nekog drugog pomoc trazimo. 
Ibadet oznacava najvise ciljeve poniznosti i 
pokonvosti, a u serijatskoj lerminologiji njime 
se izrazava ono cime se objedinjuje 
savrsenstvo Ijubavi. poniznosti i straha. 
Ibadet je spomenut prije tnizenja pomoci zato 
sto predstavlja sredstvo do trazenja pomoci. 
Od Ibn Abbasa prenosi se da je za rijedi 
"samo od Tebe pomoc triizimo", rekao da 
znace: "Samo Tebi jednocu ispovijedamo i 
Tebe se pribojavamo. nasi Gospodaru. Samo 
od Tebe trazimo pomoc za pokomost Tebi i 
za.sve ostale nase stvari." 
0^yi'piiti nas na Pravi put" - uputa je 
dvovrsna: uputa uspjeha koja iskljucivo 
pripada Allahu Uzvisenom. Tako Uzviseni 
Allah kaze: 'Ti ne mozes uputiti koga volis, 
vec Allah upucuje koga On zeli." Druga vrsta 



upute je uputa ukazivanja i usmjeravanja koja 
je pripadala vjerovjesnicima i njihovim 
sljedbenicima iz reda ulcme i daija. Tako 
U/.viscni kazc: "I ti upucujes na Pravi piil." 
Ovaj ajet ukazuje na ove dvije vrste upiile, 
jer jedino Allah daje konacni uspjeh. a poslao 
je Svoje poslanike da nam ukazuju na njega. 
Pravi put (es-siraiul-mustekim) u jeziku 
oznacava put na kojem iiema iskrivljenja. a 
TOd njim se misli na put islama. 
^"Na put onih kojiina si blagodati 
podario" - oni su spomenuti u rijecima 
Uzvisenog: "Oni koji se pokoravaju Allahu i 
Poslaniku bit ce sa onima kojima je Allah 
blagodati podario txi vjemvjesnika, iskrenih. 
sehida. dobrih - a divno li je to drustvo!" 
"...a nc oniii nu kojc se srdzbii i/Jila" - oni 
su zidovi. jer su poznavali istinu, a onda je 
ostavili. 2^to su zasluzili AUahovu srdzbu. 
Ahmed i Ibn Madze od Vjerovjesnika, 
s.a.v.s.. prenose da je rekao: "Ni na cemu 
vam viSe zidovi ne zavide kao sto vam 
zavide na selamu i izgovaranju rijeci amin." 
"...i koji su zalutali" - oni su krscani, zato 
sto su iz neznanja zastranili i udaljili se od 
istine. pa su otisli u jasnu zabludu vezano za 
Isaa, alejhis-selam. Rijeci "amin" znaci: 
Allahu. odazovi nam se. 



SURA EL-MUDZADELE 

(RASPRAVA) 



Q^ "Allah Je cuo rijeci one koja se s tobom 
o ntuzu svonu' raspravljjila". tj. s tobom 
govoriia o njemu. "...i Allahu se jadala" - od 
Aise. radijallahu anha. prenqsi se da je rekla. 
"Neka je Uzvisen Onaj Ciji je sluh sve 
obuhvatio. Cula sam govor Havie bint Salebe. 
all dio tog govora mi je ostao skriven. Zaiila 
se na svoga muza Allahovom Poslaniku. 
s.a.v.s.. govoreci: 'AUahov Poslanice, on je 
moju mladost potrosio. U svojoj utrobi sam 
mu zaredom nosila djecu sve dok nisam zasla 
u godine. a radanje djece prestalo, da bi mi 
onda rekao: Ti si mi kao leda moje majke. 
Allahu, ja se Tebi na njega zalim.' Nije mnogo 
proslo, a Dzibril dode sa ovim ajetima: 'Allah 
je Cuo rijeci one koja se s tobom o muzu 
svome raspravljala.'" On je Evs b. Es-Samit, 
jedan ensarija. "...a Allah fuje razgovor vas 
iwdusobni", tj. ono o cemu vi pricate. 
^"Oiii od vas koji zenama s\()jim reknu 
da im nisu dopustcne", a zihar znaci da muz 
kaze zeni: 'Ti si mi kao leda moje majke", i 



m aaaijsa M 



". > .1'-'' ■'li t * 'F* ' -'f'lT'f^'l';''''^'!' 

■^t'V*' I'-if'-i^j- ^' -1 -'.'■i •^?i' '•■'''1' 









nema razilazenja da se ova formulacija smatra 
ziharom. "...a one nisu majke njihove", tj. 
njihove zene im nisu majke i to je laz koja je 
proistekJa od njih. Ovim rijecima ostro se 
prekoravaju i osuduju oni koji cine zihjy. 
"...niajkc njihove su samo one koje su ih 
rodile", tj. niko im drugi nije mati osim one 
koje su ih rodile. "...oni zaista go^ore ruzne 
rijeci i neistinu". tj. oni koji to svojim zenama 
kazu iznose ruzan govor, tj. ogavan govor koji 
serijat nijece zato Sto su usporedili svoje 
supruge, s kojima imaju spolni ixlnos, sa svojim 
majkama. a to je jedan od najgorih oblika 
poni?.enja majke. Neistina ovdjc oznacava laz. 

"...a Allah sigurno hri.se grijehe i prasta", tj. 
uveliko preiazi preko grijeha i oprasta zato sto 
je iskup koji im je propisao ucinio nacinom 
spasavanja od grijeha. 

^"Oni koji svojim zenama reknu da im 
nisu dopusk'de. a onda odiuce da se povrale 
u onome .sto su rekli" - povrate se onome sto 
su htjeli. tj. spolnom odnosu sa njima. 

"...Jcdnog roba ropslva oslohoditi" -duzni su 
da oslobode roba. ropkinju ili roba koji je u 




necijem posjedstvu zbog onoga 5to su vec rekli. 
"„.prije nego sto jedno cirugo dodirnu" - 
ovdje se misli na spoini odnos. Onome ko ucini 
zihar nije do7.\oljeno spolno opciti sve dok se 
ne iskupi. "T(i \aiii je" - spomenuti propis; 
"...(?inie se opominjete", tj, sto vam se 
i^reduje, cime se sprecavate da pocinite zihar. 
ra'Onaj k(» ne nade, duzun je d\a mjeseca 
p<).sti(i, uzastopno. prije nego sto jcdno dru^o 
dodirnu" - tj. ko ne nade i ne bude imao roba u 
svome posjedstvu. niti ima imetka u vrijcdnosti 
roba za otkup. ill ne nade roba kojeg bi otkupio. 
duzan je postiti dva mjeseca uzastopno, bez 
pi^kida, Ako bude prekinuo (jedan dan), 
ponovno ce poceti postiti, ako je pnekidanje 
posia bilo be/ opravdanja. Ako bude spolno 
opcio sa zenom. namjemo, danju ill nocu. 
duzan je ponovno poceti postiti sezdeset dana. 
"A onaj ko ne moze" - postiti dva mjeseca 
uzastopno; " ..duzan Je sezdeset siromaha 
nahraniti" - za svakoga siromasnoga jedan 
pregrst (pola sa'a) psenice ili hurmi. ili rize i si. 
Nahranit ce ih zgotovljenom hranom sve dok se 
ne zasite ili dok im ne uruci ono sto ce ih uciniti 
sitima. "...zato da biste pntvrdiii da u Allaha I 
Posianika Njegova \jerujete" - tj. tako smo 
presudili da biste potvrdili ono slo je Allah 
naredio i propisao i da biste zastali na 
granicama serijata, ne preJazeci ih, te da se ne 
biste vracali ovakvom postupku (ziharu) koji 
predstavlja ruzan govor i neistinu. ...to su" - 
spomenuti propisi, "....\lbhove granice" - 
stoga nemojte prelaziti Njegove granice krseci 
propise koje vam je On propisao. Allah vam je 
pojasnio da je zihar grijeh. te da spomenuti 
iskup za njega povlaci oprost i prelazak preko 
grijeha. "A nevjernike" - koji ne zastaju kod 
Allahovih granica; "...ceka Iwlna kazna' - tj. 
P3jnja u Dzehennemu, 

^p"Doi.sta oni koji su nepo.slusni Allahu 
i Poslaniku Nje^ovu" - a neposlusnost 
oznacava suprotstavljanje, sporenje i 
neprijateljstvo; "...bit ce ()sraiii<»ceiii kao 
sto su iiiii osramoceni 1 oni prije njih " - 
tUbit ce ponizeni i obrukani. 
y)"Na dan kada ill Allah sve ozivi" - tj. 
kada se okupe na jednom proslranstvu i kada 
niko od njih ne ostane neprozivljen; "...pa ih 
ohavijesti o ononie stit su radili" - tj. 
djavijesti ih o ruznim djeiima koja su radili na 
dunjaluku, kako bi upotpunio Svoj argument 
protiv njih. "...Allah je o tome raeun sveo" - 
tj. Allah je sve to skupio i Njemu nije nista 
promaklo. ...a oni su to /ahuruv ili" - tj. nisu 



to upamtili. pa ce to naci izlozeno i zapisano 
na Listovima. ".\llah je svetiiu svjedok" - 
s^e nadzire i gleda. 

Qj "Zar ne znas da .Allah zna sve sto Je na 
nebesinia i sto je na Zenilji?" - tj. Njegovo 
znanje obuhvala sve sto je na njima tiiko da 
mu nije nista skriveno. "Nenia tajnih 
razgovora niedu trojicom" - tj. ako se desi 
razgovor izmedu tri covjeka; "...a da On nije 
cetvrti", tj. ucestvuje sa njima nadziranjem 
tog tajnog razgovora: "...niti peterieom. a 
da On nije sesti" - jer je Allah L'zviseni sa 
svakim brojem. bio on veliki ili mali. zna 
skriveno i javno, Njemu nije nista skriveno. 
"...ni kada ih je manje, ni kada ih Je vise" 
- tj. niti manje od spomenutog broja, kao sto 
su jedan, dvojica. a niti vise od tog broja, kao 
sto su sesterica, sedmerica. "...a da On nije 
sa njima" - On zna ono oko cega se 
sasaptavaju i od toga Mu nije nista skriveno, 
"...jjdje }j()d oni bili" - na bilo kojem 
mjestu. "...On ce ih potom obavijestiti" -tj. 
iznijeti informacije; "...o onome sto su radili 
na Sudnjem danu" - kako bi znali da 
njihovo sasaptavanje nije bilo skriveno i kako 
bi Njegovo javno prozivanje onih koji se 
sasaptavaju o losim postupcima bilo prijekor. 
ppnizenje i obavezivanje argumentom. 
yJ'Zar ne vidis one kojima je 
z;ibranjt'no da se sasaptavaju kako se 
/.atini vracaju onome sto ini je 
zabranjeno" - zidovi su. kada bi kakav 
vjemik pored njih prosao. sasaptavali se 
izmedu sebe tako da bi vjeniik pomtsljao na 
kakvo zlo. Allah im je zabranio, ali se oni 
toga nisu prosli. Potom je objavljen ajet: 
"Sasaptavaju se u grijehu" - tj. ogovaranju 
i uznemiravanju vjemika i si., kao sto su laz i 
nepravda. ' i nepiijateljstvu", tj. onome 
fiime se vjemici napadaju. "...i neposlusnosti 
Poslaniku" - suprotstavljanju njemu. "A 
kada ti dola/e, puzdravlja ju te onakt) kako 
te .Allah iiikada nije pozflravio" - pod ovim 
se misli na zidove koji su dolazili 
Vjerovjesniku. s.a.v.s.. govoreci: "Es-samu 
alejkum!" (neka va,s smrt snade), pretvarajuci 
se da zele reci: es-selamu alejkum, a 
skrivajuci da zele smrt. Vjerovjesnik, s.a.v.s.. 
rekao je: "I na vas." "...i medu soljom 
govore" - tj. jedni drugima; "...trebalo bi da 
nas .Mlah vec Jedivoni ka/ni za ono sto 
govorimo" - govorili su: "Da je Muhammed 
vjerovjesnik. Allah bi nas vec kaznio zbog 
toga sto ga omalovazavamo u nasem 



govoru," Neki su rekli da ovo znaci: da je on 
Vjerovjesnik. njemu bi se dova za nas 
usliSala. jer bi govorio: "Neka je i na vas". tj. 
vec bi nas pritom smrt zadesila. "Dovoljaii 
ce im biti Dzehenncni" - tj. dovoljna im je 
patnja u Dzehennemu u odnosu na trenutnu 
smrt (koju izazivaju). "...u njemu ce 
gorjeti" - u njega ce uci; "...a srozno je on 
i)|ebivaliste" - tj. utociste i stanisie. 
y^"0 vjerniei, kada niedu sobom tajno 
ra7,};o%arate, ne razgo%arajte o grijchu i 
neprijateliKtvu i nepo^lusnusti prenia 
Poslaniku" - kao sto cine zidovi i licemjeri; 
"...\et razgovarajte o dobrocinstvu i 
bogobojaznosti" - tj. pokoraosti i 
ostavljanju nepokomosti: "...i bojte se 
.\llaha pred Kojini cete skupljeni biti" - 
ra^e vas nagraditi prema vaStm djelima. 
^oT'Sasaptavanje je" - misli se na 
sasaplavanje u grijehu. neprijateljstvu i 
nepokomoslj Poslaniku. s.a.v.s.: "...posao 
sc'jiaiivki" - a ne od nekoga dmgoga. tj. sejtan 
ga ukrasava i lijepim docarava; "...da hi 
rastu/io one koji vjeruju" - kako bi ih odveo 
u zalost i tugu koja nastaje iz nesmotrenosti. a 
ustvari je spletka koju kuju. "...a to njima 
nimalo ne nioze nauditi" - tj. sejtan ili 
sasaplavanje koje sejtan uljepsava nece 
vjemicima nanijeti nikakvu sielu: "...osim ako 
Allah dopusti" - tj. Njegovim htijenjem. "\ 
vjernili neka se sanio » Allaha pou/da]u" - 
tj. neka se Njemu predaju u svim svojim 
pitanjinia i zatraze zaStitu kod Allaha od 
sejtana. Neka se ne oba/iru na sasaptavanje i 
tajne razgovore koje sejtan utjepsava. El- 
Buhari. Muslim i dnigi biljezc txl Ibn Mes'uda 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada se 
trojica sastanu, neka se dvojica ne sasaptavaju 
^^trecega, jer ga to rastuzuje." 
^"O vjerniei. kada vam se kaze: 
Nacinite mjesta drugima tamo gdje se 
sjedi" - Uzviseni Allah im nareduje da se 
jedni prema drugima lijepo [X)nasaju tako 
sto ce na mjestima sjedenja dati dovoljno 
prostora drugima izbjegavajuci guranje i 
stjesnjavanje. Katade i Mudzahid kazu: 
"Takmicili su se oko mjesta na kojem je 
sjedio Vjerovjesnik. s.a.v.s., pa im je 
naredeno da jedni drugima daju prostora," 
"...vi nacinite mjesto, pa i >ama ce Allaha 
mjesta naciniti" - tj. napravite dovoljno 
prostora. a Allah ce vam dati prostora u 
Dzennetu. Ovaj ajet odnosi se na svako 
mjesto saslajanja na kojem se muslimanu 




T\ la jjJT-JB^ 'yr^^ s ) l_j»tl_ii pOjJ-» IjHjlj*!.. 

Iji^U ^JH 4jil *»;-. ^XfJiJ^ L>>^* S^)^\i p^ -^^ 



nadu radi dobra i nagrade. svejedno biio to u 
okolnostima rata, zikra ili dzumanske hutbe. 
Onaj ko je prije dosao i sjeo na mjesto. ima 
prednost da sjedi na tom mjestu u odnosu na 
druge koji dodu poslije. Medutim, dal ce 
prostora i svome bratu. Poslanik, s.a.v.s., 
kaze: "Neka covjek ne podize covjeka sa 
njegovog mjesta sjedenja, a zatim on sjede 
na njega. vec napravite mjesta i prosirite se." 
"...a kada vam se rekne: 'Dignite se'. vi se 
dignite" - tj. kada neki koji sjede na mjestu 
okupljanja zele ustati sa svojih mjesta kako 
bi na njih sjeii Ijudi poznati po svojoj 
vrijednosti u vjeri i svome znanju o Allahu. 
neka onda ustanu oni koji sjede. "...i Allah 
ce na \isoke stepene u/dignuti one medu 
vania koji vjeriiju i kojima je dato 
znanje" - podici ce one kojima je dato 
znanje na visoke stepene pocasti na 
dunjaluku i nagrade na ahiretu. Ko objedini 
ispravno vjerovanje i znanje. Allah ce ga 
pixlici zbog njegovog vjerovanja na stepene, 
a zatim i zbog njegovog znanja na stepene. a 
u sve to spada i ustupanje mjesta drugome. 







f-f"r T-ii 






^"() \jernici. kada liott'tc da s Po^^lanikom 
tajno razgovarate. prije vaseg tajnug 
razgovora milostinju udijelite" - tj. kada 
zelite tajno obracanje Poslaniku, s.a.v.s., za 
neko vase pitanje, prije toga udijetite sadaku. 
Kada je Allah objavio ovaj ajet, pokvarenjaci su 
se sustegnuli od tajnih razgovora sa 
Vjerovjesnikom, s.a.v.s.. zato sto nisu prije 
razgovora udjeljivali sadaku. To je tesko palo 
vjemicima, pa su se i oni sustegnuli od ovih 
razgovora. jer mnogi od njih nisu mogli dati 
sadaku. Zatim im je Allah olaksao ajetom koji 
dolazi poslije ovoga. "To je" - davanje sadake 
prije tajnog razgovora; "...za vas bolje i fistije" 
- jer je u toine pokornost AHahu. "Ako tie 
nadcte nisia, pa .\llah zaista prasta i inilostiv 
je" - ovo znaci da onaj koji ne moze naci 
sadaku, nema smetnje da bez udjeljivanja 
s^ake tajno razgovora. 

^ "Zar vas je strah da piije razgovora svoga 
nulostinju udijelite" - tj. zar se bojite 
siromastva i neimastine ako to udijelite. Mukatil 
kaze: 'To je bilo deset dana, a potom je 
ponisteno. "A ako ne udijetite" - ono sto vam 
je naredeno od sadake prije tajnog razgovora 



zbog njene tezine kod vas; "...i Allah vam 
oprosti" - tako sto vam je dao olaksicu 
izostavljanja sadake; "...onda namaz oba\ tjajte 
i zekat dajite" - ovo znaci: Ako vam bude 
tegobno davati sadaku prije tajnog razgovora. 
onda budite cvrsti u obavljanju namaza, davanju 
zekata i pokomosti Ailahu i Njegovom 
Poslaniku. "Allah dohro zna ono .sto vi radite" 
- jra ce vas prema tome ill nagraditi ili kazniti. 
t^"Zar ne vidis one koji prijateljuju s 
Ijiidima" - tj. one koji su prihvatili kao 
zastitnike, a to su licemjeri koji su uzeli 
zidove za zastitnike: "...na koje se Allah 
rasrdio", oni na koje se Allahova srdzba 
izliia su zidovi; "...oni nisu nl va.si ni 
njihovi" - kao sto Allah Uzviseni o njima 
kaze: "Kolebaju se izmedu toga. Niti su sa 
ovima, niti su sa onima." Moguce je da se 
ovo odnosi na zidove, tj. On kaze vjemicima: 
"Zidovi nisu ni od vas. niti od licemjera, pa 
zasto ih onda licemjeri ne uzmu kao 
zastitnike." "...i oni .se lazno zaklinju " - tj. 
zaklinju se da su muslimani. ili se zaklinju na 
ono sto su prenijeli (xl vijesti zidovima. "...a 
oni znaju" - tj. znaju da je laz i bez ikakve 
owjve ono na sto su se zakleli. 
^ "Allah je njinta pripremio tesku 
kliznu" - zbog ovoga uzimanja u zastitu i 
zaklinjanja na neistinu. "...jer je zaista 
rj|zno ono sto radc" - od tih ogavnih djela. 
^ "Uzeli su svoje zakletve stitom" - tj. 
zakletve na neistinu koju su iznijeli tvrdeci 
da su muslimani i stiteci se tako od ubijanja 
zbog nevjere. Ove zakletve su nacinili 
zastitom i pregradom za svoje zivote. 
Njihovi jezici su povjerovali iz bojazni od 
ubijanja, ali njihova srca nisu. "...pa 
odvracaju od Allahovog puta" - tj. Ijude 
su sprecavali da udu u islam zbog 
demoralisanja koje su iznosili, te 
omalovazavanja muslimana i slabljenja 
njihove snage. "...njih ^eka sramna 
kgzna" - tj. On ce ih poniziti i obrukati. 
^"Na Dan u kojem ce ih Allah sve 
^vjeti i oni ce se Njemu zaklinjati kao 
sto se vama zaklinju" - tj. zaklinjat ce se 
Ailahu na Sudnjem danu lazno, kao sto se 
vama zaklinju na dunjaluku. Govorit ce: 
"Tako nam AUaha. naseg Gospodara, mi to 
nismo cinili." Ovo ce ciniti zbog teske svoje 
nesrece. Stvame cinjenice na Sudnjem danu 
ce se otkriti, a sve stvari ce biti poznate 
zbog nuznosti ocitovanja. "...misleci da ce 
im to nesto kori.stiti" - tj. misle da ce na 



\V' 



lb 



buducem svijetu tim laznim /akletvama 
zadobiti korist i!i odbiti stetu. kao sto su 
nijslili da je tako na dunjaluku. 
^"Njima je ovhulao sejlan" - tj. 
nddvladao ih je. okupirao i sve obuzeo: "...i 
ufinio da zaborave s[Kniiiiijati Allaha" - tj. 
ostavili su NJegove naredbc i postupanje po 
nacelima Njegove pokomosti; "...oni su 
se.jtaiiova stranka" - tj. njegova vojska, 
sljedbenici i skupina: "...a /bilja, stranka 
sejtanova gubitnici su pravi" - z.ato sto su 
prodali Dzennct za Vatru. uputu za zabiudu. 
Slagali su na Allaha i Njegovog Vjerovjesnika. 
pace propasli i na dunjaluku i na aliiretu. 
^"Oni koji st suprotstavljaju Allahu i 
l^laniku Njegovu" - znacenje 

suproLstavljanja AJlahu i Njegovom Poslaniku 
navedeno je na pocetku ovc sure; "...bit ce 
sigurno medu onini najjMHii/.t'nijim" - u 
skupini onih iz rcda razlicitih naroda koje Allah 
ponizava i na dunjaluku i na ahiretu. 
^"Ailah Je zapisao: 'Ja i poslanici .Moji 
si^rno cemo pobijediti'" - tj. u Svome 
znanju koje je pretiicxlilo odredio je: Ja i 
poslanici Moji sigurno cemo nadvladati 
argumentom i snagom. ".Allah je zaista 
mocan i silan" - snazan da pomogne Svoje 
sticenike i nadvlada Svoje neprijatelje, a 
NJega ne moze niko nadvladati. 
^"Neces na^i da Ijudi koji u Allaha i 
cmaj .s\ijet vjeruju budu u Ijubavi s onima 
koji se .Vllahu i Poslaniku Njeno\u 
suproLstavljaju" - budu u Ijubavi znaci: 
vole i uzimaju za prijalelje one koji 
neprijateljuju i opiru se Allahu i Njegovom 
Poslaniku: "...niakar oui bili ocevi iijihovi, 
ill sino\i njihovi, ili braca njihova, ill 
rodaci njihovi" - tj. ako oni koji se 
suprotstavljaju Allahu i Njegovom Poslaniku 
budu ocevi (i druga rodbina) onih koji vole 
Allaha i Njegovog Poslanika, ispravno 
vjerovanje to sprecava i txlbija. Cuvanje 
ovog vjerovanja je jace od paznje prema 
ocevima. sinovima, braci i nidacima. "Njima 
je" - tj. onima koji ne vole one koji se opiai 
Allahu i Njegovom Poslaniku; "...u srca 
njihuva vjero\aiije usadio" - tj. ucvrstio ga. 
a neki su rekli nacinio ga. a neki objedinio 
ga: "...i svjetlom Svojini ih osnazio" - tj. 
osnazio ih Svojom pomoci protiv njihovih 
neprijatelja na dunjaluku. Svoju pomoc njima 
nazvao je "ruhom". jer time oni opstaju. "...i 
On ce uvesti u dzennetske basfe, kroz koje 
ce rijeke teci da u njima vjccno ostanu" - 




tj. zauvijek. ".Allah Je njima zadovoljan" - 
tj. primjo je njihova djela i izlio na njih 
iragove Svoje ubrzane i odgodene milosti. 
"...a i oni su zadovoljni Njinie" - tj. 
radosni su zbog onoga sto im je .Allah dao 
ubrzano i odgodeno. "Oni su .Allahova 
stranka" - tj. Njegova vojska koja izvrsava 
Njegove naredbe. bori se protiv Njegovih 
neprijatelja i poniaze Njegove prijalelje. "...a 
doista. .Allahuva su stranka oni koji ce 
sigurno uspjeti" - oni koji su zadobili srecu 
dunjaluka i ahireta. Ibn Ebi Hatim. Et- 
Tabcrani i Ei-Hakim prenose: "Otac Ebu 
Ubejde b. El-Dzerraha namjeravao je ubiti 
Ebu Ubejdu na dan Bedra. Ebu Ubejde se 
izmicao od njega. Medutim. kako je njegov 
otac to upfimo nastojao, Ebu Ubejde ga je 
ubio. Potom je objavljen ovaj ajet." 



SURA EL-HASR 

(PROGONSTVO) 



^p"'(>ii je prilikom prvog progonstva iz 
diimova njihovih protjerat* one sljedlx'nike 
Knjijie koji nisu vjero\ali" - tj. pleme Benu 
En-Nadir, skupina zidova iz Harunovog 
potonistva. Nastanili su se u Medini za 
vrijeme smutnji medu sinovima Israilovim. 
Iznevjerih su Vjerovjesnika, s.a.v.s.. nakon sto 
je sa njima sklopio ugovor. Urolili su se protiv 
njega sa idolopoklonicima. Allatiov Poslanik, 
s.av.s.. napravio je obruc oko njih da bi se na 
kraju pomirili sa protjerivanjem. El-Keibi 
kaze: "Oni su prvi sljedbenici Knjige koji su 
protjerani sa Arabijskog poluotoka. a zadnji su 
protjerani u doba Omera. Njihovo 
protjerivanje bilo je prvo progonstvo iz 
Medine. a zadnje je Omerovo. Neki su rekli da 
je zadnje progonstvo ustvari iskupljanje svih 
Ijudi na Danu skupljanja. "\ i niste mislili da 
ce otici" - tj. o muslimani. vi niste misili da ce 
Benu Nadir izaci iz svojih domova zbog svoje 
snage i zastite. jer su imali cvi-ste tvrdave, 
nekretnine i prostrane palmovike. Ijudstvo i 
opremu. "...oni su misiliii da ce ih ul^rde 
njihove od .Allaha odbraniti" - pripadnici 
plemena Benu Nadir mislili su da ce ih 
njihove tvrdave zastititi od Allahove snage; 
"...uli im Je Allahova ka/na dosia odakle se 
nisu nadali" - tj. dosIa ini je Allahova 
odredba sa strane o kojoj nisu ni razmisljali, a 
to je da je Uzviseni nitredio Vjerovjesniku, 
s.a.v.s.. da se protiv njih bori i da ih protjera. 
Mislili su da situacija nece doci na taj stepen, 
vcc su zapravo sebe smalrali najponosnijima i 




* ->,-"< ^ 







0^cliI\|»A*iOj^5iV i^i^^'J^'^^^ <C£. 



gza 



'■*'.!- ■•-?; '1'' r -' •'.'i^ "^ ••' .'ui'"' I'll t-vi 









naXi^ctma. "...i On jc u srca njillo^<l slrah 
ulio" - "er-r'ub" koji se sfKiminjc u ovcim ajetu 
je najzesci oblik straha. Poslanik. s.a.v.s.. 
ka/e: "Poniognut sam strahom na udaljenosti 
ex! jednog nijeseca." "...vlaslitim rukama i 
rukama vjcriiika svoje doniove su rusili" - 
kada su se uvjerili da moraju biti protjeruni, 
bili su zavidni muslinianima sto ce se nastanili 
u iijihovim domovima. pa su ih pt>celi izniiira 
rusili, a muslimani izvana. Ez-Zuhri i Urve b. 
Ez-Zubejr ka/.u: "Kada je Vjerovjesnik. 
s.a.v.s.. sa njima postigao sporazum da im 
pripada ono Stt> ponesu deve. dopadale su im 
se dnene grede i stubovi, pa su rusili svoje 
kuce i stavljali (te grede i stubove) na svoje 
deve. a vjemici su ru.sili oslalke lib kuca." 
"Zato u/niite iz toga pouku. o \\ uvidavni" 
- tj. znajte da Allah cini tako sa onima koji 
izj^vjere i Njemu se suprolstavjjaju. 
tru"A da Allah nije bio vec propisao 
nfima izgnanstvo" - tj. da im Allah nije 
propisao izlazak u njihovih domova na vec 
spomenuti nacin i da vec nije bio to 
piedodredin, kaznio bi ih ubistvom. 



porobijavanjem na dunjaluku, kat) sto je 
uginio sa Benu Kurej/om. 
^"Zato sto su sf .\llahu i Poslaniku 
?^egovu suproLstavljali" - tj. zbog svog 
neprijateljst\a prema Allahu i Njegovora 
Poslaniku, s.a.v.s.. i prekidanja ugovora. 
zgsiuzili su kaznu. 

yj ' 'To sto ste neke palme posjekli ill ih. da 
uspravno stoje. ostavili - sa Allaho>'im 
dopastenjem ste to ucinlM" - neki muslimani, 
toki)m bitke protiv Benu Nadira. peiccli su 
odsijecati palme nevjemika da bi ih ozlojedili. 
Benu Nadir, a oni su sljedbenici Knjige. rekli su: 
"MuhamjTiede. zju^ ne tvrdis da si ti vjerovjesnik 
koji zeli red i mir? Zar u uspostavljaiije reda 
spada posijecanje palmi i spaJjivanje stabala? 
Jesi li nasao u onome sto ti je objavljeno da je 
dozvoljeno ciniti nered na Zenilji?" To je tesko 
palo Allatiovom Poslaniku. s.a.v.s., a i 
muslimani ma, Zatim je objavijen ajet: "1 zato da 
On (irjesnike. iieposlasne ponizi" - tj. da 
ponizi one koji su nepokomi, a oni su zidovi, i da 
ih ozlojedi posijecaiijem ili ostavljanjem palnii. 
jer kada vide vjemike da upravljaju njihovim 
imecima kako zele, to ce im povecati jos vise 
njjho% u ozlojedenost i bruku. 
yj".^ vi niste kasoni tjerali konje ni 
kainile radi onoga stoje .\llah od njih kao 
piijen daro\ao Puslaniku S>oriie." Kas 
oznacava da jahac pozuruje svoga konja. 
Ajetom se aludira na ono stoje Allah vralio 
Svome Poslaniku, s.a.v.s., od imetaka Benu 
Nadira. jer muslimani nisu za njegovo 
osvajanje jahali ni konje ni deve, niti su 
osjetili tegobu u tome, niti u rat usli, Ovo 
mjesto bilo je udaljeno dvije milje od 
Medine. Zato je Allah UzviJicni imetak 
Benu Nadira dodijelio Svome Poslaniku 
o\im povodom. On je sporazumno osvojio 
njihovo naselje i uzeo njihove imetke, i nije 
i^ni plijcn dijelio izmedu boraca. 
ra'Thjen od stanovnika sela i gradova 
koje Allah Poslaniku .Svome daruje" - ovo 
je poja.snjenje za nacine raspodjele ratnog 
plijena koji se dobiva bez borbe nakon sto je 
pojasnjeno da on iskljucivo pripada 
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Ovaj propis je 
vazeci za svako naselje koje Allahov 
Poslanik. s.a.v.s., i muslimani osvoje do 
Sudnjega dana sporazumno. bez borbe. a 
muslimani ne budu krenuli na njih tjerajuci 
svoje konje i deve - "...pripada Allahu" - a 
On presuduje u pogledu ovog plijena kako 
zeii: "...i Poslaniku Njegovu" - to je 



njegovo vlasnislvo. a potom za koristi 
niuslimana: "...i l)li/njini njegovima" - 
Benu Hasimu i Benu El-Mutalibii. tj. 
njihovim siromasima, jer im je zabranjeno da 
uzimaju sadaku, ali im je dao pravo u ratnom 
plijenu: "..J sirocadi" - maloijetnicima 
kojima su ticevi umrii prije nego sto su 
dosligli piinoljetstvo; "...i siromasima" - 
onima koji nemaju dovoljno; "...i 
putnicinia" - strancima kojima je nestalo 
putne opskrbe: "...da ne bi prela/Jo iz rukii 
u riike bo^atasa vasih" - pa da tako bogati 
nadvladaju siromasne i imetak bude sanio 
medu njinia kruzio. "Ono sto vain Poslanik 
dadne kao nagradii. to uzmite, a ono sto 
vam zabrani. to ostavlte" - ij. ono sto vam 
dadne iz ratnog plijena. to uzmiie. a ono sto 
vjim zabrani iizeti. proditc se i ne uzimajte. 
^"I sironiasnim nuihadzirima koji su i/ 
rodnoga svoga kraja protjtrani" - ij. iz 
Mekke. Prisilili su ih na izlazak iz Mekke, 
pa su izasli. Dao ini je pravo u ratnom 
plijenu kako bi ih obogatio. "...koji zcle 
Allahovu dohrotu i zadovoljstvo steci" - 
opskrbom na dunjaiiiku i zadovoljstvom na 
ahiretu. ",..i Allahii i Poslaniku Njegovu 
pomazu" - borbom protiv nevjernika. "To 
su zaista pravi vjernici" - tj. uveltko 
i^jyeni i istinoljubivi. 

Qp'i oni koji su prije njih Medinu nastaniii 
i iman prihvatili" - to su ensarije koje su 
nastanile Medinu prije muhadzira i povjerovali 
u Allaha i Njegovog Poslanika. s.a.v.s. "...oni 
vole one koji im doseljavaju" - lijepo su 
ptxsiupali prema muhadzirima i daii im ucesca u 
svojim imecima i domovima. "...i u grudinia 
svojim nikakvu tcgohu zato sto im se daje ne 
osjecaju" - tj. ne osjecaju ziobu, pakosl ili 
mrznju. "...zato sto im sf daje" - ij. zato sto se 
muhadzirima dalo iz ratnog plijena. Zapravo. 
njihove duSe su osjetile u tome dobrostivosl. 
Muhadziri su bili u kucama ensarija. a kada je 
Vjerovjesnik. s.a.v.s.. zadobio imetke Benu 
Nadira. pozvao je ensarije i zah\alio im na 
njihovom lijepom ophodenju prema 
muhadzirima zato ,sto su ih nastanili u svoje 
kuce i daii im uceSce u svojim imecima. a 
poiom je rekao: "Ako zelite. razdijelit cu rami 
plijen od Benu Nadira. koji mi je Allah dao. 
izmedu vas i muhadzira. Muhadziri su zivjeli u 
vasim domovima i ucestvovaii u va.^im 
imecima. Ako zelite. dat cu im to i oni ce izaci 
iz vasih kuca." Bili su zadovoljni da lo pripadne 
nuihadzirima i zbog toga su se lagtxino osjecali. 



- ^ 1 -^ • ^ > ■ "T -* ^ v'f ' ^ *\\ '^■^ \'^ • '^^ ^ •* 



"...i vise vole njima nego sebi" -daju prednost 
muhadzirima nad sobom u ovosvjetskim 
pitanjima. "...mada im je i samima potrebno" 
- tj. u nasusnoj su potrebi i siromastvu. "a oni 
koji se uscuvaju luhkomosti i tyrdicliika, oni 
ce sigurno uspjeti" - tj. kome je Allah dao 
dovoljno u odnosu na njegove dusevne ambicije 
i skrtost duse, pa izvrsi ono cime ga serijat 
obavezujc u pogledu imetka. kao sto je zekat ili 
kakvo dnigo pra\(). takav je uspio. A nece 
i^jeli onaj koji bude time skriario i tvrdicio. 
M"A oni koji poslije njih dolaze" - to su 
njihovi sljedbenici pti dobru sve do Sudnjeg 
dana. "...govore: Gospodaru na.s, oprosti 
nama i nasoj hraci koja su nas u \jeri 
pretekla..." - koji vole prediodnike iz reda 
muhadzira i ensarija i traze oprosta za njih. "...i 
ne dopusti da u srcima nasim bude imalo 
ziobe prema vjernicima" - tj. prevare. mrznje. 
pakosti. Tu prioritetno spadaju ashabi kao 
najcasniji vjernici. jer i kontekst se odnosi na 
njih. Onaj koji u svome srcu osjeti zIobu prema 
njima. piipul rafidija. obuzelo ga je scjtansko 
do.saptavanje i obuzeo ga je veliki udio u 










>>lli ..l,,^;^^ iipi f£liJi Jij JjJi.ip'T 











nepokomosti Allaliu zbog neprijateljstva prenia 
Njegovim sticenicima i najboljim pripadnicima 
ummeta Njegovog Vjerovjesnika, s.a.v.s. Takvi 
nemaju pravo u ratnom plijenu. Isto se odnosi 
na t>iic koji ih vrijedaju. u/nemiravaju ili 
ugianjuju njihove vrijednosti. 
^y'Zar ni* vidis kako licemjcri govore" - a 
oiii su Abdullah b. Ubojj i njcgovi 
istomiSIjenici. Poslali su poruku Benu Nadiru: 
"Budite cvTsti i zastitite se. necemo \'ds predati. 
Ako se budu protiv vas borili. mi cemo se sa 
vama bi.)riti. "Ako Inidett' piotjerani. i mi 
cemo sa ^ama sigurno poci" - tj. krenut ccmo 
iz nasih doinova u vasem drustvu. "...kada se 
bude ticalo vas. necemo se nikome pokorili" 
- tj. vezano za vas i zbt)g vas. ".-nikome" - od 
onih koji nas zele sprijectli da krenemo sa 
vama. "...nikada" - bez obzira koliko se 
vremenski odu/ilo. "...a ako hudete 
napadnuli. si}>urno cemo \an) u p<mioc 
priteci" - tj. protiv vaseg neprijatelja. a potom 
je Allah Uzviseni iznio njihove lazi 1 rekao: ".A 
Allah je svjedok da su oni z;usta lasci" - tj. 
slagali su kada su im obecali da ce krenuti sa 



njj^ia 1 pomoci im. 

^2^ '^1*^0 bi hill proljerani, oni ne bi s 
iijlma posli, u ako bi hili napadnuti, oni 
im ne bi u pomoc pritekli" - situacija je 
takva i bila. Munafici nisu krenuli sa onima 
koji su protjerani iz reda zidova. a oni su 
Benu Nadir i svi koji su bili sa njima. Nisu 
pomagali zidove koji su pobijeni. a oni su 
Benu Kuiejza i stanovnici Hajbera. "...a 
ako bi im u pomoc pritekli, sigurno bi 
pobjegli" -tj. kao porazeni, "...I oni bi bez 
pomoci ostali" - licemjeri nece poslije toga 
bit! pomognuti, vec ce ih Allah poniziti i 
inuiia njihovo hccmjerstvo nece koristiti. 
@ "A oni se vise boje vas nego .Allaha" - 
tj.'skupino muslimana. munafici ili zidovi vise 
se boje i plase vas u svojim prsima nego .sto 
strahuju od .Mlaha. "...znto sto su oni Ijudi 
nerazunmi" - jer da ispravno poiniaju. znali 
bi da je Allah Uzviseni Taj koji ih je nadredio 
nad vama i da je On preci da ixl Njega 
stpihujete, nego da strahuju od vas. 
@"()ni se protiv vas smiju skupa 
b^riti" - objedinjeni u borbi protiv vas; 
"...samo u utvrdenim gradovima" - tj. 
tvrdavama i kucama; "...ili iza zidina" - iza 
zidova iza kojih se kriju zbog svog 
kukavicluka i straha. "Njihovo 
neprijateljstvo je zestoko niedu njima" - 
tj. jedni prema drugima su okrutni i 
nemilosrdni. " Ti mislis da su oni slozni, a 
njihova srca su razjedinjena" - tj. njihovo 
jedinstvo je samo u vanjstini, a u sustini su 
njihova srca razjedinjena. kao sto su 
razjedinjeni njihovi pogledi i stremljeiija. 
".../iito sto su oni Ijudi koji nemaju 
panieti" -jerdaje imaju. spoznali bi istinu, 
sUiedili je. ujedinili bi se i ne bi se razilazili. 
^"Slicni su onima prije njih" - tj. 
n<*vjemicima. musricima. "...nedavno" - tj. u 
blizem vremenskom periodu. "...svu 
pogubnost postupaka s>ojih iskasiii" - lose 
posljedice svoga nevjerstva na dunjaluku, 
kada su ptibijeni na dan Bcdra, a to je bifo sest 
nijeseci prije pohixia na Benu Nadir. 
d^"Slicni su sejtanu kada kaze covjeku: 
Budi nevjernikl" - tj, istovjetni su sa njim 
u odbacenosti i medusobnom nepotpomaganju, 
kao sto je primjer sejtana i covjeka kojeg je 
zaveo u nevjerstvo. uljepsao mu ga i na 
njega privolio. "...pa kada postade 
nev jernik, on onda rekne: Ti se mene vise 
ne tifes" - tj. kada covjek uznevjeruje 
nagovaranjem sejtana i prihvatajuci njegovo 



uljepsavanje, sejtan mu kaze: "Ja te se 
odri&in." "...ja se, xaJsta. Allaha. 
Gospodara svjt'tova, bojim" - ovo je 
sejtanov govor kojim se odrice covjeka. 
^"O vjernici, Allaha sc bojte" - tj. 
dm-ajte se Njegove kazne cinjenjem onoga sto 
vani je naredio i ostavljanjem onoga sto vam 
je zabnuiio, "...i neka svaki fovjek gleda sta 
je m sutra pripremio" - tj. neka gleda kakva 
je,djela pripremio za Sudiiji dan. 
^"I ne budite kao oni kuji sti zaboravili 
Auaha" - tj. ostavili su Njegove naredbe i nisu 
ra7mi.sljali o p<ikomosti Njemu. "...pa ji' On 
ufinio da sanii si'be zaboravt" - tj. zato sto su 
Njega zaboravili. ucinio je da budu nemarni 
prema sebi. pa tako nisu bili zaokupirani 
djelima koja ce ih sacuvati od patnje. Receno je: 
"Zaboravili su Allaha u izobilju, pa je On na 
njih zabiiravio u nedacama." "...to su pravi 
grjesnici ncposlasni" - tj. izasli su iz 

f' omosti Allahu. 
"Stanovntci Dzenneta ce ono sto zele 
. tici" - tj. dobit ce sve §to ti^ze i spasiti 
se svakc neugodnosti. 

L'"Da uvaj Kur'an kakvom brdu ubjavimu. 
tt bi vidio kako je stralinpostovanja punu I 
kako bi se od straha pred Allahoni raspalo" 

- tj. ovaj Kur'an je postigao stepene. velicinu. 
ijecitost i sadrzava ponike od kojih se srca 
smekSavaju. A kada bi bio objavljen nekome 
brdu. vidio bi, iako je krajnje Cvrsto i ogromno. 
kako bi se rascijepilo iz bojazni od Allaha. 
bojeci se Njegove kazne i strahujuci da ne izvrsi 
ono sto je obave/no u vidu velicanja AUahovog 
govora. "Tako primjere na>odinio Ijudima 
da bi razmLslili" - vezano za ono o cemu im je 
duznost da razmisljaju kako bi pouke i pomke 
prihvatali i kako bi se putem zabrana ustegnuli 

trijesenja. 
"On Je poznavalac nevidljivog i 
vioiji\of; sAijeta" - tj. On poznaje ono sto 
je izvan dometa cula, a ono sto je prisutno, 
ogoje i ocevidno. 

^"On Je Allah, nema drugog boga osini 
N3^'ga" - ponovio jc ove rijeci radi potvrde. 
"...Vladar. Sveli" - tj. cist od svake mahane 
i lisen svake manjkavosti. Neki su rekli da 
"Sveti" znaci; Onaj od cije su nepravde lisena 
stvorenja. "...Onaj koji s\akog osigurava" 

- tj. koji je Svojim rolx>vima darovao 
sigumost od nepravde. Takoder je receno: 
Onaj Koji potvrduje istinitost Svojih 
poslanika iznosenjem nadnaravnih djela. 
"...Onaj Koji nad svim bdi" - tj. Koji ce 




svjedociti Svojim rolx)vima njihova djelu i 
Koji ih kontrolise. "...Silni" - Koji 
supertomo nadvladava i Koji ne moze biti 
nadvladan. "...(Jordi" - Allahova gordost 
oznacava Njegovu velicinu. Neki su rekli da 
je El-Dzebbar (Gordi) onaj cija se sila ne 
moze podnijeti. "...Uz\'Lseni" - tj. Onaj Koji 
je uzvisen od svake mahane. Koji je iznad 
svega onoga sto Mu ne dolikuje. L'zvisenost 
kao Allahovo svojstvo predstavlja pohvalu. a 
^^ svojstvo stvorenja pokudu. 
M"()n je .\llah, Tvorac" - tj. Onaj Koji 
o3reduje sve stvari shodno Svojoj volji i 
htijenju. "...Onaj Koji iz nicega sivara" - 
Koji stvara sve postojece stvari bez 
prethodnog primjera. "...Onaj Koji svemu 
obltk daje" - tj. Onaj Koji stvara, oblikuje i 
sastavija u razlicitim fomiama i oblicima. 
"Njega slavi i velii?a sve sto Je na 
nebesima i na Zemlji" - tj. o Njegovoj 
cistoti govori svojim postupcima ili jezicima 
sve sto je na nebu i Zemlji. 



SURA EL-MUMTEHINE 



(PROVJERENA) 



y^"0 vjernici. ne uzimajte .VIoje 
neprijatelje i s\<>je neprijatelje za 
prijatelje" - Ovaj ajet objavljen je o Hatibu b. 
Ebi Belteu kada je musricima Kurejsa odaslao 
pismo u kojem ih obavjestava da ce im 
Vjerovjesnik. s.a.v.s.. doci u pohodu 
oslobodenja Mekke 8. h.g. Ajet ukazuje da je 
zabranjeno na bilo koji nacin uzimati 
nevjemike za prijatelje. "...Ijubav im 
darivajuci ' - tj. vi njinia dostavljate 
obavijesti o Vjerovjesniku, s.a-v.s.. zbog 
Ijubavi koja je izmedu vas i njth. "...a oni 
poricu Islinu koja Je dosla \ama" - tj. ne 
vjeruju u Allaha. Poslanika, s.a.v.s.. i ono sto 
vam je do.slo od Kur'ana i Bozanske upute. 
"...i ii^one Poslanika i vas" - tj. protjerali su 
i njega i vas iz Mekke zbog nevjerovanja u 
Istinu koja vam dosia, pa kak(i cete ih onda 
voljeti? "...zato sto vjerujele u Allaha. vaseg 
(•osp<K]ara" - tj. protjemju vas zato sto 
vjemjete u Allaha ili prijezira prema vasem 
vjerovanju. ".\k() sle vee izasli radi dzihada 
na putu Mujeniu i trazeci zadovoljst\<) 
Moje" - tj. ako ste vec takvi, ne uzimajte 
Moga i vasega neprijateija m zastitnika. "..Ji 
\i njima ljuba> lajno iskazujete" - tj. tajno 
im donosite obavijesti zbog Ijubavi koju 
osjecate prema njima. '...a Ja najbolje znam 
sto vi skrivate i sto obznanjujete" - tj. vise 




g^l-u5^ 



lU^l Jij_>.j tylb aJJI oj j ^UJJLju U-4> j>.J^ 'J^y. L"! 



zjiani ud svukoga o onome slo \\ radite. o 
obavtjestinia koje im saljete. "...a ko to bude 
od viis cinio, |w tuj je xalutao sa Pravoga 
puta" - ij. proinaSio ji? put isline i ispravnosti 
i zaJutao sa ciljanog puta. 
ra"Ako vas se oni domognu. bit ce 
neprijateiji vasi" - tj. oni vas nece susresti 
ili zateci a da vam nece iskazati 
neprijateljstvo kojc je u njihovim srcima. 
"...i pruzit ci' prema vama u /luj nanijeri 
ruke s\<)je i jezicine svcijf" - pruzit ce ruke 
da vas udaraju i sL. a jezike da vas vrijcdaju 
i psuju i si. "...i jcdva ce ducekati da 
postaiiete nevjernici" - prizeljkival ce da 
seodmetnete i vratite u nevjerstvo. 
m"Ni rodbiim vasa, ni djeca vasa nece vam 
bfti od koristi" - vasa djeca i vasa rodbina nece 
vam koristiti na Sudnjem danu da biste zbog 
toga bill prijatelji nevjemicima, kao sto se 
desilo u prici n Hatibu. vec ce vam koristiti 
ptistupanje po AllaliDvim naredbania da 
iskazujete ncprijateljstvo prema nevjemicima. 
borite se protiv njih i ostavljate prijateljstvo sa 
njima. "...na Sudnjem danu On ce vas 
razdvojiti" - tj. pokomi ce uci li Dzennet. a 



nt;pokomi u Dzehennem. 
: jj'Blo vam .je d(»har uzor" - tj. pohvalan 
primjer za kojim se trebate povoditi. "...u 
Ibrahimu i onima koji su s njim" - rekao je: 
"O Hatibe. zasto ne uzmes za uzora Ibrahima, 
pa se ne odreknes svoje porodice, kao sto se 
Ibrahim odrckao svoga oca i naroda." "...kada 
su svonu' narodu rekli; Mi s vama nemamo 
nista" - tj. mi vas se odricemo, niste vi nasi, 
niti mi va^i zbog va.seg nevjenovanja u Allaha. 
"...a ni s onim sto vi umjesto Allaha 
obozavatc" - tj. kipt)ve. "Mi ne vjerujemo u 
vas" - tj. u vasu vjeru i vasa djela. "...i mrznja 
ce se izmcdu nas stalnn Javijati" - tj. ovako 
cemo poslupati sa vama dok ste vi u vascm 
nevjerstvu. "...sve dok ne budete u .Atlaha, 
NJega .ledinoga. vjerovali" - i ne ostavite 
svoje idolopoklonstvo koje ispovijedate. a ako 
to ucinite. onda ce se to ncprijateljstvo pretvoriti 
u prijateljstvo, a mrznja u Ijubav. "...ne i u 
Ibrahimtnim rijecima ocu sNome: Ja cu se 
molili da ti se oprosli... ' - tj. imatc lijep uzor u 
govoru Ibrahima, ali ne i u onome slo je rekao 
iX'u. 21iito se nemojtc povoditi za njim i traziti 
oprosta za idolopoklonike, jer je to bilo do 
odredenog roka koji mu je obecao; "...a kada 
nui se ofitovalo da je on .Vllahov neprijatelj, 
odrekao ga se." "...ali te ne mogu od Allaha 
odbraniti" - ne mogu od tebe nicim 
qjj[biti Allahovu kaznu. 
C|3"Ne dopusti. Ciospt»daru nas. da nas 
nivjernicima stavis u iskusenje" - 
Mudzahid je rekao: "Ne kazni nas njihovim 
rukama. niti kaznom od Sebe. pa da kazu: "Da 
suLovi bill na istini. ovo ih ne hi zadesilo." 
Q'Bio vam je u njima dobar uzor" - tj. 
imati ste lijep uzor u Ibrahimu i onima sa 
njim. "...onima koji se nadaju Ailahu i 
onome svijetu" - tj. ovaj uzor je za one koji 
ceznu za dobrom od Allaha na dunjatuku i 
ahiretu. "...a onaj koji se okrene" - tj. 
udaiji od toga; ...pa Allah ziiisla ni o kome 
nije ovisan" - tj. (xl Svojih stvorenja; "...i On 
jehvale doslojan" - tj. od Svojih sticenika, 
fp ".Allah ce sigurno uspostaviti Ijubav 
i/medu vas i onih s kqjima ste ii zavadi" - 
izniedu vas i idolopoklonika u Mekki. tako sto 
ce oni prijeci na islam i poslali sljedbenici vase 
vjere. Mnogi idolopoklonici presli su na islam 
poslije oslobodenja Mekke i lijepo su ga do 
kraja zivota ispovijedali. Tako je izmedu njih i 
onih koji su prednjacili u prihvatanju isiama 
nastala Ijubav. Borili su se i cinili djela koja 
priblizavaju Ailahu. Vjerovjesnik, s.a.v.s.. 



zenio je Ummu Habibu. kcerku Ebu Siitjana. 
Ijubav izmedu njih iiastupila je tek kada je 
bu Sul'jan primio islam na dan oslobodenja 
lekke i oslavio iskazivanje neprijatetjsiva 
rema Allahovom Poslaniku. s.a.v.s. Od Ebu 
lurejre, radijallahu anhu. prenosi se da jc 
rkao: "Prvi koji se borio protiv otpadnika 
icdizuci Aliahovu vjeru bio Je Ebu Siifjan b. 
[arb. a o njemu je objavljen ovaj ajel: Allah 
e sigurno uspnstaviti ljuba\ izmedu vas i 

nih s knjima ste u /avadi. ...Allah jf 

k'emocan" - tj. krajnje mocan da prihvati srca 
rotivnUca kako bi ih uveo u okrilje Svoga 
grosta i milosti. 

y "Allah vam iit' /abranjuje da cinite 
obro i da hudeti- pravednl prema oitiina 
oji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji 
as iz /avicaja vasih ne izgonc" - tj. ne 
ibranjuje vam: "da im dobro cinite" - da 
ostupate prema njima u svemu sto je 
obrocinstvo, kao slo sii odrzavaiije 
xlbinskih odnosa. pa/nja prema komsiji i 
goscavanje. "...i da budcte pravedni 
rema njima" - da budete pravedni u 
dnosima izmedu vas i njih izvrsavanjem 
rava koja zasiuzuju. kao sto su ispunjavanje 
becanja, isplacivanje ptivjerenog, 

.piacivanje novca za ono sto kupujete (.xi 
jih be/ ikakvog umanjivanja. "-..a Allah 
aista voli one koji su pravi^iii" - tj. one 
oji pravedno postupaju. sto znaci da Allah 
e zabranjuje cinjenje dobra nevjemicima s 
ojima je sklopljen ugovor i koji su dali 
becanje vjemicima da se protiv njih nece 
oriti. pod uvjetom da ti nevjemici ne budu 
Jperiomi nad njima. On ne zabranjuje da sc 

PTia njima pravedno postupa. 
"Ali vam zabranjuje da prijateljujetf 
oiiima koji ratuju protiv vas zbog vjere i 
oji vas iz zavi^aja vaseg izgoiie" - to su 
redvodnici kufra iz plemena Kurejs i njima 
licni koji su se borili protiv muslimana. 
...i koji pomazu da budete progiiani" - 
. oni koji su pomogli onima koji se bore 
roliv vas i tako vas tstjerali, Ovo se odnosi 
a ostale stanovnike Mekke i one koji su bili 
1 njima u dogovoru. "...da prijateljujete" 
tj. da ih uzimate za zastitnike i pomazete. 
...oni koji sa njima prijateljuju, sumi 
abi cine nepravdu" - jer su prihvatili one 
oji zasluzuju neprijateljstvo kao neprijateiji 
4|alia, Njegovog Poslanika i Njegove Knjige. 
p"() vjernici. kada vam vjernice kao 
luhadzirke dodu" - prelazeci od 




't :^'T^ ■*'*r*i'- --i.M ti'/ -1'' ^ K' - 

,' •/-^ '*'[' ri's ' I >i-1'*fi' ^ '-T' ' ,'•* 



nevjcrnika. jer kada se Vjerovjesnik. s.a.v.s.. 
dogovorio sporazumno na dan Hudcjbije sa 
Kurejsijama da im vrate one koji im dodu kao 
muslimani, nekc zeiie ucinilc su hidzru. pa je 
Ailali odbio da budu vracene 
idoJojxiklonicima i naredio da budu ispitane. 
"...i.spitajle ih" - tj. provjerite ih da biste 
znali veiicinu njihove zeije za islamom. Od 
njih se trazila zakletva Allahom da nisu 
dolazile zbog mrznje prema muzevima. ili 
zelje da se .samo presele iz jednog mjesta u 
drugo, kao ni iz zelje za ovosvjetskim 
dobrima. vec iskljucivo iz Ijubavi prema 
Allahu. Njegovom Poslaniku i zelje za 
Njegovom vjerom. Posto bi se na to zaklele, 
Vjerovjesnik. s.a.v.s.. vralio bi njihovim 
supruznicima vjencane darove i ono sto su na 
njih trosili, a ne bi ih vracao njima. "...a 
Allah dobro zna kakvo je vjerovanje 
njihovo" - da bi pojasnio stvamost njihovog 
stanja koje zna samo Allah Uzviseni. On vam 
to ne uzima kao vid robovanja Njemu. vec 
vas obavezuje djelom robovanja u vidu 
njihovog ispitivaiija sve dok vam se ne ocituje 




y 



Olio sto ukazuje na iskrenost njihovih tvrdnji 
o zelji prema islamu. "...pa ako se uvjerite 
da su vjernice" - prema vanjstini. nakon sto 
ste sproveli ispitivanje koje vam je naredeno. 
"...onda ill ne \racajte nt-\.jernictnia" - tj. 
njihovim supru/.nicima nevjemicima. "...one 
nisu njima dopustene. niti su oni njinta 
dupusteni" - vjemica nije dopustena 
nevjerniku, a prelazak zene na islam povlaci 
obavezu njenog razdvajanja od muza 
nevjernika, a ne same zbt)g hidzre koju ucine. 
"...a njima podajte onu sto su potrosiii" - 
dajte supruznicima ovih zena koje su ucinile 
hidzni i presle na islam isto onoliko koliko su 
na njih utrosili u svrhu vjencanih darova. Es- 
Salii kaze; "Ako bi doticnu zenu trazio neko 
drugi iz njene pt)rodice osim muza, ne bi je 
dobio niti bi dobio protunaknadii. "Nije vam 
grijeh da se sa njima zenitc" - tj. poslije 
propisanog priceka, jer su one postale 
pripadnice vase vjere. "...kada im vjcncane 
darove njihove date" - tj. mehrove, nakon 
sto isteknu propisani priced. "U hraku 
nevjernice ne zadrzavajte" - ovo znaci: 
onaj koji je imao suprugu nevjemicu. ona mu 
nije vise supruga zbog prekida njene krept)sti 
koja je dokinuta razliciloscu njene i muzeve 
vjere. Nevjemici su zenili muslimane svojim 
kcerkama. a muslimani su se zenili 
musrikinjama. Potom je ovaj propis poniSlen 
ovim ajetom. Ovo se odnosi na 
mnogoboskinje. za razliku od nevjemica iz 
reda sljedbenika Knjige. "Trazite ono sto ste 
potrosiii" - tj. trazite vjencane darove vasih 
zena ako se odmetnu. "...a neka i oni traze 
ono sto su potrosiii" - mufessiri kazu: 
Muslimanka koja bi kao odmetnica presla 
nevjemicima koji su bili pod ugovorom sa 
muslimanima. tim nevjemicima bi .se reklo: 
'Dajte njen vjencani dar.' A muslimanima, 
kada bi im dosia zena iz reda nevjernika pa 
presla na islam, reklo bi se: 'Vratiie njen 
vjencani dar njenom suprugu nevjerniku.'" 
"To je" - tj. obostrano vracanje vjencanih 
darova. "...Allahov sud" - tj. propis koji se 
odnosi na musrike poslije ugovora na 
Hudejbiji, /a nuiiku od musrika s kojtma nije 
bilo nikakvog ugovora. Ovaj propis je takoder 
derogiran. El-Kurtubi kale: "Ovo je bilo 
specificno za doticno vrijeme i za tu 
novonastalu situaciju, tj. vezano za vracanje 
vjencanih darova, a nije se odnosilo na 
razdvajanje supruznika kada jedno od njih 
prede na islam. 



m"A ako neka ud zena vasih 
nevjemicima umakne" - tako sto se 
odmetne i vrati u podneblje kufra, pa makar 
i sljedbenicima Knjige; "...i ako \i poslije u 
borbi plijen zarobite" - tj. ratni plijen; 
"...onda onima cije su zene umakle. 
vjencane darove koje su im dali 
namirite" - tj. naredeno im je da onima cije 
su supruge otisle dadnu vjencane darove iz 
ratnog plijena koji se dobiva sporazumno ili 
borbom uktiliko mu.srici ne vrate njihove 
vjencane darove. "...i bojte sc .Allaha, u 
Koga vjerujele" - tj. pazite da se ne 
izjozite onome zbog cega cete biti kaznjeni. 
Q|.r'() \ jerovjesnice. kada ti dodu 
vjernice da ii poloze prisegu" - tj. s 
namjerom da ti daju prisegu na islam, "...da 
nece Ailahu nikoga ravnim smatrati" - o 
bilo kome da se radi. Ovo je bilo na dan 
oslobodenja Mekke. Mekkanske zene su 
dosle Allahovom Poslaniku. s.a.v.s.. i davale 
mu prisegu. pa mu je Allah naredio da uzme 
od njih prisegu da nece ciniti sirk. "...i da 
nece ubijati svoju djecu" - u paganstvu su 
zakopavali zivu zensku djecu. "...i da nece 
muzevima tudu djecu podmetati" - tj. 
svojim muzevima nece tudu djecu 
prikljucivati, a ta djeca nisu njihova. El-Fera 
kaze: "Zena bi na.sla dijete, pa bi rekia 
svome suprugu: 'Ovo je moje dijete s 
tobom.'" Ibn Abbas kaze: "2ena bi rodila 
djevojcicu. pa bi umjesto nje donosila 
djecaka." "...i da ti nece ni u cemu sto je 
dobro poslusnost odbijati" - ovo se odnosi 
na sve sto je pokornost Ailahu, kao Sto su: 
zabrana naricanja, deranje odjece. cupanje 
kose, cijepanje odjece na prsima, grebanje 
lica. prizivanje propasti i jaukanje. "...ti 
prisegu njihuvu prihvati i moli .Vllaha da 
im oprosti" - tj. tra^i od Allaha da im 
ogrosti nakon ove prisege koju su ti dale. 
Gy"() vjernici, ne prijatcljujte s Ijudima 
na koje se .Allah rasrdio" - a to su sve 
grupacije nevjernika. Neki su rekli da se to 
posebno odnosi na zidove. '...oni su 
izgubili nadu da ce bilo kakvu nagradu 
na onom svijetu imati" - tj. oni ni.su 
nikako ubijedeni u buduci svijet zbog svoga 
nevjerstva. "...isto kao sto su izgubili nadu 
nevjemici da ee se njihovi umrii 'i\\\ 
vratiti" - tj. kao sto su izgubili nadu da ce 
njihovi mrtvi biti prozivljeni, jer su uvjercni 
da nema prozivljenja. 



SURA ES-SAFF 



(BOJNI RED) 



m"0 vjernici zasto govorite ono st« iie 
i^inite" - od Ibn Abbasa prenosi se da jc 
rekao: "Prije propisivanja dzihada kao 
obaveznog, neki vjemici su govorili: 'Voljeli 
bismo kada bi nas Allah obavijestio o 
najdrazim djelima pa da ih cinimo.' Kada ih 
je obavijestio da Mu je najdraze djelo 
dzihad. neki vjernici su to prezreti i tesko im 
je:^aIo, pa je objavljen ovaj ajet." 
^"Veoma je prezreno kod Alluha da 
^voriti' ono sto ne ciiiite" - tj. Allah to gleda 
s velikim prijezirom. Neki su rekli da se ovo 
odnosi na ijude koji su dolazili Vjerovjcsniku. 
s.a.v.s.. pa bi jedan od njih govorio: "Borio 
sam se svojom sabljom. udarao sam tako i 
tato". a oni to ustvari nisu cinili. 
^"Allali voli one koji se bore na Njegovoni 
putu" - Uzviseni Allah pojaiinjava da je borba 
na Allaliovom putu nesto najuzvisenije sto 
Allah voli od Svojih robova. U hadisu se ka/e: 
"Osnova vjene je islam. Njegov stub je namaz. a 
njegov vrhunac je borba na Altahovom putu," 
"...u redovima" - tj. koji se redaju u biyne 
redove. "...kao da su zdanje cvrsto. spojeno" 
- prilijepljeni su jedni za druge, pa su poput 
jedne cjeline zbog svoje zestine i snage u 
spmvodenju Allahove naredbe. Kod njih u tome 
nema oklijevanja, niti neprijatelj njihove bojne 
r^>ve moze probitt. 

^"Kada .Vlusa rece narodu svomc" - 
nakon sto je Uzvi.seni spomenuo da voli one 
koji se bore na Njegovom putu, pojasnio jc 
da je Musau i Isau takoder bio nareden 
tevhid i da su se borili na Allahovom putu. 
te da je kazna snasla one koji su im se 
suprotstavljali. Tako Muhammedov umniet 
treba biti na oprezu da prema svome 
Vjerovjesniku ne bi ucinili ono .sto su ucinili 
Musaov i Isaov narod prema njima. "() 
narode moj, zasto me uzncmiravate?" - 
opiranjem propisima koje sam vam naredio. 
a koje vam je Allah stavio u obavezu. Hi. 
zaSto me uzncmiravate uvredama i 
potcjenjivanjem? "...dobro znate da sam ja 
.Mlaliov poslanik vama" - ovo znaci: 
Zasto me uzncmiravate kada znate da sam 
Allahov poslanik. a poslanik biva postovan i 
uvazavan? Vi nemate ni najmanje sumnje u 
poslanicu. kada ste vec vidjeli nadnaravna 
djela koja vas obavezuju da priznate moju 
poslanicu, a znanje o tim nadnaravnim 



C}<iji'^j o*j4r o^Xi U&^j^^^j ^ ^V 




j^^^S""^^^ 



/jjl C^_ -oil 



L*U(,^=Jj AXi\Jy^jd^ silj^-J-*J-A»_> iJtr'^^y 



djelima donosi vam sigurno ubjedenje. "...i 
kad oni skrenuse astranu, .\llali njihova 
srca skrenu" - kada su ostavili istinu 
uznemirdvanjem svoga vjerovjesnika. Allah 
im je kao kaznu Ziv ono sto su pocinili dao 
da^se njihova srca udalje od istrne. 



[^y'A kada Isa, sin Mcrjemin, reft: O 
sihovi Israilovi. ja sam vam .\llahov 
poslanik da vam pot\rdim prije niene 
objavljetii Tevrat" ~ tj. ja sam Allahov 
poslanik vama koji je dosao sa Ind/ilom i 
nisam vam donio nesto Sto se suprotstavlja 
Tcvratu. Zapravo. Tevrat sadrzava radosnu 
vijest o momc dolasku. pa kako onda bjezite 
od mene i meni se opirete? "...i da vam 
donesem radosnu vijest o poslaniku cije 
je ime Ahmed" - posto je tako. onda nema 
nikakve potrebe da me utjerujete u laz. 
Ahmed je ime nasega vjerovjesnika. s.a.v.s., 
a u osnovi ovaj naziv znaci hvaljeni. zbog 
odiika dobra. koji biva hvaljen vise nego 
dnigi. "...i kada im je donio jasne dokaze, 
oni rekose: Ovo je jasna vradzbina" - tj. 
kada im je dosao Isa, alejhis-selam, sa 






nadnaravnosEiriKi, rckli su; "Ovo s cimc nam 
je dosao. cista je i ocita mai:ija." Neki su 
rekii da se ptxl ovim misli na Muhammeda, 
s.a.v.s., tj. kada im je doSao sa nadnaravnim 
d^ima. rekli su da je t^arobnjak. 
^"A inia li nepravcdnijeg <td onoga koji 
o' Altahu i/iiosi la/ dok se u islam 
poziva?" - a islam je najboija i najcasnija 
vjera, jer onaj ko je u ovakvome stanju, 
obavezan je da ne iznosi o drugima lazi, a 
kako ce ih tek iznosiii o svonie Gospodaru. 
"...a Allah necc ukazati na Pravi put 
narodu nasilnickom" - onima koji su vec 
sp^menuti iz mnostva drugih. 
ro"Oni zele utrnuti Allahovo svjeUo 
ustinia svojim" - tj. njihovo stanje 
podrazumijeva pokusaje poniXenJa islama. 
sprccavanje njegove upute raznim 
izmisljotinama, kao 5to je stanje onih koji 
zele da ugase veliko svjetio puhajuci svojim 
ustinia. "...a Allah upotpunjuje svjelio 
Svoje" - iznoseci vjeru islam na horizonte i 
u^i^uci je nad drugima. 
^"Oti je Onaj Koji je poslao Svoga 



t 



poslanika s uputom i vjeruni istine da bi 
jc uzdigao iznad svih >jtTa" - da bi je 
ucinio superiomom. pobjednosnom. 
uzvisenom i vladajucom nad svim vjerama. 
"...niakar lo mrzili mnogobosci" - a to 

)ystoji i ne moze se izbjeci. 

iiy'O vjernici. hoi-ete li da \am uka/cm na 
Irgdvinu koja ct \a\ iz holnt patnje spasiti?" 

- djeiovanje je usporedio sa trgovinom. jer oni 
putem njega zaraduju kao slo zaraduju putem 
trgo\ ine, tako sto ce uci u Dzennet i spasiti se 
Vatre. Ova irgovina pojasnjciia je sa sljedeca 
dva ajeta, a njihovo zajednicko znacenje glasi: 
iman i dzihad imaju cijenu kod Allaha, a ona je 
Q^cnnet. To je unosna kupoprodaja. 

^i__r'()n ce vam oprostiti" - tj. Allah Uzviseni. 
".'..>asc' grijehe" - najprije je spomenuo robu 
kojoni trguju. a ovdje spominje cijenu koju im je 
obecao za nju. tj. ako budetc vjerovali, oprostil 
ce vam. "...i u divne dvorove u vrtovima 
Adna" - tj. stanovat cete zauvijek u dzennetima. 
a taj boravak nece biti ptekinut smrcu. niti 
izlaskom i/ njih. "...to ce hiti uspjeh veliki" - tj. 
spimienuli oprost i uvodenje u Dzenncl su uspjeh 
poslije kojeg nema uspjeha, le pobjeda poslije 
k^jje nema slicne pobjede. 
^O"...koju volite" - tj. drugu blagodat 
koja izaziva vase divljcnje. "Allaho>u 
p«)moc" - tj. Allahovu pobjedu za vas. "...i 
skoro oslohodenje" - tj. dat ce vam 
pobjedu nad Kurcjsijama i oslobodenje 
Mekke. 'Ala je rekao da se pod ovim misli 
na oslobodenje Perzije i Bizantije. "...zato 
obraduj radosnom vijescu vjernike" - to 
znaci: Muhamniede. obraduj vjernike 
pobjedom i oslobodenjem na dunjaluku, te 
D^nnetom na ahiretu. 
^"O vjernici. biidiie pomagaci .Allahovi" 

- tj. ustrajavajte na onome sto cinite. a to je 
pomaganje vjere. "...kao sto jc rekao Isa. sin 
Merjeniin, prisniin sijedbenicinia: Ko su 
moji poniagaci u pozivanju ka .-\llahu?" - 
tj. pomozite Allahovu vjeru kao sto su Isaovi 
sljedbenici pomogli Isaa kada im je rekao: 
"Ko su moji pomagaci u pozivanju ka 
.Allahu?", pa reko.se: "Mi smo .\llahovi 
pomagafi" - ovo znaci: Ko ce od vas na sebe 
preuzeti da mi p<^imogne u onome sto 
priblizava Allahu. Havarijjuni (Isaovi prisni 
sljedbenici) su Mesihovi porruigaci i 
ixlabranici izmedu ostalih njegovih 
sljedbenika. koji su pni povjerovali u njega, a 
bilo je dvanaest. "Pa je jediia skupina iz 
Beni Israila povjerovala" - u Lsaa; "...a 



druga skupiiia je uznevjerovala" - tj. u 
njcga. Isaa: "...pa smo one koji su vjero^ali 
protiv njihovih neprijatelja osnazili" - tj. 

pomogli smo one txl njih koji su bili na istini 
protiv onih koji su bill na neistini: "...pa su 
postal! pobjediiici" - tj. superiomima koji su 
nadviadaii prolivnike. Od Katade se o rijecima 
Uzvisenog: "() vjernici. hudite AUahovi 
I>oniagaci". prenosi da je rekao: 'To se i 
dogodilo. hvala Allahu. Doslo mu je 
sedamdesei Ijudi. pa su na Akabi dali pri.segu. 
a zatim ga dtKekali, pruzili mu utociste. 
ptimagali ga sve dok Allah nijc uzvisio ovu 
vjeru. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.. 
skupini koja se sa njim susreki na Akabi: 
Odaberite mi dvanaest Ijudi od vas koji ce bili 
zastupnici svoga naroda, kao sio su havarijjuni 
dali garancije Isau. sinu Merjcminom.' Zatim 
je rekao odabranicima: 'Vi stc povjercnici 
svoga naroda kao sto su havarijjuni bili 
povjerenici Isaa. sina Merjeminog. Ja sam 
povjerenik svoga naroda', pa su rekJi: 'Da.'" 



SURA ELDZUMU'A 



(PETAK) 



Qp'Vladara S%etoga" - El-Kuddus - Sveti 
jCjpnaj koji je Cist od svake manjkavosti. 
0^"On je nepismenima poslao poslanika. 
jcclnog izmedti njih' - pod nepismenima se 
niisli na Arape. na one koji su znali pisati. ali 
i na one koji nisu znali pisati. zato sto nisu 
bili sljedbenici Knjige. Nepismeni (umijj) ne 
zna pisati, niti citati napisano. Vecina .Arapa 
bila je takva. "...da im ajete Njegove 
kazuje" - tj. Kur'an. lako je nepismen. niti 
cita niti pise, a nije ga niko ni poducavao. 
"...i da ih o(!isti" - tj. da ih ocisti od 
prjjavstine kutVa, grijeha i ruznog morala. 
Neki su rekli da to znaci da ispravnim 
vjerovanjem ocisti njihova srca, "...i da ih 
Knji/i i miidrosti nauci" - tj, knjizi Kur'anu 
i mudrosti sunneta. Neki su rekli da se Knjiga 
odnosi na pisanje perom. a mudrost na 
shvatanje u vjeri, kao sto je rekao Malik b. 
Enes. "...iako su prije bili u o^itoj zabliidi" 
-Jj. u idolopoklonstvu i udaljenosti od istine. 
E)"I druj;ima koji im se jos nisu prikljucili" 
-tj. onjma koji im se nisu prikljucili u torn 
vremenu, ali ce im se prikljucili naknadno. 
odnosno da ih ocisti i da ocisti druge od njih, a to 
su generacije poslije iishaba iz reda Arapa koji su 
presli na islam i dmgi Ijudi sve do Sudnjeg dana. 
El-Buhari od Ebu Hurejre navtxli da je rekao: 




^ e^j% m 






"Sjedili smo kod V'jerovjcsnika. s,a.\ .s., kada je 
objavtjena sura El-Dzumu'a. Proucio ju je. a kada 
je dosao do rijeci 'i drugima koji im se jos nisu 
prikljucili'. neki covjek rece; 'Allahov 
Poslanice, ko su ti koji nam se jos nisu 
prikljucili'.'' Poslanik, s.a.v.s.. stavi ruku na 
Selmaiia cl-Farisija i rece: Tako mi Onoga u 
Cijoj je mci moja dusa. kada bi vjero\anje bilo 
na zvijezdi Danici, dostigli bi ga ovi Ijudi,'" 
"...On je Silni i Mudri" - tj. krajnje snazan. 
TOnosan i mudar, 

m"l'rimjer onih kojima je Tevrat u 
breme dal" - ovo je primjer koji Allah 
Uzviseni navodi za zidove koji su ostavili 
postupanje po Tevratu. tj. zaduzeni su bili 
da ga cuvaju i da postupaju po njemu. "...pa 
ga potnm ne nose" - tj, nisu postupali po 
onome cime on obavezuje, niti su se 
pokoravali onome sto im je naredeno u 
njemu. "...slicni su magarcu koji knjige 
nosi" - esfar su ogromne knjige. a magarac 
ne zna da li mu je kakva knjiga ili dubrivo 
na ledima. "(), kako su losi oni koji poricu 
Altaho\e ajelel" - tj. kako je lose ono s 




cime se porede. a lo je magarac. a zidovi 
uistinu i nalikiiju magarcu. Magarac je 
iiajogavnije s cime se mogu uporedili oni 
koji lazi i/nose. Zato. o niuslimani, nemojte 
bill popLit njih. Allah Uzviseni iiaveo je ovo 
upozoravajuci one koji su ostavili 
Altahovog Poslanika. s.a.v.s.. na minberu 
dok je drzao govor i olisli su hrleci za 
irgovinom. Ovakav je svaki onaj koji se 
udalji od hutbe. a cuje je. U hadisii se 
navodi da je Poslanik. s.a.v.s., rekao: "Ko 
progovori petkom dok imam drzi hutbu. 
njegov primjer je kao primjer magarca koji 
nosi knjigc. a onaj ko mu kaze: 'Suti!', ostao 
j&bezdzume."' 

^"Reci: (J jevreji. ako tvrdite da ste vi 
oa svih Ijudj Jedini Allahovi miljenici" - 
pod izrazom "hadu" misii se na one koji su 
se pozidovili. jer su zidovi ivrdili da imaju 
po.sebne odlike nad drugim Ijudinia i da su 
Allahovi sticenici u odnosu na druge Ijude. 
Allahovi sinovi i Njegovi miljenici. Zalo je 
Allah Uzviseni naredio Svome Poslaniku. 
nakon sto su zidovi iznosili ove neistinite 
tvrdnje, da kaze: "...onda snirl po/elite" 
kako bisle zadobili pocast zbog svojih 
tvrdnji. "...ako istinu govorite" - iznoseci 
ovu Ivrdnju. jer onaj koji zna da ce biti 
stanovnik Dzenneta. nastoji da se rijesi 
OToga svijeta. 

^"A zb«j» onogu sto ruke njihove fine 
nece je nikada p(»zelji'ti" - zbog cinjenja 
Mvjerstva. grijeha. iskrivljavanja i izmjene. 
fflr'Reci: Smrt od koje bjczife zaisla ce 
vas stici" - tj. doci ce vam iz pravca ka 
kojem vi bjezite i licem u lice suocit cele se 
sa njom. "Zaliin cete Onome Koji poznaje 
i nevidljivi i vidljivi svijet vraccni biti" - 
na Sudnjem danu. "...i On ce vas o onome 
sto ste radili obavijcstiti" - o ogavnim 
djelima za koja ce vas kazniti. 
^"O vjernici, kada se u petak na namaz 
pozo\ete" - pod pozivanjem se misli na ezan 
nakon sto imam sjedne ma minber pelkom, 
zato sto u doba Alhihovog Poslanika. s.a.v.s., 
nije bilo diugog ezana mimo ovoga. Ezan 
prije ovoga poslojeceg petkom uveo je 
Osman. radijallaliu anhu. uz prisustvo i 
svjedocenje ostalih ashaba, nakon sto se 
Medina prosirila. "...pozurite ka 



' Scjh Albani yvaj hatli.s je smalrao slabini-daif, Daif 
Et-Tergib br. 440. op.rec. 



s|M)minjanju Atlaha" - tj. radite na tome da 
krenete ka spomenu .Allaha, a taj sptimen su 
hutba i dzuma-namaz u dzamijama. 
Zaokupirdjte se pripremama za o\aj namaz 
kao sto su kupanje, abdesl i usmjerenost ka 
njemu. "...i kupoprodaju ostavite" - tj. 
ostavite kupopnxJaju. a tome se pridtxiaju sve 
ostale vrste ophodenja niedu Ijudima u ovo 
vrijeme. Kada mujezin zauci ezan petkom za 
dzumu. nije doz\oljeno kupovati i prodavati. 
"...to vam je" - pozurivanje ka spomenu 
Allaha i ostavljanjc kupopmdaje: "...lioljc" - 
bolje od kupoprodaje i ostavljanja 
pozurivanja, jer za izvi&nje ovoga dobiva se 
n^grada. 

^"A kada se namaz obavi" - tj. kada 
oBavite. izvrsile i zavrSite sa namazom - 
"...onda se po zemiji razidite" - radi 
trgovinc i raspolaganja onim sto vam je 
potrebno za vasu egzistenciju. "...i 
.Allahovu blagodat trazite" - tj. Njegovu 
opskrbu koju On u obilju daje Svojim 
robovima u vidu zarada iz kupoprodaje i 
ostalih transakcija. "...i Allaha mnugo 
spomtnjite" - tj. nemojle tokom vase 
trgovine zaboraviti da Ga mnogo spominjete 
zahvaljujuci Mu sto vas je uputio na dobro 
ovoga t buduceg svijeta. Isto tako, 
spominjite Ga zikrovima kojim se Njemu 
priblizavate, kao sto su izgovaranje 
elhamdulillahi. subhanallah. .\llahu ekber, 
esiagfirullah i si. "...da bistc pt»stigli ono 
sto zelite" - tj. kako biste zadobili dobra 
ote svijeta. 

up "A kada oni kakvu robu trgovacku ili 
zabavu ugledaju, puhrle Joj" - povod 
objave ovog ajeta jeste da su stanovnici 
Medine bili u siroma.stvu i prijekoj potrebi, 
pa je dosla jedna karavana iz Sama, a 
Vjerovjesnik. s.a.v.s.. drzao je dzumansku 
hutbu. Ljudi su pohrlili ka toj karavani i 
samo dvanaest ljudi ostalo je u mesdzidu. U 
drugoj predaji: i jos sedam zena. Znacenje 
rijeci "pohrle joj" - tj. razidu se izhizeci 
pred nju i docekujuci je. "...i telw; ostave 
sama da stojis" - tj. na minberu. "Reci: 
Ono sto je u Allaha" - u vidu velike 
nagrade, a ona je Dzennel. "...bolje jc i od 
zabave i od trgovine" - za kojima ste otisli 
iz mesdzida, osiavljajuci slusanje 
Vjerovjesnikove. s.a.v.s., hutbe. "...a Allah 
je Opskrbitelj najliolji." 



-*<21>X^ 



SURA EL-MUNAFIKUN 



(UCEMJERI) 



n^"Kada ti licemjeri dolaze" - tj. kada ti 
dodu i prisustvuju mjestu okupljanja. "...oni 
{jovore: Mi svjedo^imo. uistinu, da si ti 
Ailaiiov poslanik" - ij. pot\Tduju svoje 
svjedocenje kako bi dali do znanja da to 
proizilazi iz dubine njihovih srca uz 
iskrenost u vjerovanju. Rijeci "svjedocimo" 
znace: /namo. "...i Allah zna da si ti zaista 
Njegov poslanik" - ovo je polvrda od 
Allaha za govor koji oni iznose svjedoceci 
Muhammcdu, s.a.v.s., poslanstvo kako se ne 
bi shvatio povralak sljedecem nijekanju: 
"...a Allah tvrdi da su licemjeri pravi 
lasci", tj. kada licemjeri dodu Poslaniku 
izjasnjavaju se kao muslimani. medutim, 
njihovo unutarnje uvjerenje potpuno je 
suprotno njihovini rijecima. i njihovo 
imsnjavanje samo je isprazni govor. 
^"Oni su svoje zakielve stitum uzcli" - 
tj. zakletve kojima su vam se zakleli uzeli su 
kao zastitu od vas i zastor kojim se cuvaju 
od ubistva i porobljavanja. "...pa od 
Allahova puta odvracaju" - tj. sprijecili su 
Ijude da vjeruju. da se b<ire i da rade djela 
pokornost! tako Stt) su sumnjiciii i 
umanjivati vrijednost vjerovjesnistva. 
"Ru/no je. doista. kako postupaju" - 
Ijgemjerno i odvracaju od Alkiliovog puta. 
m "To je zato sto su vjernici bill" -tj. iz 
sTOga licemjerja. "...pa nevjernici postal!" 
- ij. u svojoj nutrini. Receno je da je ovaj 
ajet objavljen o Ijudima koji su vjerovali. a 
zatim se odmetnuli. "...i onda su ini srca 
zapei^acena" - tj. na njih je udaren pecat 
zb<ig njihovog nevjerovanja i poslije toga 
iman nece uci u njih. "...pa ne shvacaju" - 
ogo sto je za njih ispravno i razborito. 
^"Kada ih pogledas. njihov te izgled 
asnicuje" - njihovi izgledi i pozicije zadive 
onoga ko ih gieda zbog sjaja i pedantnosti. "...i 
kada progovore. ti slasas rijeci njihove" - pa 
mislis da je njihov govor istinit i istinoljubiv 
zbog njihove rjecitosti i elokvencije. Abdullah 
b. Ubej), voda licemjera, bio je rjecit. knipan i 
lijepog izgleda. "...oni su kao suplji. 
naslonjeni balvani" - usporedeni su sa 
supljim. naslonjenim balvanima na zidove. kada 
su u prisustvu AUaliovog Poslanika, s.a-v.s.. ti 
balvani ne shvacaju i ne znaju. jer ne sadrze 
korisno shvatanje i znanje kojim ce se okoristiti 
onaj ko ga nosi. "...i misic da je s\aki po^ik 




iiy-Sjtt^-Sj^ f/O Alii \J^'3'Cj ^\^y^j*\jiiLAj 



WL mm& ^ 



SJiJ^'iii. 



">.»i ^'i f,* ••^•■'■'•'t-'i'i "A. -r x-'Sl'-*' 



''< >''<^'r^^ » \^. 'f-h' 



;A >' 






pnjti\ njih' - leceno jc: Licemjeri su sc 
pribojavali objave koja bi ih raskrinkala 
ukazujuci na njihovo nevjerovanje koje kriju. 
cime bi muslimanima posiali dozvoljeni njihovi 
zivoti i imeci. "Oni su pra%i ncprijatelji, pa ih 
se prieuvaj" - da ne dobiju priliku pa da te se 
domognu, ili da saznaju nesto od tvojih tajni, jer 
su oni spijuni koji rade za tvoje neprijaielje 
nevjemike. "Allah ih ubio" - tj. prokleo, a ovo 
je vid poducavanja vjernika da to govore. 
"...kuda se odmecu? ' - tj. kako se odmicu od 
is^ne i postaju naklonjeni nevjerstvu. 
QJ"A kada im se rekne: Doditel Allahov 
Poslanik ce mulili da vam se oprosti, oni 
svojim glavama tresu" - tj. pomi^u 
glavama ismijavajuci se sa tim i 
udaljavajuci se od irazenja oprosta. "...i 
vidLs ih kako odhijaju" - udaljavaju se od 
Allahovog Poslanika. s.a.v.s. "...nadmeno" 
- oholeci se nad dolaskom Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s., trazeci da zatrazi oprosta 
za njih, tj. oni sebe smatraju vecim od toga, 
am takav postupak gledaju sa podozrenjem. 
ky "Isto im je, molio ti oprosta za njih ili ne 




nKilio" - to im nece koristiti jer ustrajavaju u 
licemjerstvu i oslaju na nevjerstvu. "...Allah 
ini zaLsta nece oprostiti" - tj. sve dok su u 
licemjerstvu. "...Allah doLsta narndu 
neposlusiiom nece na Pra\i put ukazati" - 
tj. oiiima koji u potpunosti izlaze iz pokomosti 
i koji su duboko zagazili u nepokomosti 
Ailahu, a prioritetno se u ovu kalegoriju 
ujjrajaju i dvolicnjaci. 

U^"Oni govore: Ne ndjeljajte nista 
unima kuji su u/ Allahu>u^ I'oslanika ne 
bi li ga napustili"- tj. kako bi se od njega 
razisli, a pod tini su misiiji na siromaSne 
muhadzire. "A riznice nebcsa I Zenilje su 
Allahove" - tj. On je opskrbitelj ovih 
muhadi-ira. "...ali llcenijeri ne shvataju" - 
da su riznice opskrbe u Allahovoj ruci. 
ipisleci da Allah nece dati obilje vjemicima. 
^P"Oni govore: .\ko se vratimo u 
Medinu, sigurno ce jaci istjerati iz. iije 
slabije" - ovo je rekao Abdullah b. Ubejj. 
poglavar dvolicnjaka. Pod jacim misli na 
sebe i svoje sljedbenike. a p<xl slabijim na 
Allahovog Posianika, s.a.v.s.. i njcgove 
sljedbenike. Pod vracanjem u Medinu niisli 
na povratak iz tog poh(xla. Od Zejda b. 
Erkama prenosi se da je rekao: "Bio sam sa 
Vjerovjesnikom. s.a.v.s., u jednom pohodu. a 
Abdullah b. Ubejj rece: "Ako se \Tatimo u 
Medinu. jaci ce istjerati siabijeg." Otisao sam 
potom Vjerovjesniku. s.a.v.s., i obavijestio ga 
o tome, a Abdullali b. Ubejj zakleo se da 
takvo nesto nijc rekao." Zejd reCc: "Moji Ijudi 
su me prekorili i upitali: 'Sta si htio (xJ 
ovoga?' Otisao sam i zaspao luzan i potisten. 
a zatim Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s.. posia 
pt> mene i rece: 'Allah Uzviseni objavio je 
opravdanje za tebe i potvrdio ono sto si 
•Mvorio. Objavio je ovaj ajct..."' 
]^"0 vjemifi, neka vas imanja vasa I djeca 
vasa ne zabave od sjecanja na Allaha " - 
Allah upozorava vjemike na ponasanje 
licemjera koje su zabaviii njihovi imect i djeca 
od spominjanja Allaha. a to su obaveze islama. 
Neki su rekli da se to odnosi na ucenje Kur'ana. 
"A on! koji to ucine" - tako sto se zabave 
dunjalukom pored vjere. "...bit ce izgubljeni" 
- tj. u potpunosti ce propasti. 
^"I od onuga cinie vas Mi 
opskrbljujemo udjeljujte" - tj. udjeljujte 
na putevima dobra dio onoga sto smo vam 
Mi dali kao opskrbu. Neki su rekli da se pod 
ovim misii na obavezni zekat. "...prije nego 
nekoin od vas smrt dode" - tako sto dodu 



njeni povodi ill se pojave njeni znakovi. 
"...a onda rekne: (iospodaru moj, da me 
jo.s sanio kratko vrijeme zadrzis" - tj. 
zasto mi jos nisi dao roka i odgodio moju 
smrt nakratko. "...pa da miloslinju 
udijelim" - tj. da dadnem sadaku iz svoga 
imetka. "...i da dobar budeni". 
U0 "Allah sigurno nece ostaviti u zivotu 
nikuga kome snirtni cas njegov dode" - tj. 
kada dode zapisani rok i zavrsi se zivot. 
"...a Allah dobro zna ono sto vi radite" - 
Njemu nije nista skriveno i On ce vas 
nagraditi ili kazniti shodno vasim djelima. 



SURA ET-TEGABUN 



(SAMOOBMANA) 



y5"f^" }*■' Onaj Koji ^as st^ara, pa ima 
medu vama i nevjernika, a ima i 
vjernika" - Allah je stvorio nevjernika. 
njegovo nevjerstvo. njegova djela i ono sto 
stjece. Stvorio je vjernika i njegovo 
vjerovanje. djelovanje i stjecanje. Nevjemik 
ne vjeruje odabiruci nevjerstvo, a vjemik 
vjeruje odabiruci vjeru. Sve se desava 
.Allahovom dozvolom. Uzviseni .Allah kaze: 
"A neiete pozeljeti, a da to i Allah, 
Gpspodar svib svjetova, ne zeli. ' ' 
Cp"I On vama oblii!je daje i likove vase 
cihi lijepim" - tj. On Uzviseni vas je 
stvorio u najljepsem liku, najljepsem obliku. 
Nije skriveno odiikovanje Ijudi po izglcdu i 
lijepom stasu. To je jasni dokaz Ijudima koji 
shvataju moc. mudrost i velicinu Sivorilelja. 
Isto se odnosi na psihoiosku sliku covjeka i 
njegove ogromne intelckluahie potencijale. 
sto predstavija jos veci dokaz od 
prethodnog. Tako Uzviseni ka2c: "Na 
Zemlji su dokazi za one koji su ubijedeni, a 
iusamim vama. Zar ne vidite!?" 
^"Zar do vas nije doprla vijest o onima 
koji jos davno nisu vjerovali?" - a to su 
ncvjernici iz prijasnjih nanxla. poput Nuhova 
naroda. .Ada i Semuda. Uzviseni Allah kaze: 
"Dosla vam je obavijesl a njinm u Kur'anu'\ 
tj. oba\ijesteni ste kako su ih njihovi poslanici 
pozivali u Allahovu jednocu i robovanje. te 
ostavljanje robovanja onima koje su uzimali za 
bogo\e minio Njega. kako su zavrsili u propasti 
oni koji su lazi iznosili, te kako su poslanici i 
vjemici bill spaseni. "...pa kubnost postupka 
svoga iskusiii" - kobnost ovdje oznaca\a 
lezinu i zestinu. a to su nedace koje su im date u 
vidu patnje na dunjaluku. "...jos ih ka/na 



I^ia ceka" - tj, patnja u Dzehennemu. 
^"Zato sto" - tj. patnja na oba svijeta ih 
je snasla. "...kada su im poslanici niihovi 
jasne dokaze dunusili" - zato sto su im 
dolazili izaslanici sa ocitim nadnaravnostima, 
pa su govorili: "Zar da nas Ijudi 
upucuju?". tj. svaki narod rekao je ovo 
svome poslaniku, nijecuci da poslanik moze 
biti Ijudskoga roda i izrazavajuci cudenje 
tome. "Pa nisu vjerovali i okrctali su se" - 
ij. nisu vjerovali u poslanike i one s cime su 
dolazili. Udaljavali su se od iijih i nisu 
razmisljali o objavi koju su im donosili. 
"...Allahu nije niko potreban" - tj. nije 
Mu potrebno njihovo vjerovanje i 
robovanje. "...Allah nije ni o kome ovisan. 
On je jedini hvale dostojan" - tj. Njemu 
ne trebaju Ijudi, niti njihov ibadet Njemu, a 
^^le Ga sva stvorenja, rijecima i djelima. 
ra"Reci: Hocete, Gospodara mi moga, 
prozivljeni biti" - Uzviseni Allah nareduje 
Svome Vjerovjesniku da ih obavijesti da ce 
ih Allah prozivjeti poslije smrti i da im se 
zakune na to, tj. tako mi Allaha. bit cete 
izvcdeni iz svojih grobova. "...pa cete o 
onome .sto ste radili" - tj. bit cete 
obavijesteni o tome, sto predstavlja 
podizanje argumenta protiv vas. a zatim cete 
biti kaznjeni. "...a to je" - tj. prozivljenje i 
kgzna: "....\llahu lahko ". 
ro"...i u svjetio koje objavljujemo" - a 
Olio je Kur'an, jer predstavlja svjetio koje se 
u|ima kao upula iz tamne zablude. 
ffi"Na Dan kada vas On sakupi, na Dan 
zBora" - tj. radi Sudnjeg dana. Toga dana 
skupit ce se Ijudi radi nagrade i kazne, u 
njemu ce se sastaviti svaki djelatnik i 
njegovo djelo, svaki vjerovjesnik i njegov 
narod. svaki diskriininirani i njegov 
diskriminator, svi prvi i zadnji. "...to je dan 
obniane" - okupljeni ce na tog dana jedni 
druge obmanjivati. sljcdhenici istine 
obmanjivat ce sljedbenike neistine. Nece 
biti vece obmane od obniane kojom ce 
stanovnici Dzenneta obmanuti stanovnike 
Dzehennema, jer stanovnici Dzehennema 
zamijenit ce dobro iosim. blagodat patnjom, 
a stanovnici Dzenneta suprotno tome. Kaze 
se: Obmanuo sam nekoga kada mu 
prodajem ili od njega kupujem i onda ga 
zakinem. Obmanjcn i zakinut bit ce onaj cija 
porodica i staniste ne budu u Dzennetu. "Ko 
bude vjerovao i dobra djela cinio. On ce 
mu prekriti losa djela njegova" - tj. ko 




■if^^^^^'j^ 






>.; 



,y 'i ,-; -i^ jif. »*^ 1,',-- >-' -rf^i-' 1,^ 



bude potvrdivao istinu uz cinjenje dobrih 
^la zasluzit ce oprost grijeha. 
^"Nikakva nevoija ne pogada o.sim sa 
Aiflahovom dozvolom" - tj. Njegovom 
presudom i odredenjem. Receno je da je 
povod objave ovog ajeta to da su nevjemici 
govorili: "Da je ono na cemu su musiimani 
istina, Allah bi ih sacuvao od ovosvjetskih 
nedaca." "...a ko u Allaha vjeruje. On ce 
uputiti njegovo srce" - tj. ko potvrduje 
istinu i ko bude znao da ce ga zadesiti samo 
ono .sto je Allah odredio. bit ce mu upuceno 
srce prilikom nedace i znat ce da je to od 
Allaha, le da ga nije moglo zaobici ono sto 
ga je zadesilo, a nije ga moglo zadesiti ono 
sto ga je zaobislo. Tako se preda Njegovoj 
presudi i izgovara rijeci: Svi smo Allahovi i 
Njemu se vracamo. Kada bude iskusan - 
strpi se, a kada mu se dadne blagodat - 
zahvali. "...a .Allah sve dobro zna" - tj. 
posjeduje krajnje znanje i od toga mu nije 
skriveno nista. 




^XJ^A^^ 



ijpiar « -i^p7^'l^<|;l_3j^a^JiJJJ5 
L>-J^ ,*^=> AlJjij pv»-»' L^ >CS>iJ>'' - -^-^ ' 
• > —^' ><''■.".>."■. ,^'^-> ><-f '-V ^ 

jj*j |».^=L_-J»J^ I/*. l_jj»_4>lj \yn^j \y^j,^\j 




!^' I |K)ki>ra\aJtt' se Allaliu i I'oslaniku" 

- tj. posvetite se pokomosti Allahii i 
pokomosti Njegovom Poslaniku. "...a ako se 
okrt'iiete" - tj. ako se udaljite od pokomosti. 
grijeh cete vi snositi, a Poslanik nije nista 
kriv. "...pa Nas Poslanik du/an je saiiKt da 
jasno obziiani " - tj. on nema nikakve daige 
^znosti. a poznato je da je to i ucinio. 
^"Iinate neprijalelja" - tj, ont vas 
zdbkupiraju od dobra. a povod objave ovog 
ajeta su Ijudi iz Mekke koji su presli na 
islam i zeljeii su da se iz nje isele. ali nisu ih 
ostavljale njihove supruge i djeca. 
Mudzahid kaze: "Tako mi Allaha. oni im 
nisu bill neprijatelji na dunjaluku. nego ih je 
Ijubav prema njima natjerata da za njih 
uzimaju zabranjeno, a onda im ga dadnu." 
"...pa ih S€ pricuvajte" - tj. cuvajte se 
supnaznika i djece da im ne biste dali 
prednost u Ijubavi vasoj i briznosli prema 
njima u odnosu na Allahovu pokornost. 
Neka vas dobro koje im zelite ne natjera da 
im zaradite opskrbu u Allahovoj 
nepokomosti. "...a ako preko toga predete 



i ne korite i oprosdte" - tj. ako predete 

preko njihovih ispada koje su pocinili i ne 
prekoravate ih. te im te grijehe prekrijete. 
"...pa i .Allah prasla i milostiv Je" - prema 
vama i prema njima. Receno je: Kada bi 
covjek. kojeg bi njegove supruge i djeca 
odvratile od hidzre. ugfedao Ijude koji su ga 
pretekii u tome i poduciii se vjeri. htio bi 
kjizniti svoje supruge i djecu. 
fis) Inianja vasa i djeca vasa su samo 
isfe'usenje" - tj. belaj. ispit i kusnja. Podsticu 
vas da zaradujete na nedozvoljen nacin i da 
uskracujete Allahovo pravo. "...a u .\llaha je 
nagrada vclika" - onome ko dadne prednost 
pokomosti .Allahu, ostavi nepokomosl Njemu i 
pored Ijubavi prema inietku i djetetu. 
tj 6^ "Pa Allaha se bojte koliko god 
iiiozete" - tj. onoiiko koliko ptxlnosite i u 
cemu ulazete maksimalan trud. ",.,i slusajte i 
pokora\ajte se ' - tj. slusajte i pokoravajte 
se Allahovim i Poslanikovim naredbama i 
"...udjcljujte za svoje dobro" - tj. udjetjujte 
iz svojih imetaka kojima vas je Allah 
opskrbio u razlicite vidove dobra i nemojte u 
njima skrtariti i dajite radi svoga dobra. ".A 
oni knji hudu sat^uvani gramzljivosti i 
tvrdicluka. bit ce ti koji ce uspjeti" - tj. 
onaj koga Allah sacuva od bolesti skrtosti i 
ko bude trosio na Allahovom putu i u razne 
vidove dobra, takvi ce po.stici svako dobro t 
dobiti sve ono sto traze. 
(j^r'A ako .Vllahu lijep zajam date" - tj. 
us'mjerite svoje imetke u razne vidove dobra 
uz iskrenu namjeru i dragovoljno. "...On ce 
vani ga uvecati" - jedno dobro djelo ce 
udeseterostruciti, ili uvecati do sedamsto 
puta. "...i oprostiti ce vam" - tj. uz to 
uvecavanje dobrih djela oprostit ce vam i 
grijehe. "...jer .Allah je zahvalan i blag" - 
jer visestruko nagraduje onoga ko Mu se 
pokorava. a ne ka/njava ishitreno onoga ko 
Mu je nepokoran. 



SURA ET-TALAK 



(RAZVOD BRAKA) 



Q^3"0 \ jerovjesnice. kada zelite zene 
pustiti" - UzviSeni. kao pr\'0. doziva 
Vjerovjesnika. s.a.v.s.. posebno ga izdvajajuci, 
a potom se zajedno obraca njemu i njegovom 
ummetu. Ajet znaci: Kada ih zehte razvesti i 
cvrstu odiuku o tome done.sete. "...vi ili u 
vrtjeme kada su ciste pustile" - tj. dok cekaju 
period cekanja ili prije njega. Ovim .se zeli reci; 



razvedite ih za vrijeme cistoce u kojoj nije bilo 
spolnog donosa. a zatim se ostavljaju (u smislu 
spolnog odnosa) sve dok ne istekne njihov 
pricek. Kada ih razvedu na ovakav nacin. onda 
su ih razveli u propisanom periodu. Od Ibn 
Omera se prenosi da je razveo svoju zenu. a bila 
je u menstrualiiom ciklusu. Omer je to 
spomenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa se 
Poslanik, s.a.v,s.. razljutio i rekao: "Neka je 
vrati. a zatim zadrzi sve dok ne bude cista. 
zatim dobije mjeseiJnicu. a potom ponovo bude 
cista. Ako bude htio da je razvede. neka je 
razvede cistu. prije nego sto sa njom bude imao 
spoini odnos. To je pricek u kojem je Allah 
naredio da se zene pustaju." "...i brojte t(i 
vrijeme" - tj. pamtite ga i pamtite vrijeme u 
kome je doslo do pustanja zene sve dok se taj 
periixl ne ispuni. Taj period iznosi tri cistoce ih 
tri mjesecnice. Ovo obracanje odnosi se na 
muzeve. "...i Allaha, Gospudiini s\oga. bojte 
se" - nemojte Mu ciniti nepokomost u onome 
sto vam je naredio. niti svojim zenama nanositi 
stetu. "Ne izgonite ih iz kuca iijihovih" - tj. u 
kojinia su bile prilikom pustanja sve dok su u 
periodu priceku. Kuce je njinia pripisao da bi 
pojasnio njihovo potpuno pravo na smjestaj i 
stanovanje tokom ovog perioda. Takoder. 
zabranio je suprugama da izlaze rekavsi: "...a ni 
one neka ne izlaze" - tj. neka ne izlaze iz tih 
kuca dok su u periodu priceka. osim zbog 
opravdane nuzde. "...osim ako ofito sramno 
djcio ufine" - tj. neka ne izlaze iz svojih kuca 
osim ako pocine razvrat zinaluka. Nekj su rekli 
da se to odnosi na ruzan govor. te da se zena 
okomi na one koje sa njom stanuju u kuci. ' 'To 
su Allahovi propisi" - ovo znacSi: ovo su 
propisi koje je Alkih pojasnio Svojim robovima. 
tj. postavio im je zacrtane granice koje im nije 
dozvoijeno prelaziti. "Onaj koji Allahove 
propisi' krsi, sum scbi nepra\du cini" - zato 
sto se sam vodi u propast. "Ti ne znas. .Vllah 
poslije toga moze priliku pru/iti" - tj. ako 
ona ostane u kuci, mozda Allah sjedini njihova 
sga i suprug je i dalje zadrzi. 
E!"l'a kada one dosttgnu vrijeme svoga 
(ekanja" - tj. kada bude blizu istek propisanog 
priSeka i budu nadomak njihovog zavrsetka. 
",..vi ih na lijep nacin zadrzite" - tj. vratite ih 
lijepo se ophodeci prema njima iz zelje da im 
donesete dobro. bez namjere za nanosenjem 
§tete. "...ili se veliktxiiLSiio od njih konacno 
rttstavile" - ostavite ih sve dok pricek ne 
istekne. a onda ce one same o sebi txilucivati. uz 
isplatu prava njima kojima ste vi zaduzeni i 




Jjjfl. tiikj <:^ 4__»Cjij unjUo' i i -^C^J^j^Tii 

•ys^ JJ& t^j J y-V-ij y!JLr**i a*->*w'*-? V->-/**i 

*^fri^»»-'->< «f 1' 'i^i' "> '"m -f " * 

-♦— ' ■^—^ i_n--^-«-H-'' '^^iy^y-io^ ofi^^CK 



Ali 



oslavljanja naiiosenja stete. tj. vi nemate prilikom 
zavrsetka priceka pravo ni na sto drugo osim da 
ih zadirite ili da ih lijepo pustite. Zadrzavanje 
radi nanosenja stete ili pustanje uz provokacije i 
uskracivanje prava. nije vama dozvoijeno. "...i 
kao svjedoke dvojicu vasih pravednih Ijudi 
uzmite" - kada zelite da ih vratite ili da ih u 
potpunosti ostavite. a time presijecate spor i 
dokidate pa'dmet razmirica. "...i svjedoccnje 
.\liaha radi ohavite" - ovo je naredba 
svjedocima da svoje svjedotSenje iznesu na istinit 
nacin kao vid priblizavanja Allahu. "To je savjet 
zii onogu koji u ,\liaha i (maj s\ijef vjeruje" - 
ovdje je posebno spomenuo vjemike, jer ce se 
samo oni ovime okoristiti. za razliku od drugih. 
"...a onome koji se ,\liaha boji" - tj. ko se 
pribojava Aliaha zastajuci na Njegovim 
granicama koje je odredio Svojim robovima: 
''jjX)n cc i/Jaz dati" - iz onoga u sta je zapao. 
n^ "I opskrhit ce ga odakle se i ne nada" 
- tj. na naCin koji mu nije ni naumpao, niti 
je na njega racunao. Onaj ko pusti zenu. a 
zatim dovede svjedoke prilikom rastave za 
istek priceka. ili prilikom vracanja zene u 




iyil^^jjLii'V) S-ifrJ u^ j:-^^ '■t'-^CK «>*>%-*^ 
Lju*uI i^jj&o'i/ ^lA:jit IL; ,34^.43 jj Aicj Ja^j 

^yif Jj^ oiii)i S^ 0^4:^)1 I^j iy^C I^Jt ^^ 

,^ '- '- ('-' >\. '^i-^n' V""' -t f '■* •"' 



brak, Allah ce mu dati izlaz. Tegobu ce 
samo osjetiti onaj ko se bude suprotstavljao 
Alahovim propisima pustanja i povrata 
zene. "...onome koji se u Allalia uzda. On 
mu je dosta" - tj. ko bude izgradio 
povjerenje u Allaha u svojoj nedaci. Allah 
ce mu biti dovoijan u odnosu na ono sto ga 
brine. "Allah ce, zaista. ispuniti ono sto je 
odlucio" - tj. Njemu nista nece moci 
promaci i On je mocan sve trazeno ispuniti. 
"...Allah je svemu vec rok odredio" - tj, 
Allah je nedaci dao odredeni rok kako bi se 
zavrsila. kao sto je dao rok i blagostanju u 
kojem se zavrsava. Es-Suddi kaze da se ovo 
odnosi na vremenski period menstruacije i 
pi^eka poslije pustanja. 
^S"A one zene vase koje su nadu u 
mjesecno pranje izgubile" - to su stare 
zene ciji je mjesecni ciklus prestao i izgubile 
su svaku nadu u njega. "...ako sumnjate 
vi" - tj. ako sumnjate i ne znate kakav je 
pricek za njih. "...one trehaju cekati tri 
nijeseca, a i one koje ga nisu dobile" - 
zbog .svoje maloljetnosti zalo sto jos nisu 



dostiglc godine serijatskog punoljetstva - 
njihov pricek je tri mjeseca. "\'rijeme 
cekanja trudnih zena jeste da rode" - tj. 
njihov pricek zavrsava se sa porodajem. "A 
ono^a ko se Allaha boji. On ce niu samo 
lahkocu dati" - Ed-Dahhak kaze: "Ko se 
bude bojao Allaha i pusti zenu kako je 
sunnetom propisano. Allah ce mu u 
njggovom stanju dati olaksanje da je povrati. 
Q^"...i jos mu veliku nagradu dati" - tj. 
na buduceni svijetu ce mu dati veliku 
njigradu. a ona je Dzennet. 
ffl"Vi ih ostavite da stanuju gdje i vi 
stanujete" - ovo je pojasnjenje obaveznog 
smjestaja pustenih zena, tj. nastanite ih u 
dijelu prostora u kojem vi stanujete. 
"...prcma svojini mogucnostima" - tj. 
zavisno od vasih materijalnih mogucnosti. 
To se odnosi na razvedenu zenu koja ima 
pravo da se vrati. a ona koja je razvedena 
treci put. nema pravo na izdrzavanje niti na 
Stan, "...i ne cinite im teskoce zato da biste 
na njih pritisak izvrsili" - u pitanjima 
smjestaja ili izdrzavanja. "A ako su trudne, 
dajte ini izdrzavanje sve dok se ne 
porode" - nema razilazenja medu 
ucenjacima u pogledu obaveznosti 
izdrzavanja razvedene zene i obezbjedenja 
stanovanja tokom njene trudnoce. "...a ako 
%am djecu doje" - doje vasu djecu poslije 
svega ovoga; "...onda im dajte zasluzenu 
nagradu" - tj. naknadu za njihovo dojenje. 
"...i sporazumite se medusobno na lijep 
nacin" - ovo je obracanje muzevima i 
zenama izmedu kojih je dosio do razvoda 
putem serijatskog pustanja zene. Ajet znaci: 
savjetujte se medusobno u dobru. a ne u zlu. 
Neka jedni od drugih prihvate dobro i sve 
sto je lijepo vezano za dijete. O tome 
Uzviseni kaze: "A ako budu htjeli rastavu 
uz obostrano zadovoljstvo i dogovor, onda 
nisu grjesni," "...a ako nastanu 
razmirice" - tj. oko nagrade za dojenje. 
tako da suprug odbije supruzi dati nagradu 
koju ona zeli, a majka odbije da doji dijete. 
osim sa trazenom naknadom: "...neka mu 
onda driiga doji dijete" - tj. unajmit ce 
dmgu dojilju koja ce mu dojiti dijete, 
^"Neka imucan prema bogatstvu svome 
trosi" - ovo je naredba bogatijim Ijudima da 
u obilju dadnu dojiljama, svojim zenama. 
prema svojim mogucnostima. "...a onaj koji 
je u oskudici ' - tj. koji ne bude imucan i u 
teskom stanju. "...prema tome koliko mu je 



Allah dao" - tj. onoliko koliko mu je Allah 
dao od opskrbe. i on nije dumn vise od toga. 
"...jer Alluh nikoga ne zaduzuje vise nejj;o 
sto mu je dao" - tj. sto je dao od opskrbe. pa 
tako siromaSnog ne zaduzuje da udjeljuje 
vise od svojih mogiicnosti. kao sto ne 
zaduzuje bogatoga. "...Allah ce sigurno 
poslijc toga last dati" - tj. poslije poteskoce 
djU ce obilje i bogaLstvo. 
y^".\ koliko se sanio seia oglu.silo « 
zapovijed Go.spodara njihova i poslanika 
Njegovih" - tj. stanovnici mnogih naseija 
bill su nepokorni naicdbi Allaha i Njegovog 
Poslanika i okrenuli su se. "...pa snio s 
njinia zestok racmi sveli" - Allah ih je 
obra^unao prema njihovim djeiima koja su 
cinili na dunjaluku. "...i kaznili ih patitjoni 
uzasnoni" - tj. kaznit cemo velikom 
kaznom na ahiretu one koji to budu cinili. a 
na dunjaluku gladu, susom, propadanjem u 
zemlju i izoblicavanjem. "...oni su 
pogubnost postupaka svojih okusili" - tj. 
ruzne posljedice i teret patnje kao kaznu za 
svoje nevjerovanje. "...a propast je bila 
njihov kraj" - tj. propast na dunjaluku i 
patnja na ahiretu. Izgubili su svoje imetke, 
porodice i zivote. 

ly i^.'O" Allah je m iijih neizdrzljivu 
patnju priprcmio" - tj. kaznu u 
Dzeliennemu. "...ziito se bojte Allaha, o vi 
koji stf ra/uinon) ohdareni" - tj. vi koji 
imate razume koji znaju vagati i raspoznati 
dobro, a to je muhammedanski ummet. "...\i 
koji vjerujcte ' - tj. oni koji su se pokoriti 
AUahu i slijede Muhammeda. s.a.v.s. "Budite 
iskreni u vasem vjerovanju i ne budite poput 
onih nepokornih narcxla prije vas." Sa njima 
se racun lestoko sveo i iskusili su uzasnu 
patnju. ".Allah vam jf \ec poslao 
opomenu" - oponiena je casni Kur'an, a neki 
su rekli da je to Poslanik, s.a.v.s. Zato je 
Uzviseni rekao: "...poslanika" - tj. objavio 
vam je Kur'an i poslao Poslanika sa ovim 
Kur'anom. "...koji \am \llahovc jasneajtte 
kazuje" - poja.^njava Ijudima propise koji su 
im potrebni. "...kako hi ctiie koji \jeruju i 
rade dohra djela iz tniina izveo na svjetio" 
- kako bi Allah, putem dokaza, one koji 
vjeruju i cine dobra djela izveo iz tame 
zablude na svjetio upute. le iz tame 
nevjerstva na svjetio imana. 
^■y'.VJIah je sedani nebcsa i isto tako 
zemaija stvorio" - tj. isti broj je stvorio od 
zemalja - njih sedam. To se potvrduje u 




vjerodostojnom hadisu jer u dijelu 
Vjerovjesnikovog, s.a.v.s., govora stoji: "Ko 
nepravedno otudi pedalj zemlje. bit ce 
natovaren sa sedam zemalja." "...Njcgovo 
iiaredenje do svih njih dospijeva" - tj. 
naredenje sa sedam nebesa dospijeva na 
sedam zemalja - spusta se kiSa, nice 
rastinje, nastupaju dan i noc, Ijeto i zima. 



SURA ET-TAHRIM 



ZABRANA) 



m"() Vjcrovjcsnice. zasto sebi zahranjujes 
(mo sto ti jc Allah dozvolio" - Receno je: 
Vjerovjesnik. s.a.v.s., pio je med kod Zejnebe bint 
Dzahs. a .Aisa i Hafsa su se iz Ijulximore ptema 
Zejneb dogovorilc da kazu. kada ini dode Poslanik. 
s.a.v.s.: "Osjetinio da cxl tebe dolazi ruzan miris." 
Poslanik, s.a.v.s., lada je sebi zabranio med: 
"...zek'ci zadovoljstAo zena svojih" - tako sto si 
sebi zabranio ono sto ti je Allah dozvolio. "A 
Allah mnogo prasta i mllostiv je' ' - zbog tvoga 
propusta. Neki su rekli da je to bio mali grijeh. pa 
ea je .Allah zU>g njega prekorio. 
yy. Allah vam je pn)pisao kako da svoje 
/.aKlet%e iskupite" - tj. propisao vam je da 
se razrijesite svojih zakletvi davanjem 
propisanog iskupa, kao sto Uzviseni kaze: 
"Iskiip za prekrsenu zakletvit je da deset 
siroinaha ohicnom hranom kojom hranite 
celjad svojit na hranite, Hi da ih odjenete Hi 
da roba ropstva oslobodite. Onaj ko ne bude 
inogao neka Iri dana posti." Niko nema 
pravo da zabrani ono sto jc Allah dozvolio. a 
ako to ucini, takva zakletva nece biti validna, 
niti ce obavezivati onoga ko se njome zakleo. 
Proglasiti nesto dozvoljenim ili zabranjenim 
je iskljucivo Allahova nadleznost. Medutim, 
ako to osoba ucini. neki islamski pravnici 
smatraju da ukt)liko sebi zabrani odjecu. 
hranu. pice ili bilo sta dmgo sto je .Allah 
dozvolio. da to ima status zakletve, pa 
ukoliko se bude vratio onome sto je sebi 
zabranio (oblacio, konzumirao). duzan je dati 
iskup za prekrsenu zakletvu. Ako se tada 
iskupi, njegova zakletva prestaje vaziti. Ovo 
se odnosi na sve, pa cak i ako sebi zabrani 
spoini odnos sa zenom. Neki su rekli: Ako 
sebi zabrani zenu i tom zabranom bude imao 
namjeru njeno pustanje. onda se to tretira kao 
pustanje. Allah najboljc zna. "...Allah je \a.s 
Gospodar" - tj. zastitnik i pomagac. "...On 
sve zna" - u cemu je dobro za vas. "...i 
Mudar je" - u svojim djeiima i govoru. 




^ m^rn 



A^sJjILJ^ JC^^ I rJlrfy 3i/*^J 4lJ_y«jA iil o^ 






^"A kada Foslanik jednoj svojoj zeni 
tajno go\or povjeri" - a ona je Hafsa. kao 
sto je prethodno receno u govoru o zabrani 
meda. El-Kelbi kaze: "Povjerio joj je tajnu da 
ce njen i Aisin otac biti njegove halife poslije 
njega, s.a.v.s. "...a on obavijesti o njemu" - 
tj. obavijestio je o onome sto je ona prenijela 
od tog govora. "...ona rece: Ko tebe o tome 
izvijesti?" - tj. ko ti je donio vijest o tome. 
"...on refe: Obavijestio mc je Sveznajuci i 
o svemu obavijesteni" - tj. obavijestio me je 
o|pme Allah kome nije nista skriveno. 
^p "Ako vas dvije ucinitc [wkajanje AHahu. 
pa vi ste bile ufinile ono zbog cega je 
trebalo da se pokajete" - ovo se odnosi na 
Aisu i Hafsu, tj. ako se pokajete Allahu za 
ono zbog cega ste se udruzile protiv 
Poslanika, s.a.v.s. "...a ako se protiv njega 
udruzile" - tj. ako se udruzite i budete 
saradivale iz Ijubomore prema njemu 
sirenjem njegove tajne. "...pa Allah je 
zastitnik njego\. i Dzibril i cestiti 
vjernifi" - tj. Allah ce na Sebe preuzeti 
pomoc njemu. a takoder i Dzibril i dobri 



Ijudi vjernici, kao sto su Ebu Bekr i Omer. 
On nece ostati bez pomocnika. "...i svi 
mclcki" - poslije Allahove pomoci, 
Dzibrilove i dobrih vjernika. "...ce mu na 
pomoci biti" - tj. pomocnici koji ga 
pomazu. Neki su rekli: Aisa i Hafsa su se 
udruzile s namjerom da Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, podstaknu na korist (a ne 
n^lo ili stetu), iako su kasnije ukorene.. 
y^"Ako vas on pusti, Gospodar njegov 
ce mu dati. umjesto vas, boljih zena od 
vas" - Uzviseni Allah obavjestava 
Vjerovjesnikove, s.a.v.s., zene da je mocan 
da, ukoliko ih Poslanik pusti. da mu ih 
zamijeni boljim zenama nego sto su one, sto 
je jedan vid njihovog zastrasivanja. 
"...musiimanki. mu'minki" - koje 
izvrsavaju obaveze islama i koje potvrduju 
istinski Allaha, Njegove meleke, knjige i 
poslanike, "...poslusnih Allahu" - tj. 
pokornih Allahu i Njegovom PosJaniku. 
"...pokajnica" - tj. od grijeha. "...koje 
Allahu robuju" - tj. koje su pred Njim 
ponizne. "...koje poste, udovica i djevica" 
- udovica je zena koja je bila udata, a zatim 
ju je razveo njen muz (pustenica), ili je njen 
i™z umro. Djevica jejos neudata zena. 
^"() vi koji vjerujete, cuvajte sebe" - 
tj. cuvajte se izvrsavanjem onoga sto vam je 
naredio 1 ostavljanjem onoga sto vam je 
zabranio. "...i porodice svoje" - tako sto ce 
im naredivati pokornost Allahu i 
zabranjivati im nepokomosti. "...od V'atre 
cije ce gorlvo Ijudi i kamenje biti" - tj. 
veiike vatre koja ce biti potpaljena i cije ce 
gorivo biti ijudi i kamenje, kao sto se druge 
vatre potpaJjuju i gore na suhom prucu, Ibn 
Dzerir kaze: "Duznost nam je da poducimo 
svoju djecu vjeri i dobru. te lijepom 
ponasanju kojim se moraju odlikovati. "...i 
o kojoj ce se meleki strogi i snazni 
brinuti" - tj. za Vatru ce biti zaduzeni 
meleki koji se brinu, te kaznjavaju njene 
stanovnike. Bit ce grubi i zestoki prema 
njenim stanovnicima. Nece im se smilovati 
kada od njih budu trazili milost, jer su 
stvoreni za patnju. "...koji se onome .sto ini 
Allah naredi nece opirati", tj. - ne 
suprotstavljaju se Njegovoj naredbi. "...i 
koji ce ono sto im se naredi izvrsiti " - tj. 
blagovremeno to obavljaju bez odlaganja, 
pa niti ga odgadaju. a oni su to kadri uciniti. 
niti su nemocni da bilo sta ne ucine, bez 
obzira sta to bilo. 



^"O vi koji nisle vjerovali, danas se nc 
pravdajte" - tj. ovo ce im se reci kada 
hxidu uvedeni u Vatru. kako bi ih obuzeli 
zaiost i ocaj. i kako bi se prekinule sve 
njihove zeije, "...kaznjavate se samo za 
ono sto ste zasluzili" - radeci djela na 
dunjaluku. 

Q5"0 vi koji vjerujck", ucinite 
pukajanje Ailahu iskrcno" - "tevbei- 
nesuh" oznaCava istinito i iskreno 
pokajanje. a oznacava kajanje u srcu za 
prelhodne grijehe. trazenje oprosta 
jezikom i potpiino ostavljanje cinjenja 
grijeha tijelom, uz cvrstu namjeru da se 
grijchu nece vraliti. "...svjctlo njihovo cc 
ici isprt'd njih i s njihove desne strane" 
- tj. svjetlo ce biti sa njima kada budu isli 
Pfeko Sirat-cuprije. 

Q^"0 VJerovjesnice, bori se proliv 
nevjernika..." - tj. bori se ratovanjem 
protiv nevjernika. "...i licemjera" - tako sto 
ces sprovoditi serijatske kazne - oni su cinili 
grijehe koji su obavezivali izvrsavanje tih 
kazni -"....i budi strog prema njima", 
kajvo bi vladalo strahopostovanje. 
00,1 "...pa su ih pievarili" - tj. iznevjerih 
su ih. Receno je: Nuhova zena govorila je 
Ijudima da je Nuh lud, a Lutova zena 
obavjeStavala je svoj narod o njegovim 
gostima. "...njih dvojica im nece nista 
nuici kod Allaha pomoci" - tj. nece im 
nista koristiti Nuh i Lut, iako su bili njihovi 
muzevi, niti ce moci otkloniti Allahovu 
patnju od njih, iako su ova dva poslanika 
ugledna kod Allaha. "...i reci ce se: Uiazite 
u Vatru vas dvije s oninia koji ulaze" -jer 
s^u njoj nevjemici i grjesnici. 
C|p".\ onima koji vjeruju - Allah kao 
pouku navodi zenu faraonovu" - tj. 
uljecaj nevjerstva im nije nastetio. kao sto 
nije nastetio taraonovoj zeni koja je bila 
pod vladavinom najveceg nevjernika. Ona 
je zbog svoga vjerovanja postaia 
stanovnica D/enneta. "...kada je rekia: 
(iospodaru moj. sagradi mi kod Sehe 
kucu u Dzennetu" -tj. sagradi mi kucu u 
bMzini Svoje milosti, na stepenima onih 
koji su Tebi privrz.eni. "...i spasi me od 
t'araona i njegovih postupaka" - tj. od 
njega, njegovih zlih djela. "...i izhavi me 
od naroda nepravednog" - to su 
iievjernici iz reda Kopta. 

I Merjemu, kcer Imranovu" - Allah 
joj je podario poCast i dunjaluka i ahireta, i 



j'-yii ^^y >'■>•> 'T;--: 'j'^"' "> '\- ' 



odabrao je u odnosu na sve ostale zene 
svijeta. iako je bila iz neposlusnog narcxla. 
"...koja je nevinosl svoju sacuvala" - tj. 
od razvrata. "...a Mi smo udahnuli u nju 
zivot" - Dzibril, alejhis-selam, puhnuo je u 
otvor na njenom ogrtacu. pa je zanijela 
Isaa, alejhis-selam. "...i ona je u rijeci 
(lospodara svoga vjerovala" - tj. u 
Njegove propise koje je postavio Svojim 
robovima i u ono s cimc joj se obratio 
melek, kada joj je Dzibril rekao: "Ja sam 
samo izaslanik tvoga Gospodara", 
vjerovala je u radosne vijesti o Isau, 
alejhis-selam. o kojima je bita 
obavijestena, te da ce on biti poslanik 
Njemu privrzeni. "...i knjige Njegove ' - 
tj. knjige objavljene vjerovjesniclma. "...i 
od onih koji provodc vrijeme u moiltvi 
bila" - tj. od Ijudi koji se pokoravaju 
svome Gospodaru. Njena porodica bila je 
poznata po ispravnosti, fednosti i 
pokoraosti. 




^Mi m-m~^^^. 



'^y^^'^h'^j' 






"■■ii-fi'. ' '^ '*■' "; 



r"\- -M >' -In-''-*'* ''[-*■'- 'fr ■ -I 



SURA EL-MULK 

(VLAST) 



05 "Urvisen je Onaj u Cijoj ruci Je vlast" 

- rijec "tebareke" u originalnom tekstu 
znac! mnogobrojno je i veliko Allahovo 
dobro, a On je vladar nebesa i Zemlje, na 
orom i buducem svijetu. 
y5"()nai Koji Jc dao smrt i zivot" - smrt 
oznacava prekid veze duse sa tijelom i ojeno 
napustanje tijela. dqk zivot oznacava 
vezanje duse za tijelo. Zivot ovdje oznacava 
Njegovo stvaranje covjeka i duse u njemu. 
"...da bi iskusao koji ce nd vas boljc 
postupati" - tj. da vas zaduzi, a zatim 
ispita, a onda vas prema tome nagradi ili 
kazni. Osnovni cilj iskusenja je iskazivanje 
savrsenstva, savrsenog dobrocinstva 
dgbrostivih i pokomosti pokornih. 
ra"Oiiaj Koji je sedam nebesa, Jedne 
i^ad drugih stvorio" - tj. jedno povrh 
drugoga. "...ti u tome sto Svcniilosni 
stvara ne ^idis nikakva nesklada" - tj. 
oprecnosti i razlicitosti, iskrivljenja i 



razilazenja, vec je sve podjednako ispravno i 
ukazuje na svoga Gospodara. "...pa ponovo 
pogledaj, vidJs li kakav nedostatak" - tj. 
vrati svoj pogled na nebo i razmisii da li u 
njegovoj velicini i prostranstvu vidis kakav 
rg^jep ili nepravilnost. 
E^ "Zatim ponovo vise puta pogledaj" - 
jedan za drugim pogledom. bez obzira 
koiiko lib pogleda bilo. Ovo upucuje na 
snazniji i jaci motiv za podizanje dokaza i 
veci razlog za doiddanje svake vrste isprike. 
"...pogled ce ti se vratiti klonuo" - tj. 
malen i isuvise ponizan da bi vidio kakav 
nedostatak u slvaranju neba. "...i umoran" 
-;Jj. klonuo i presjecen. 
fy'Lcinili snvo ih vatrom za gadanje 
sejtana" - tj. ove svjetiljke ucinili smo 
predmetom kojiin se gadaju sejtani. Ovo je 
druga korist zvijezda, pored toga sto su ukras 
ovodunjaluckog neba. Katade kaze: "Allah je 
stvorio zvijezde s tri cilja: ukras za nebo. 
gadanje sejtana i znakove koji se uzimaju za 
putokaz na kopnu i moru." "...za koje smo 
pafnju u ognju pripremili" - tj. sejtanima smo 
na ahiretu pripremili, nakon spaljivanja na 
dunjaluku gorucim iskrama, vatru Dzehennema. 
(^;j "A kada budu u nju baceni" - tj. kada 
biidu u nju bacani kao sto se baca suho 
granje u vatru. "...bucanje ce njegovo cut!" 
- tj. glas poput magareceg kada pocne da 
rice, "...i on ce kljucati" - tj. u toj vodi ce 
kljucati kao sto kljuca kazan. 
yj"...gotovo da se (k1 bijesa raspadne * - 
tj.' samo sto se ne iskomada i ne rastavi u 
dijelove od zestine srdzbe prema 
nevjemicima. 'Kad se god koja gonilla u 
nju baci" - tj. skupina Ijudi: "...strazari u 
njenui ce je upitati" - tj. meleki. a to 
pitanje ce biti pitanje prijekora i osude; 
"Zar nije niko dolazio" - na dunjaluku; 
"...da vas oponiinje" - tj. da vas upozorava 
ng^ovaj dan i zastrasuje njime. 
i_l)_ "I reci ce: Jeste. dolazio nam je onaj koji 
nas je opominjao" - tj. izaslanik od Allaha, 
naseg Gospodara koji nas je opominjao. 
zastrasivao i obavijestio o ovome danu. ...a mi 
smo pcnicali" - tj. toga opominjaca. "...i 
govorili: .\llah nije ni.sla objavio ' - tj. svojim 
jezicima negirali smo da je ista objavljeno 
nevidljivom svijetu. buducem svijetu i 
propisima koji sadrze pojasnjenje onoga sto 
Allah od nas zeli. A i stc u vdikoj zabludi ' - 
tj. govorili smo poslanicima: "Vi ste skrenuli sa 
istine i udaljeni ste od ispravnosti." 



^'i reci ce: Da snio slusiili ili razmisljali. 
ne bisiTut niedu stanovnicima oj^ija bili" - 

da smo siusali kao sto slusaju oni koji 
pt^)iinaju, ili shvatali kao sto shvaiaju oni koji 
fele razlikovali istinu od neistine i promatrati. 
ne bismo bili od stanovnika Vatre, vec bismo 
vjerovali u ono sto je Allah objavio i siijedili 
blivmo poslanika. 

up"...i oni ie priznuti Rrijehe svoje" - 
zBog kojih su zasluzili patnju u Vatri. a ti 
grijesi su nevjerstvo i poricanje Vjerovjesnika. 
"...pa stanovnici Dzcheiinema »gnjt'n<»s 
dalcko bili" - tj. ncka su udaljeni od Allaha 
i Njegove milosti. Uzviseni Allah obavezao 
ih je kaznom nakon sto su priznali grijeh. jer 
time se nad njima uspostavlja argument i ne 
Dceostaje im nikakvo opravdanje. 
^W"(iovorili vi tiho ili jjlasno ' - sve to 
Anah zna. Njemu nije nista skriveno. "...On 
zna si^urno sta grutli kriju" - tj. sta se 
n|lazi u srcima. 

@"A kako i ne hi znao Onaj Koji 
st^ara" - kako ne bi znao tajne i ono 5to 
srca duboko skrivaju Onaj Koji je to stvorio 
i doveo u postojanje. Uzviseni je stvorio 
covjeka Svojom rukom. a stvoreno najbolje 
poznaje Onaj Koji ga je stvorio. "...Onaj 
Koji s\e potanku zna i Koji je o svemu 
potanktt ohavijestcn" - tj. Koji zna i 
naj.skrivenije cinjenice u srcima i Koji je 
obavijesten precizno o svim slvarima koja 
srca kriju. Njemu o tome nije skrivena ni 
n^manja cinjenica. 

6^ "On vam je /emijn pogodnom u^inio" 
- tj. lahkom i ugodnom i na njoj se 
nastanjujele. Nije je ucinio gnibom tako da se 
na njoj ne mozete nastaniti i po njoj hodati. 
"...pa hodajte predjelima njezinim" - tj. 
njenim putevima i krajevima i hraniie se 
onim sto On daje. tj. txi onoga sto vam je dao 
kao opskrbu i sto vam je stvorio na Zeinlji. 
Uzviseni Allah Ijudima daje blagodat 
njihovog uc\T.scenja na Zemlji. te 
mogucnosti za dobijanje njenih dobara. 
Medutim, oni moraju znali da ce se Njemu 
konacno vratiti, Zato je Uzviseni rekao na 
kraju: "Njemu cetc poslije ozivljavanja 
odgovarati" - tj. Njemu cete odgovarati 
poslije prozivljenja iz vasih kabura, a ne 
nekomc drugom. 

^1^3 ".It^stc 11 vi sij>urni da va.s Onaj Koji je 
na nebesima" - a On je Allah Uzviseni. 
"...ncce u zemlju uljerati" - tj. satjerati 
vas kao Sto je uCinio sa Karunom. nakon sto 



-•'■' ■'i1i'>" -'-'•1' V»>-' 'y^,,". 












vam je tu zemlju ucinio pogodnom da 
hodate po njenim predjelima. "...kada sc 
ona pofne iznenada tresti" - tj. 
podrhtavati i pomjerati se. za razliku od 
prijasnjih stanja mirovanja i pogodnosti. 
tijj'lli. jeste li sigurni da Onaj Koji je na 
nofiesima na \as nei-e vjetar s kamenjem 
po.slali" - tj. kamenje s neba kao .sto ga je 
poslao na Lutov narod i vlasnike slonova. Neki 
su rekli da se to odnosi na vjetar koji nosi 
kamenje. "...tada biste saznali kakva je 
prijetnja Moja" - tj. Moje upozorenje kada 
vidite ovu patnju, ali vam to tada ne bi koristilo. 
Cft3"Pa kakva je bila samo kazna Moja" 
-ij. kaznio sam ih zastrasujucom patnjom. 
Cj^"Zar ne vide plice iznad selx' kako 
nisirenih krila k'te" - kako svoja krila u 
zraku Sire prilikom letenja. "...i skupljaju 
ih" - tj. savijaju svoja krila. "...samo ih 
drzi", tj, prilikom njihovog letenja u zraku. 
sirenja i skupljanja krila. "...Milostivi" - 
Koji je mocan da sve ucini. On je pticama 
precizan oblik dao. tijela su im lahka. 
presvucene su perjem koje je poredano na 











posebaii nacin i kojc. kada se nade pod 
udarom zraka, pticu podize navise i ona leti 
naprijed. Neka je slavljen Onaj Koji ju je 
stvorio. "...On zaista sve dobro vidi" - 

tmu nije nista skriveno. 
"Hi, ko jf ta.j koji ce biti vnjska vasa i 
tia pomoci osini Svi'inilosni?" - ovo 
znaci da vi nemate vojske koja ce vas zastititi 
od Allahove kazne. Zapravo, ko ce na sebe 
preuzeti da vam pomogne ako to Allah ne 
ucini iz Svoje milosti i pomoci. "Ncvjernici 
su vanio u zabludi" - velikoj zabludi u koju 
sejtan odvodi i njome ih obmanjuje. 
^"Ili, ko Je ta.i ko l-c vas nahraniti ako 
Cm liranu Svoju uskrati?" - tj. ko ce vam 
u obilju dati opskrbu u vidu kise i drugoga 
ako vam to Allah uskrati. "...a oiii su 
ii|)oriii u hahatosti i bjelanju od istine" - 
ogrezli su u inatu i oholosti, bjeze od istine. 
ne uzimaju pouke niti razmisljaju. 
^ "Da li Je na ispravnijeni putu onaj koji 
se' iduci spotiiJe" - to je nevjemik koji se 
odaje ncpokornostima na dunjaluku, pa ce ga 
Allah na Sudnjem danu prozivjeti licem 



okrenutim ka zemlji. "...ili onaj koji 
uspravno ide" - uspravno hodeci i gledajuci 
sta je ispred njega. "...I'ravim piitem ' - tj. 
ravnim putem na Rome nema uvijanja niti 
skretanja, a ovo se odnosi na vjernika koji ide 
Allahovim putem na dunjaluku uz punu 
uputu i znanje. Na Sudnjem danu ce ga Allah 
prozivjeti uspravnim na ispravnom putu koji 
a<i vodi u Dzennet. 

115 'Reci: On vas Je po Zemlji razasuo" - 
stvorio ih na Zemlji. rasirio ih i razdijelio po 
njenoj povrsini. 

g5^"Reci: Samo Allah zna" - tj. vrijeme 
nastupanja Sudnjeg dana je u znanju kod 
Allaha i niko ga drugi ne zna. "...a Ja sam 
du/an samo Javno opominjati" - da vas 
opominjem, zastrasujem na posljedice 
vasega nevjerstva i pojasnjavam ono sto mi 
je Allah naredio da pred vama iznesem, a 
nije mi naredio da vas obavijestim o 
vremenu nastupanja Sudnjeg dana. 
@"l kada j;a izbliza ugledaju" - tj. kada 
izbliza vide patnju. "...Jad ce prekriti lica 
oriili koji nisu vjerovali" - tj. pocrnjet ce, 
past ce u depresiju i prekrit ce ih svako 
ponizenje. "...i bil ce refeno: Evo, ovo je 
Olio sto ste pozurivali" - tj. ono sto ste na 
dynjaluku trazili i ismijavajuci se ubrzavali. 
@"Reci: Kazite vi meni. ako Allah 
|)osaije smrl meni" - u vidu obicne smrti 
ili ubistva. kao sto mi vi to zelite i iscekujete 
da me snadu nedace i propast. "...i oninia 
koji su sa mnoni" - tj. vjemici. "...ili ako 
nam se smiluje" - take sto ce to odgoditi 
do odredenog roka, pa ako se pretpostavi da 
ce se to nama desiti: "...ko ce onda 
nevjernike od neizdrlijive patnje 
zastititi" - tj. od toga ih niko nece zastititi 
bez obzira da li Allah dao smrt Poslaniku i 
vjemicima, kao sto su nevjernici zeljeli. ili 
ira dao jos odredenog roka da pozive. 
^"Reci: Sta mislite ako vam vode 
presuse" - tj. obavijestite me sta ce biti ako 
se vasa voda. koju vam je Allah dao u vidu 
izvora, bunara i rijeka, povuce u zemlju tako 
da u potpunosti nestane, ili da se povuce na 
velike dubine tako da je vise ne mozete 
crpiti ili pumpati. "...ko de vam teku<^u 
vodu dati" - tj. obilnu vodu koja se nikada 
ne prekida, a nece vam je dati niko osim 
Allah Uzviseni putem kisa i rijeka, da biste 
vi njenu blagodat iskoristavali. 




SURA EL-KALEM 



(PERO) 



Q5"Nun" - jedno od slova arapske 
aBecede. a status mu je kao i status ostalih 
slova na pocecima nekih sura. "Tako mi 
kaJt'ma" - Allah se kune perom, jer se 
perom takoder izrazava. Ova zakletva 
odnosi se na svako pero kojim se pii5e. "...i 
onoga sto oni pisu" - tj. razlicite nauke koje 
iiydi perom /apisuju. 

m'Ti nisi, miloscu Gospodara svoga, 
1^" - tj. Muhammede, ti si Allahovom 
miloscu koju ti je dao, a ona je 
vkrovjesnistvo i opce vodstvo. cist (xl ludila. 
m"Ti ces sigurno nagradu neprt'kidnu 
dSbiti" - tj. stalnu nagradu ili onu za koju ti 
Iiydi iiece prigovarati. 

(^"1 zaista si ti na \i'Hk«m stepenu 
cudoreda" - tj. ti imaS moral koji ti je Allah 
naredio u Kur'anu. U vjerodostojnoj predaji od 
Aise. radijailahu anha. prenosi se da je upitana o 
moralu Vjerovjesnika, s.a,v.s., pa je rekla. 
'■Njegsv moral bio je Kur'an." 
mm'l ti ces >idjeti, a i oni ce vidjeti, 
^je od vas zaveden" - tj. vidjet ces. 
Muhammede. a vidjet ce i nevjernici, kada 
se ociluje isttna i skine koprena i to na 
Sudnjeni daiiu, ko je od ove dvije strane 
iskusan ludilom. Ovo je replika na njihovu 
tvrdnju da je Muhammed. s.a.v.s., bio 
zaveden i zalutao. Zato je rekao: 
m"G«sp(Klar tvoj dobro zna onojja ko Je 
^utao s puta Njej;ova" - tj. zna ko je u 
sustini zalutao, ti ili oni koji te optuzuju za 
zabludu. Ovo znaci: zapravo. oni su zalutali 
zato sto se suprolstavljaju onome u cemu im je 
korist u blizem i daljem vremenskom periodu 
i zato sto su odabrali ono sto im steti u oba ova 
perioda. "...i On dobro zna one koji su na 
Pravom putu" - tj. koji su upuceni na put 
toii vodi do te trenuine i buduce srece. 
m"Oni bi jed\a docekali da popustis. pa 
mi oni popustili" -ovo znaci: Voljeli bi da 
postanes blag prema njima, a i oni prema 
tebi. Rcceno je da ovo znaci: Voljeli bi da 
im budes nakionjen i da ostavis istinu koju 
zastupas. a oni bi onda tebi iskazali blagost 
biko bi sa njima zajedno skrenuo. 
^"I ne slasaj nijednoj; krivoklctnika 
prezrena" - ij. onoga koji se mnogo 
z^linje i koji je omrazen. 
ra "klt'vetnlka. onofja koji tudc rijeCi 
prenosi" - klevetnik je onaj koji ijude 



spominje po zlu iznoseci im to direktno. a 
ogovarac ih spominje kada su oni odsutni. 
onaj koji tude rijeci prenosi je onaj koji 
raznosi tude navode kako bi napravio 
sjiyitnju medu Ijudima. 
(i;^r'...surova" - to je covjek jaka tijela, 
razvratna ponaSanja. Ez-Zedzdzadz kaze: 
'To je okrutni grubijan." 
ra"...i osim toga, u tude pleme uljeza" - 
tj.' onaj koji se pripisuje jednom narodu. a 
njje od njih. 

^M^'samo zato sto je bogat i sto inia 
nliiogo sinova" - tj. nemoj mu se 
pokoravati zbog imetka. a ni zbog njegovih 
sinova. Neki su rekli da ovo znaci jednu 
vrstu prijekora zato sto je nagradu za 
blagodati koje mu je Allah dao u vidu 
imetka i sinova preinacio u nevjeru u Njega. 
Njegovog Poslanika i Njegove dokaze. 
(1:6^ "Na^ nos cemo Mi njemu biljeg 
utfsnuti" - tj. na njegov nos utisnut ce se cma 
pjega zato sto ce se njegovo lice vatrom 
zjicmiti prije nego sto ude u Dzehennem i na 
svome nosu imat ce znak koji ce mu biti 
obiljezje i koji se od njega nece razdvajati 
kako bi se po njemu prepoznavao. 
6!?l"V!i smo ih na kiisnju stavili" - tj. 
stiTnovnikc Mekke. Allah ih je iskusao 
gladu i susom jer je Allahov Poslanik. 
s a.v.s.. proliv njih molio. "...kao sto srao 
vlasiiike jedne baste na kusnju stavili " - 
a prica o njima bila je poznala Kurejsijama. 
Neki su rekli: "Na podrucju Jemena u 
blizini grada San'a bio je jedan vrt ciji je 
vlasnik uskracivao siromasima pravo koje 
im je Allah dao. On je umro, pa je vrt 
pripao njegovoj djeci koja su uskracivala 
drugim Ijudima dobro ovog vrta i 
uskracivala AUahovo pravo iz njega. 
Govorili su: "Imetka je malo, porodice su 
velike i mi ne mozemo cinhi kao sto je 
cinio nas otac." Cvrsto su odlucili da 
uskrate pravo siromahu. Njihovi zavrseci 
bill su onako kako je Allah ispricao u 
Svojoj Knjizi. "...kada su se zakleli da ce 
sigiirno rano izjutra obrati" - tj. zakleli 
suse da ce ubrati plodove ranim jutrom. 
™"i nisu rekli: Ako Allah da" ~ tj. nisu 
gSvorili "inSallah", a neki kazu da ove rijeci 
znace da nisu nista odvajali siromasima od 
rrij^ostva koje im je njihov otac davao. 
^"I dok su oni spavali. nju ot! (;ospodara 
t^ga zadesi nesreca" - tj. od Allaha je u 
taj vrt dosla vatra koja je sve ugljenisala. 







@"i oiia os\aiui opiistosenii" - tj. poput 
viia u kojem su plodovi obrani. tj. posjeceni 
i^ njih nije nista ostalo. 
^i^"A u /,orn oil! suji'dni dru^c dozivali" 
-^. kada su osvanuli jedni drugima su rekli: 
j^'Toranitc u bascu svoju ako misliti' 
ol&ruti" - tj. podite rano ujutro do plodova i 
u&ieva prije nego sto dodu sirotnasi. 
^"Neka vani daiias ii uju nikako nijcdan 
sifomah nc ula/i" -jedni dnigima su saptali 
ove rijeci: Neka vam danas u ovaj vrt tie ude 
nijedan siromah da ne bi od vas zatrazili da 
ira^dadnete ono sto im je davao nas otac. 
(isj'I oni poranise uvjcrcni" - tj. krenuli 
siTpojedinacno od svoga naroda ne pazeci 
na njih. "...da cc moci t» provcsli"- tj. 
rrjisleci da ce sami vrt obrati. 
^"i kada je uglcdasc. puvikase: Mi 
si^io zalutalil" - tj. jedni drugima su 
rekli; "Zalutaii smo s puta koji vodi u nas 
vrt. ovo nije taj vrt." Zatim su zasiali. 
razmislili i shvatili su da je to njihov vrt i 
da ih je Allah Uzviseni kaznio i unistio 
plodove i usjeve. Rekli su: 



^"ali ne - svcga smo liseni" - tj. Allah 
nam je uskratio plodove iiase basce zbog 
nase cvrste tidluke da siromasima uskratimo 
nj.aio dobro. 

@"P»najbolji izmedu njih rece" - tj. 
najprimjerniji. najpametniji i najdostojniji: 
"Nisam Ii vam ja povorio da je Ircbalo na 
Allalia misliti?" - tj. zar vam nisam rekao 
da je nepravedan ovaj vas postupak. tj. 
uskracivanjc siroma.sima njihovog prava. 
Zasto sada ne slavite Allaha kada ste 
uvjereni da On u zasjedi Ceka nepravedne? 
U'lj "Slavljen i I'zvisen jt- (lospodar nas - 
rekose. Mi smo uistinn nepravedni bill" - 
tj. izraziJi su Mu cistotu od nepravde zbog 
onoga sto se desilo sa njihovom bascom. 
RazTog tome je nas grijeh koji smo ucinili 
kt^a smo uskratili siromasima njihovo pravo, 
@"...sam« «d {Jospodara nase^ mi se 
nadamo naknadi" - tj. trazimo od Njega 
dobro i nadamo se oprostu. 
(y^'Eto tak\a jt' bila kazna" -tj. takvom 
slicnom kaznom, kojom smo njih iskusali, 
kaznjavamo nevjemike na dunjaluku. "...a 
na on(uti svijttu je, neka znaju, kazna jos 
vt;ca" - tj. ali oni ne znaju. 
6.^j"...zar ctnio muslimanc sa zlocincima 
izji'dnaciti?" - Predvodnici kurejsijskih 
nevjemika govorili su: "Ako je istina ono sto 
tvrdi Muhammed, nas status u odnosu na 
muslimane bit ce kao na dunjaluku. Nama cc na 
ahiretu pripadali blagodati Dzenneta koje ce 
pripadaii i njinia. Uzviseni obavjestava da nije 
pravedno izjednaciti one koji se drze Njegove 
pokomosli i one koji su razvratni zlocinci. koji 
ng razmisljaju kada cine Njemu nepokornost. 
^^".Sta vam jc. kako rasudujctu?" - tj. 
vas zakljucak je neispravan. kao da je 
pganje nagrade i kazne prepusteno vama. 
uy "Zar \i imato knjifju, pa n njoj cilati'" 
- tj. u njoj citate pa nalazite da su grjesni i 
ppkorni jednaki. 

['«^"(J;i cete imati ono .sto vi izaberete" - 
tj. da Ii u toj knjizi stoji da vama na buducem 
svjjetu pripada ono sto vi odaberete. 
(,«v"Z;ir smo vam se zakleli z^kletvama 
koje ce do Sudnjeg dana vrijediti da ccte 
ono sto vi odredite imati?" - ovo znaci: 
Zar vi imate ugovor na koji vam se Allah 
zakleo zakletvama kojim ste pouzdano stekli 
uvjerenje da cete uci u Dzennet i to vam je 
potvrdeno do Sudnjeg dana. da se taj ugovor 
ne moze razvrgnuti, tako da ce vam se 
shodno njemu dati status toga dana. 



M"Upilaj ih ko je od njih jamac za to" 

— tj. Muhammede, upitaj nevjernike. 

fkoravajuci ih, ko od njih garantuje za to. 
"Hi. imaju li uni sauccsnika. pa neka 
saucesnike svoje dovedu ako govore 
istinu" - ovo znaci: Zar oni imaju drugove 
koje Allahu pripisuju i za koje tvrde da ce ih 
staviti na poziciju slicnu poziciji muslimana 
na buducem svijetu. 

^"Na Dan kada se noga otkrije" - tj. 
C?\'tseni Allah otkrit ce Svoju potkoljenicu, 
sto ukazuje na tegobnost stanja. El-Buhari i 
drugi od Ebu Seida prenose da je rekao: 
"Cuo sam Allahovog Poslanika. s.a.v.s., 
kako govori: 'Nas Gospodar ce otkriti Svoju 
potkoljenicu i Njemu ce nicice pasti svaki 
vjemik i vjernica. Zadrzai cc se oni koji su 
na dunjaluku padali nicice iz pretvaranja. 
Krenut ce da ucine sedzdu. a leda ce im bili 
nesavitljiva i ukocena.'" "...kada budu 
po/vani da liceni na tlo padnu, pa tic 
budu inogli" - sva stvorenja ce u(Sinili 
Allahu sedzdu. Nevjemici i dvohcnjaci htjel 
ce da ucine sedzdu, ali to nece moci i ostat 
ce stojati. Njihove kicme ce se ukociti i nece 
biti savitljive za sedzdu. Oni nisu vjerovaii u 
.^aha na dunjaluku, niti Mu sedzdu cinili. 
^"...poklopit ie ih ponizcnje" - Ij. 
prckrit ce ih zestoko ponizenje, zaiost i 
kajanje. "...bili su pozvani da lieeiii na tli) 
padaju" - tj. na dunjaluku; "...dok su 
zdravi bili" - kada nisu bili botesni i kada 
su bili u mogucnosti da to ucine. Ibrahim et- 
Tejmi kaze: "Bili su pozivani ezanom i 
ikametom. ali su to odbijali." 
^^"Pa ostavi .Meni one koji ovaj govor 
^>ricii" - tj. ostavi Me sa njim i prepusti ga 
Meni. Neka se tvqje srce njime ne okupira. 
Ja cu ti biti dovoljan za njegovo stanje. Pod 
ovim govorom misli se na Kur'an. '...Mi 
ctmo ih postepcno, odakle se i ne nadaju, 
patnji pribliza>ati" - vodit cemo ih u 
palnju stepen po stepen sve dok ih u nju ne 
uvedemo. tako da ne budu znali da je to 
postepeno uvodenje, Oni misle da je to 
blagoidat, a ne razmisljaju o posljedicama 
ojjoga §to ce ih snaci na kraju. 
^<5 ■' vremena im .Ja cu davati" - tj. dat 
cii im roka da uvecaju svoje grijehe. "...jer 
je obmuna Moja zaista jaka ' - tj. Moj 
plan da ih odvedem u patnju je jak i zestok i 
^ni niSta ne moze izmaci. 
^"Zar ti trazis od njih nagradu" - tj. 
zar od njih irazis nagradu zato sto ih pozivas 













na vjerovanje u Allaha. "...pa su nametom 
optereceni?" - opterecen nametom je onaj 
ko snosi tu nagradu, tj. njima je tesko da to 
ponesu, jer .skrtare na imetku. To znaci; Da 
li si od njih tra2io nagradu. pa se oni 
o^enuse ne odazivajuci ti se tim povodom. 
^"Hi je kod njih znanje gajba, pa ga 
emii prepisuju" - tj. zar je kod njih znanje o 
nevidljivom svijetu, pa pisu dokaze koje 
zele i za koje tvrde da su dokazi, pa se s 
tobom raspravljaju i pamiCe onim Sto 
pripisuju iz toga. 

r-",'— i nt' budi kao onaj sto u kitu bi" - 
Junus, alejhis-selam, tj. ne budi srdit i nemoj 
negodovati kao on. '...kada je ziivapio" - 
tj. Uzviseni Allah Svoga vjerovjesnika 
Muhammeda, s.a.v.s.. tjesi i nareduje mu 
strpljenjc. i savjetuje mu da ne pozuruje kao 
sto je pozurivao onaj koji je u utrobu kita 
stigao. U suri El-Enbija navodi se prica o 
njemu, kao i u surama Junus i Es-Saffat. On 
je dozivao sljedecim rijecima: "Nema 
drugog boga osim Tebe, neka je slava Tebi, 
ja sam uistinu od nepravednih." "-.a ogor&n 




je bio" - tj. potisteri i u brigama. Moguce je 
takoder da se pod ovim izrazom (mekzum) 
rnkli da jc bio prilvoren u kitovoj iitrobi. 
^"1 da ga nijc stigia Allahova milost" - 
tj.' da ga nije stigia Allahova uputa da se 
pokaje. a kada je to ucinio, Allah mu je 
oprostio. "...na pusto nijesto bi izbacen 
bio" - tj. iz utrobe kita bio bi izbacen na 
povrsinu zemlje na kojoj nema nikakvog 
rastinja. "...i prijckor bi zasluzio" - tj. bio 
bio kritikovan zbog grijeha koji jc pocinio i 
i^ijen od Allahove milosti. 
^"A!i (iospodar njegov ga je odabrao" 
-" tj. odabrao ga je izmedii ostalih za 
vjerovjesnistvo; "...i ucinio ga od onih koji 
su dobri" - tj. koji su potpuiio ispravni. 
Reeeno je da mu je vjerovjesnistvo viaceno 
i da ga je Allah ucinio zaiagacem za sebe i 
za svoj narod, a potom ga ucinio 
posUinikom koji je poslan stotini hiljada ili 
\J^e Ijudi, pa su svi povjerovali. 
^"Gotovo da tc nevjernici pogledima 
sVojini obore" - tj. gledaju u tebe dok ucis 
Kur'an zestokim pogledom neprijateljstva i 
rarlnje, samo sto te ne obore na zemlju. 



SURA EL-HAKKAH 

(CAS NEIZBJEZNI) 



["Cas ndzbjezni" - to je Sudnji dan na 
koiem ce se pokazati stvame cinjenice. 
y^"Semud i Ad su Smak svijeta poricaii" 

- 'tj. Sudnji dan, a nazvan je Smakom svijeta 
_^r ce zateci Ijude svojim straholama. 

^p "pa je Semud unLsleii giasum strahovilini' ' 

- Semud je Salihov narod, a glas strasni je 
Dgv'ik koji prejazi sve granice vikanja. 
y^"a .Ad je unisten vjetrom ledenim. 
suovitim" - Ad jc Hudov narod. Ledeni vjetar 
je izuzetno tiladan vjetiu", a silovit znaci 
okrutiin ziito sto je nadmasio sve granice 
uj^ara. dugo je trajao i jako hladan bio. 
^"kome je On vlast nad njima sedam 
noci i usani dana uzastopnih bio 
prepustio" - tj. poslao ga je na njili tokom 
cijelog ovog perioda. konstantno, bez 
prekida, nije se smirivao. Vjetar ih je ubijao 
krupnim pijeskom i unisiavao ih. "...pa si u 
njima Ijude vidio" - tj. u njihovim kucama. 
"...povaljanc" - oborene. mrtve na zemlji. 
"...kao supija datulina dtbla" - tj. 

fadali ili suplji trupci palminog drveca. 
"i vidis li da je iko (ui njib o.stao'.'" - 
tj. vidis li kakvu skupinu njihovu da je 



ostala, ili nekog pojedinca, odnosno, od njih 
n^o nije ostao. 

Cy "A dosli su faraon i oni prije njega" - 
ij. prijasnji nevjemicki narodi. "...i izvrnuta 
naseija" - tj. naselja Lutovog naroda. "...i 
zbog odvratnih pustupaka" - ij. zbog 
grjesnih djela. a to su sirk i ostale vrste 
n^okornosti. 

ra"i proliv poslanika G«s|M>dara svoga se 
di7.ali, pa ih je On ne moze biti teze kaznio"- 
tLkaznio ih je velikom nesrecom i patnjom. 
^".Vn smo vas, kada Je voda preplaviia 
sve" - tj. presia granicu podizanja; "...u 
ladi nosili" - tj. dok ste bili u kicmama 
vasih predaka. a lada je Nuhova lada. jer ih 
j^osila po vodi koja je sve preplaviia. 
^"da vam je ucininio" - tj. pricu o 
propasli Nuhovog nanxla, ummete 
Muhammedov, "...poukoni" -tj. opomenom 
i lekcijom kojom dokazujete veliku Allahovu 
moc i zestinu Njegove osvete. "...i da to od 
zaborava sacuva uho koje paniti" - Cj. da 
gasacuva nakon slu.sanja. 
^^"...i od jednog udara zdrobe" - tj. 
nSjedanput ce se slomiti. bez dodatnog 
lomljcnja. Neki su rekli da ce se najedanput 
r^^rostrijeti. 

dy'^^'S dana ce se Smak svijeta 
d^oditi" - tj. nastupit ce Sudnji dan. 
C0"i nebo ce se razdvojiti. lada ce 
labavo biti" - tj. rascijepit ce se silaskom 
meleka koji su na njemu i u torn danu bit ce 
sjgbo i opusteno. 

^"1 meleki ce na krajevima njegovim 
stajati" - tj. meleki ce biti na obroncima. pa 
kada im naredi Gospodar. oni ce sici na 
Zemlju i obuhvatiti Zemlju i one koji su na 
njoj. "...Ars Cospodara tvoga ce toga dana 
iznad njih osmerica drzati" ~ tj, osmerica 
odabranih i Allahu privrzenih meleka. 

f"Toga dana izlu/eni bit cete" - robovi 
stajati pred svojim Gospodarom radi 
obracuna. "...i nijedna vasa tajna skrivena 
nece ustati" - tj. Allahu nece ostati 
skrivena vasa bica, vas govor. va.sa djela. 
bgz obzira o cemu se radilo. 
n3"Reci ce: Evo vani" - tj. uzmite. 
"...eilajte knjigu moju" - reci ce to 
radosno. jer je vidio u svojoj knjizi ispravna 
u\^^erenja i djela. 

C'iVj^ sam zbiJja i niislio da cu racun 
sVoj polagati" - tj. znao sam i bio uvjeren 
na dunjaluku da cu racun polagati na 
buducem svijetu. 



in i oni ce biti u zivotu zadovoljni" -tj. 

Oet ce Aidovoijno. a ne pokudeno iii prezreno. 
^'"u Dzennetu visokom" - ij. na 
uzv'isenoni mjestu. jcr je Dzennel na nebu. 
ili se raisli da su stanista u njemu uzvisena u 
smislu njiho\e visoke vrijednosti, 
^"fiji ce plodo%i nadohvat ruke bill" - 
tj. plodovi ce biti nadohvat onima koji zele 
da ih uzmu. bez obzira da li oni stajali. 
sjedili ili lezali. 

^ "Jeditf i pijte radosni za ono sto stc u 
d^nima minulim ziiradili" - tj. zbog 
dobrih djela koja ste ciiiili na dunjaluku. 
^".\ oiiaj koine se knjiga da u lijevu 
ruku" - iz zalosti i tuge zbog svqjih losih 
postupaka koje ce vidjeti. "...reci cc: Kamo 
srcce da mi knjiga moja ni data nije" - tj. 
^mo srece da je nisam ni dobio. 
^ "i da ni sa/nao ni.sam za obraciin .svoj" 
-Ij- da nisam znao ni za sto u vezi sa svojim 
oj^acunom. jerjc sav protiv njega. 
^"Kanio srece da me je smrt 
dokrajcila" - tj. kamo srece da sam zavrsio 
sa torn smrcu i da nisam prozivljen, zeleci 
stalnu smrt i neprozivljenje nakon sto je 
^^o svoja losa djela i kaznu do koje je dosao. 
^"imetak moj mi tiije od koristi" - tj. 
nece me od Allahove kazne nimalo 
o^raniti imetak koji sam stekao. 
^"snage moje vise nema" - tj. svi moji 
argumenti su propali. Neki su rekli da se 
pod ovim podrazumijeva pozicija, ugled i 
vkst. Tada ce Allah Uzviseni reci: 
ffl"Zgrabite ga i u okove okujte" - tj. 
njegove ruke svezite u predjelu vrata 
s^ivsi ih u okove. 

^"zatim ga u vatri przite" - tj. bacite ga 
u^zehennem u ^ijoj ce se vrucini prziti. 
Kl"a onda ga u sind/ire sedamdeset 
lakata duge vezite" - sindziri su lanci. 
Lakti su njihova duzina. Sufjan kaze: "Do 
nas je dosla obavijest da ce ulaziti na njegov 
zftdnji dio i izlazili na njegova usta." 
Q0"...mUy on danas o\dje nema prisna 
pfijatelja" - tj. na Sudnjem danu nece imati 
bliznjega koji ce mu pomoci ili zalagati se za 
njega. jer je to dan u kojem ce bliznji od 
bj}|njega bjezati. kao i prijatelj ixi prijatejja. 
M"ni drugug Jela osim poniija" - a to su 
gnoj i sukrvica koja ce se cijedili sa njihovih 
rikla. 

^y"koje ce .samo nevjernici jesti" - tj. 
^^sajci i nepokomi. 
^S ^ " A Ja se kunem onira sto vidite, i 



jj^j\j^A*i '' jiiU-l>i;..3vJij3lJ'j ►^Jj^j j_jf^lU.j 



31*^1 .^uiJi^iJ^' .^;;*-*la Iji^l »JU JjiJ i*_-»-. ,A^, 



,%>,-^^, »- ^ -'> .»* 






onim sto ne vidite" - tj. zaklinjem se svira 
styarima. vidljivim i nevidljivim. 
^"Kur'an je. doista. govor nbjavljen 
p^menitom Poslaniku" - tj. Kur'an je 
citiran od plemenitog Poslanika, a misli se 
na Muhammeda. s.a.v.s.. ili se misli da je 
Kur'an govor koji dostavlja casni izaslanik 
P^bril. alejhis-selara. 

^D "a nije govor nikakva pjesnika" - kao 
sto tvrdite, zato .sto nije jedan od oblika 
pjesnistva. "...kako vi main vjerujete" - tj. 
vase vjerovanje je maleno i malo 

fvrdujele istinu. 
"I nisu rijeci nikakva proroka" - kao 
sto vi tvrdite, jer je prorocanstvo sasvim druga 
stvar koja nema nista zajednicko sa 
P^lanstvom. "...kako vi malo razmisljale." 
^"Objava je on od (iuspodara 
sxjetoval" - ovo znaCi da je Kur'an govor 
koji prenosi casni izaslanik. a objavljuje se 
odGospodara svjetova jezikom tog izaslanika. 
^" A da Je on o Nama kojekakve rijeci 
iOTosio" - tj. da je Poslanik kakve rijeci 
izmisljao. Ovo se odnosi na Muhammeda ili 









g 5»Bj^ g 






I>7.ibrila, prema onome sto je vec prethodno 
receno. Da su nesto od toga ucinili ili od 
s^e nesto donijeli, iii to pripisali Allahu: 
^"Mi bismo jjii desnicom kaznili" - tj. 
d^nom rukom. 

^"a oiida mu zilii kucuvicii presjekli" - 
Iflla kucavica je arterija koja se proteze prcko 
leda i spaja se direklno sa srcem. Ovo je 
primjer ubijanja na najoknilniji naiJin koji 
pomjenjuju kraljevi kada se rasrde na nekoga. 
fjVj'i nikii ga i/jnedu \as ne bi nioeao ikI 
lo^a iHlbraniti" - tj. niko od vas ne mo7.e se 
postaviti kao prepreka ili ga spasiti. pa kako 
Oj^ moze iznijeti laz na AHaha radi vas. 
^p"Z;u.s1a je kur'aii |Mnik;i 

wgobojaznima" - tj. Kur'an je opomena 
bogobojaznima zato sto se on! njime 
ojjoristavaju. 

^'i Mi sigurnu znamo da neki od vas 
nice u njt'j; vjero\ali" - tj. neki od vas 
nijecu Kur'an, a Mi cemo ill kazniti za to. 
^"1 on je zbiija uzrok jadu nevjernika" 
-*tj. Kur'an je uzrok ofaja i kajanja za 
ngvjemike na Sudnjem danu. 
^"a on je doi<ita sama Lstina" - zato Sto 



dolazi od AJtaha i oko njega ne kruze nikakve 
sumnje. niti mu se priblizava kakva nedoumica. 



SURA EL-ME'ARIDZ 



(STEPENI) 



nj"!Veko je zatrazio da se kazna izvrsi" 

- bvo znaci; Neko je zamolio da se nad njinn 
izvrsi kazna. Receno je da je to bio En-Nadr 
b. El-Haris kada je rekao: "Allahu, ako je 
ovo istina od Tebe. Ti nas obaspi kisom 
kajnenja sa neba ili nam donesi bolnu kaznu." 
^p'nad nevjernicima" - tj. koja ce se 
dogoditi nevjernicima. "...niko to nc moze 
sprijcciti" - tj. niko ne moze sprijeciti 
igvrsenje nastupajuce kazne. 

Cp'da to .Vilah. GosptxJar iizvisenosti i 
slepeni. ne iicini" - tj. On je posjednik 
stepena na koje se uzdiJu meleki. Neki su 
rekli da ovi stepeni oznatavaju velicinu i 
u|vi5enost. 

y^"Njcmu se penju meleki i Dzibril" - tj. 
pe'nju se ka Allahu po tim stepenima koje im 
je Allah nacinio. Rijec "er-ruh" u originalnom 
tekstu oznacava Dzibrila. alejhis-selam. "...u 
danu koji [R'deset hiljada godina traje" - 
misli se na Sudnji dan. Sve ovo vrijeme Ijudi 
ce stajati radi obraiiuna. a zatim ce se 
stanovnici Dzenneta konacno nastaniti u 
I^ennetu, a stanovnici Vatre u Vatri. 
(D'Ti se sirpi strpljenjem lijepini" - tj. 
bg^ ocaja i prituzbi drugima mimo Allahu. 
Q)"Oni misle da se doguditi nece" - 
nysle da je to daleko i nemoguce. 
^"A onoga dana kada nebo hude kao 
tafog od zejtina" - "el-muhl" u originalnom 
tekstu je rastopljeni bakar, olovo ili srebro. 
^Ici su rekli da je to talog ulja. 
® "a brda kao vuna rascupana" -tj. kao 
vuna koja u boju bude z^mocena. 
Tj^'kada hliznji nece bliznjega nista pitati" 

- tj. kada srodnici u torn danu nece jedni druge 
pitati zbog zesiokih strahota toga dana. 

C^O [yj "iako ce jedni druge vidjeti" - tj. 
svaki covjek ce vidjeti svoga bti^njega kojeg 
je postovao. pa ce ga prepoznati. Niko 
nikome nece biti skriven, ali se i medusobno 
nece raspitivati niti jedni s drugima govoriti, 
jer ce svako biti zaokupiran vlastitom brigom. 

"...zlikovac hi jedva docekao " - tj. svaki 
onaj koji je cinio grijeh zbog kojeg zasluzuje 
Vatru. "...da se i»d patnjc toga dana tskupi" 

- tj. na Sudnjem danu snaci ce ga patnja. 
"...sinovima svojim '. "t zenoni svojom ' - 



Ij. suprugom, "i briilum svojim" - to su Ijudi 
koji najvise zasluzuju postovanje i koji su 
najcasniji kod njega, pa kaclu bi se oti njega 
primio iskup, iskupio bi se putem njih i spasio 
s^d patnje koja mu je dosla. 
^"i porodicom svojom koja ga stiti" - 
tj. najblizim srodnicima koji ga stavljaju u 
svoje rodoslovlje, pa prilikom nedaca nalazi 
i^dista kod njih. 

^"i svima osUilima na Zcnilji" - tj. 
voTjet ce zlikovac kada bi se mogao iskupiti 
svima koji m na Zemlji. od dzinna, Ijudi i 
drugih stvorenja. "...samo da sc izbavi" - 
tmi iskupljenjemod patnje u Dzehennemu. 
ra"NikadaI Ona cc buktinja sama biti" 
-'ieza" u originalnom tekstu je jedno od 
imena Dzehennema, a izvedenica je od rijeci 
"telezi" koja oznacava goreiije i spaljivanje, 
^16^ "koja ce udow ciipati" - neki su rckli 
djje "seva" koza na glavi. 
^"z%at ct> onoj^a ko je f>lavu okretao" - 
tj. Dzehennem ce zvati one koji su se 
okrenuli od istine na dunjaluku. "...i 
i^jetjavao" - tj. udaljavao se od istine. 
j^^"i zgrtao i skrivao" -tj. sabirao imetak 
i skrivao ga u vrecu ne dijeieci ga na 
A|lahovom puiu. 

^"Covjek je, uistinu, stvoren 
laKounian" - lakoumnost ovdje oznacava 
veliko na.stojanje i najruzniji oblik ocaja i 
niite^ oblik zelje da se zadobije dunjaluk. 
^Q^'kada ga nevoija snade - ocajan 
je, al^da ga zadcsi dobra. onda uskracuje" 

- tj. kada ga snade siromastvo. potreba, 
bt)lest i si., onda on innogo ocajava. a kada ga 
snade dobro u vidu bogatstva. uroda plodova. 
ojbilja i si., on ninogo uskracuje i skrtari. 
^J"osini klanjaca" - tj. onih koji 
cmavijaju namaz, jer oni nemaju te osobine 
lakoumnosti, ocaja i uskracivanja. 

^^j "koji su II svojim namazima u.strajni" 

- tj. ne moze ih nista zaokupirati. jer 
obavjjaju propisane namaze u njihovim 
vjcemenima. 

Cj^i'i oni u cijini imecima butle odredeni 

df<) " - ovdje se misli na pmpisani zekat, a 

nc.ki su rekJi na odrzavanje rodbinskih veza. 

C^O"za onoga koji prosi i /a onoga koji ne 

prosi" - ovo je pojasnjeno prethodno u suri 

Ef-Zarijat. 

^^"i oni koji budu u Sudnji dan 

vferovali" - to je Dan obracuna ii koji nece 

s^injati niti ga poricati. 

^"i oni koji od kazne Ailahove budu 



^^. r^y. ■^'■*^ «ji '■^^^^ y C-T^ ^■^- rr-J^^- 



-^ >\ 



straho\ali" - tj. koji sc plasc i pribojavaju, 
iako kod sebe imaju djela pokornosti. 
^"a od kazne Gospodara svoga niko 
nije siguran" - tj. niko ne treba da bude 
siguran od kazne i svako je duzan da je se 
pjjiibojava. 

QiO"i on! koji stidna mje.sta svoja budu 
ciivali" - do rijeci Uzvisenog: "oni u 
grijeh upadaju" - tumacenje ovog ajeta je 
n^j)ocetku sure El-Mu'minun. 
^$5"i oni koji |M>vjercne im enianete l)udu 
fiivali ' - tj. oni ne iznevjeravaju povjerene 
stvari koje im se dadnu na cuvanje. niti 
prekidaju ugovore kojima se obavezu. 
t^3.y"i oni koji svjedocenja svoja budu 
tzvrsavaii" - tj. svjedo^e onako kako je 
bilo, svejedno radilo se o bliznjem srodniku, 
ili nesrodniku. uglednom ili neuglednom. Oni 
svjjedocenje ne sakrivaju niti ga mijenjaju. 
^y^"i oni koji nama/e s\oje budu 
re\nosiio obavljali" - tj. ne zaokupiraju ih 
neke druge stvari u odnosu na namaz, niti 
c^ ono .sto ponistava nagradu za njih, 
t^"oni ce u dzennetskim basj^ania biti 



'••/"■;'-' '' " ■^ > "u'l ''ti' '''n- ' ■* ■'"" 

'(I^V^^o^Tif' '■ liJj-i^ WsjJ*J'' Jvir^ Wi^' '^ 



J!-, £^>. 






-''*^- /< 



dana tokom godine. "...da ih 



pocasceiii" - tj. u njima ce se nastaniti i biti 

f 'ascent ra/nim vrstama pocasti. 
".Sta je onima oko tebc kqji ne % jeruju. 
pa zure" - tj. oko tebe zure da poreknu 
istitiu i ismijavaju se s tobom. Neki su rekli 
da originalna rijeci "muhii'in" znaci: protezu 
^ipje vratove s dugim pogledima u tebe. 
^^"zdesna i .slijeva u gomilama" - tj. 
zcfesna i .slijeva Vjerovjesnika. s.a.v.s.. u 
^licitim skupiiiama. 

^ "Nikada! Mi ih stvaramo, ocl cega - oiii 
znaju" - tj. (xl prljave spernie koju znaju. 
Zato nije potrebno da se ohole. Ahmed. Ibn 
Madze. Ibn Sad od Allahovog Poslanika. 
s.a.v.s., prenose da je proucio ajete "slaje s 
onima oko tebe pa zure" do "Nikada, Mi ih 
.sharamo <kI cega - oni znaju". pa je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s.. pljucnuo u svoju 
saku t na nju stavio svoj prst rekavsi: "Allah 
kale: 'CoNJete, kako ces Mi uniiici. a Ja sam te 
sU(orio od necega poput ovoga.'" 
w"Ja se kunem" - tj. zakiinjem se; 
..tciospodarom istoka i zjipada" - ovo 
znafii mjestima izlaska i zalaska sunca 



svakog 
imzemo..." 

^!y "...boljini od njih zamijeniti" - tj. 
pokornijima Allahu od onih koji su Mu 
nepokomi. tako sto ccmo prelhodne unistiti. 
"...i niko Nas u tome nc moze sprijeciti" - 
tj. niko Nas ne moze savladati i obuzdati 
ujioliko to Mi zelimo uciniti. 
(43^ "I ziito ih ostaxi ncka sv oni u 
wsposlici' udubljuju" - tj. u svoje neistine. 
"...i ziibavljaju ' - na svome dunjaluku. a ti 
se okupiraj onim sto ti je naredeno i neka ti 
tesko ne pada ono sto oni cine. Na tebi je 
samo da dostavis istinu. "...dok Dan koji im 
f^obecava ne docekaju" - to je Sudnji dan. 
^"Dan u konie ce iziici iz grobova" - 
tj. iz svojih kabura. "...zurno" - tj. 
ubrzano; "...kao da kumirima" - neki su 
rekli da "nusub" u originalnom tekstu znaci 
postavljeni znak iii zastava. "...hrle" - tj. 
pozuruju takmiceci se. 
Cit) 'olMirtnih pogieda" - tj. s ponizcnjem, 
ni dizuci poglede i u iiscekivanju patnje. "...i 
ponizenjeni ophrvani" - tj. prekrit ce ih 
strasno ponizenje. 



SURA NUH 



NUH) 



ij "Mi snio Nuha poslali narodu 
njegovu" - prije smo govorili da je Nuh 
prvi poslanik kojeg je Allah poslao sa 
poslanicom. kao i period njegovog boravka 
medu svojim narodom i to u suri El- 
Ankebut. "...Opominji narod svoj" - tj. 
rekli smo mu da ih upozorava. "...prije 
nego sto im stigne patiija nesnosna" - tj. 
bolna patnja. a to je patnja u Vatri. ill se 
qdnosi na veliku poplavu koja ih je zadesila. 
^0"()n ce vam va.se grijehc oprostiti" - 
tj.^ dio vasih grijeha, tj. prethodne grijehe, 
prije nego sto se pokore poslaniku i odazovu 
njegovom pozivu. "...i u zivotu vas do 
odredenog casa ostaviti" - tj. odgodit ce 
vasu smrt do krajnjeg vremenskog perioda 
koji mu Allah odredi. Ovim se zeli reci da 
ce oduziti zivoi svoga naroda i njihov 
ostanak na Zemiji sve dok izvrsavaju 
obaveznu pokomost. "..,a kada .\llaho% 
odredeni ca.s dode, zaista se nece 
odgoditi" - tj. cas koji vam je odreden. pa 
vam dode. a vi budcte jos u svome 
nevjerstvu. On se nece odgoditi. nego ce se 
neminovno zbiti. pa zato pozurite ka 



vjerovanju i pokomosti. "...neka znate" - 
tj. da znate da se Allahov odredeni cas. kada 
djjde, nece odgoditi. 

pJ"Ali ga je inoje pozivanje jos vise 
u^aljilo" - tj. od onoga u sto sam ih 
Mgivao. pa su se oni udaljili. 
y^"! kada g»)d sam ih pozivao da im 
opnjstis" - tj. kada gtxl sam ih pozivao da 
ucine ono cimc cc dobiti Tvoj oprost. a to je 
vjerovanje u Tebe i pokoraost Tebi. "...prste 
su svoje u usi stavljali" - kako ne hi cull 
moj glas. "...i haljinama se svojini 
pokrivali" - tj. pokrivaii su svoja lica kako 
me ne bi vidjeli i kako ne bi slusali moj 
govor. "...i bill su uporni" - tj. ustrajali su u 
nevjerstvu. "...i pretjerano oholi" - tj. nad 
ri^cima istine. 

^"Zatim. Ja sam ih otvoreno pozivao" 
- tj. javno sam ih ptwivao upucujuci poziv 

l^"i u iMivjerenju im saputao" - tj. poziv 
vise puta tajno. Pozivao bi jednog po jednog 
covjeka i u tajnosti sa njim razgovarao. 
Pozivao ih je na razlicite nacine i razHcilim 
metodama. Receno je da rijeci "i u 
povjerenju im saputao" znace: isao sam 
imhovim kucama i u njima ih pozivao. 
M"()n ce vam kisu obilnu dati" - tj. 
neprestanu i obilnu. U ovom ajetu je dokaz 
da je trazenjc oprosta jedan od najvecih 
povoda spu.stanja kise 1 zadobijanja 
li^liCitih vrsta opskrbe. 
^"Sla vam je, /asto se AUahove sile ne 
Iwjite?" - tj. zaSto se ne bojite Allahove 
vdicine. 

^"a On vas postepeno stvara" - od 
^nena, zatim (xl embrija. zatim od 
zakvaCka. do potpunog oblikovanja, kao sto 
je pojasnjeno u suri El-Mu'minun. Zatim 
bivate djeca. miadici. a potom starci. Kako 
ste nakon svega neniarni prema izrazavanju 
postovanja prema Onome Koji vas je stvorio 
uovim fascinantnim etapama. 
^"1 na njima Mjesec" - tj. na nebesima. 
a od njih je i ovodunjalucko nebo. 
"...svijttlim dao" - tj. koji osvjetljava 
povrsinu Zemlje, ah je ne zagrijava. "...a 
Suncc svjetiljkom ufinio" - tj. poput 
s^liljke Icoju korisie stanovnici ZemJje. 
^".Allah vas ml zemlje poput bilja 
sivara" - tj. Adema, kojeg je stvorio od 
iiovace, a zatim je dao da njegovi potomci 
HLStu konzumirajuci hronu iz dijelova te zemlje, 
nakon sto se ona pretvori u biljke i zivotinje. 




-:>.^^ ^ -''v'f'i-^i''> sl',"^' '>'Cm' J^'ii' -•'''vl 



llli^ 






C!li)"/iitini vas u nju Maca" - tj. umirete 
n^ zcmiji i u njoj sc vasa tijela raspadaju, pa 
postanu ponovno prasina koja se izmijesa sa 
zemljom. "...i iz nje ce vas sigurno iz>esti" 
- tj. pro^ivljenjem ce vas izvesti iz zemlje 
na Sudnjem danu i to najedanput, a ne da 
r^ete postepeno kao pr\ i put. 
!5g"da biste po njoj hodili putevima 
pfostranim" - tj. sirokim putevima, a pod 
"fidzadzen" u originainom tekstu mish se na 
ptJteve izmedu brda i planina. 
Q^)"i povode se za onima fija bogatstva i 
djeca sanio njihovu propast uvecavaju" - tj. 
ponizeni shjede svoje giavesine i bogatase. ali 
im mnostvo imetka i djete nije povecalo osim 
z^bludu na dunjaluku i kaznu na ahiretu. 
^^"i spk'lke vclikc snuju" - tj. veliku 
zavjeru, a ona predstavlja njihovo spletkarenje 
dgnajgori txl njih ubiju Nuha. 
^^^"i govore..." - tj. giavesine su govorile 
sv'ojim sljedbenicima obmanjujuci ih 
nepokornoscu Nuhu: "...Nikako bozanstva 
s\oja ne ostavljajte" - tj. nemojte ostavljati 
i napustati obozavanje svojih bozanstava, a 




KImK 






lu Ml kipovi i slike kojc su iinali, kojc su 
Arapi poslije njih obozavali. "...i nikako ni 
Vectda, ui Siiviia. a ni Jegusa. ni Jeuka. ni 
Nesra ne napustajte" - tj. ne ostavljajte 
ibadet ovim kipovima. Ovo su imena dobrili 
Ijudi koji su zivjeli izmedu Adema i Nuha. 
U svojim hramovima postavili su njihove 
slike, a zaiim su dosle generacije poslije 
njih. Iblis im je rekao: "Oni koji su bili prije 
vas obozavali su ovc slike. pa ih i vi 
obozavajte." Poceli su ih t)bozavati, a 
obozavanje kipova datira od tog vremena. 
Potom su tc statue i kipovi preneseni na 
Arabijski poluotok i neka plemena su ih 
^^ela, takoder, oboziivati. 
^"i vec su mnoge u /abludu odveli" - 
tj* njihovi poglavari i gavesine zaveli su 
mnoge ijude. Neki su rekji da se pod ovim 
misli na kipove koji su zaveli mnoge Ijude. 
"...pa ti njima inadzijaina samo propast 
povecaj" - neki su reicli da se to odnosi na 
nuhovu zabludu u kovanju spletki. 
^"i oni su zbog svojih grijehova 
pSlopljeni" - tj. zbog njih i njihovim 
povodom su potopljeni u Velikom potopu. 



"...i u Vatru ce biti uvedeni" - poslije 
toga, tj. na buducem svijetu. ReCeno je 
laJkoder da se to odnosi na patnju u kaburu. 
^^"1 Nuh rece: (iospodaru moj. ne 
o^tavi na ZfmJji nijcdnug nevjernika" - 
kada je Nuh izgubio nadu u njihovo 
vjerovanje. molio je Allaha protiv njih 
nakon sto mu je objavljeno: "Iz tvoga 
naroda nece vjerovati osim oni koji vec 
vjeruju." Allah je uslisao njegovu molbu i 
potopio ih. "Dejjar" u originalnom tekstu 
o^acava one koji stanuju u kucama. 
^ "jer ako ih osta>i.s, oni ce T\ oje robove u 
zabludu zavoditi" - tj. sa puta istine. "...i 
samo i-e grjesnika radati" - tj. grjesnika koji 
ostavija pokomost. "...i nevjernika" - tj. onoga 
k^ nijece Tvoje blagcxjati i nezahvalnika. 
^"a nevjernicinia samo prupast 
povecaj" - tj. propast i gubitak, a njegova 
dova podrazumijeva svakog nepravednog do 
Sudnjeg dana. 



SURA EL-DZINN 



(DZINNIJ 



^p'Reci: Meni Je objavljeno" - ovo 
zriaci: Reci, Muhammede. svome ummetu: 
Allah mi je objavio jczikom Dzibrila: "...da 
Je neknlikn dzinna prisluskivalo" - tj. 
jedan odreden broj dzinna slusao je ucenje 
Kur'ana. Receno je da je sura koju je 
Vjerovjesnik. s.a.v.s.. ufio bila sura Ikre': 
"Citaj u ime Gospodara svoga koji si vara." 
Allah im nije poslao poslanike iz njihovog 
roda. vec su svi poslanici iz reda Ijudi. 
sinova Ademovih. "...i reklo: Mi smo 
doista Kiir'an koji izaziva divljenje 
slusali" - tj. rekli su drugim dzinnima kada 
su im se vratili: "Culi smo govor koji se 
citira i zadivljujuci je po svojoj retoricnosti i 
stilistici. Receno je da je bio zadivljujuci po 
svojim poukama ill svojim blagoslovima. 
^"...a On. neka uzviseno bude 
dostfljanstvu Gospodara naseg" - tj. neka 
je uzvisena Allahova velicina. a neki su 
r^li da se to odnosi na Njegovu moc. 
^ "...jedan nas be/umnik Je o Allahu 
lazi govorio" - ovdje d^inni negiraju govor 
svojih idolopoklonika i ludaka koji iznose 
laz na Allaha tvrdeci da On ima drugu, 
dijete i drugo. "E5-setat" u originalnom 
tekstu oznacava preljerivanje u nevjerstvu i 
i^ljavanje od cilja. te prelazak granica. 
^"I mi smo mLslili da ni Ijudi ni dzinni 
o .Allahu lazi ne govorc" - tj. mislili smo 



da Ijudi i dziiini ne lazu na Allaha kada kazu 
da On ima sudaiga, drugu ili dijete. pa smo 
pglvrdi\ali njihov govor. 
l^"l hilo Jf Ijudi koji su pomoc od dzinna 
trazili" - neki su rekli da kada bi se neko od 
Arapa nasao u nckoj dolini, govorio bi: 
Trazim ulociSte kixl p(3glavara ove doline od 
zla njegovih neuracunljivih sunarodtiika. " 
Tako bi prenocio u blizini njihovog 
predvodnika dzinna sve dok ne bi osvanuo. 
"...pa su ini tako obijesl povecali" - tj. 
trazenje utociSta kod dzinna povecavaio je 
insanskom rodti neprijateljstvo i tiraniju, 
odnosno sami dzinni su se okomili na tjudc 
koji su trazili od njih zastitu. ili su im 
^ecaii iskusenje. slabost i strah. 
^p"i mi smo naslojuti da nebo 
dotaknem(»" - tj. trazili smo obavijesti sa 
neba kako je lo vec nas obicaj i: "...ut\Tdili 
smo da je cmara" - tj. meleka koji cuvaju da 
se ne ukradu nebeske obavijesti. "...mocnih ' 
-tj. jakih. "...i zvijezda padalica mnogo" -a 
to su usijani meteori. Cuvanje neba pocelo je 
sa ptislanstvom Vjemvjesnika, s.a.v.s.. Allah 
mC-uva zapaljivim zvijezdama (meteorima). 
^"i sjwJili smo oko njcga po busijama da 
btsmo sfo culi" - tj. da bi culi od meteka 
nebeske obavijesti i prenosiii ih vracarima. "...ko 
sada prislu.skuje, na z^ijczdu padalicu k(»ia 
vreba, ce naici" - tj. onome ko prisluskuje u 
zasjedi |X)siavJjena mii je zvijezda kojom biva 
g^an kako bi bio sprijecen da slusa. 
l^"i mi nc znamn da li se onima na 
Zemlji /eli zio" - tj. povodom ovog 
duvanja nebesa. "...ili im Guspodar njihov 
ieli dobro" - Ibn Zejd kaze: "Iblis je rekao: 
'Ne znamo da li Allah ovim sprecavanjem 
zeli stanovnicima Zemlje poslali kaznu ili 
imzeli |X)slati poslanika.'" 
^"a medu nama ima i dobrih" - tj. dzinni 
su jedni drugima. nakon sto su se medusobno 
poziviili u vjerovanje u Muhammeda. rekli, 
poslije siusanja Kur'ana: Ima onih koji imaju 
osobinc ispravnosti. "...i onih koji to nisu" - 
tj. nevjemika. "...ima nas vrsta razlicitih" - 
tj. razlicitih skupina. kategorija. sa razlicitim 
stremljenjima. Seid kaze: "Bili su muslimani, 
^ivi krscani i vatropoklonici." 
^"i mi znamo da ne mozemu .Vllahu na 
Zemlji uniaci" - tj. mi znamo da Mu ne 
mozemo umaci ako nam zeli sta uciniti." 
'^i od Njfga ne mo/emo pobjeci." 
^"...a ko u (iospodara svoga vjeruje, ni 
stete ni nepravde ne treba sc bojati" - 













"bahs" u originalnoni tekstu znaci umanjivanje. 
a^'rehek " znaci neprijateljstvo i tiraniju. 
G^"' '""i* nas zalutalih" - tj. nepravednih 
nSsilnika koji su skrenuli sa puta i.stine. 
"...oni koji islam prihvate. Pravi put su 
izabrali" - tj. krcnuli su putem istine i 
zalagali se u traganju za njim sve dok na 
nj^a nisu upuceni. 

ra"a nt'vjcrnici ce u Dzehcnnemu gorivo 
biti" - tj. d/.ehennemsko gorivo kojim ce se 
potpaljivati. kao sto ce se i Ijudskim 
ngvjernicima potpaljivati vatra. 
M"A da se Pravog puta drze" - ovo 
zHaci: Meni je objavljeno da bi ustrajnoscu 
na pravom pulu dzinni ili Ijudi. ili svi oni, 
postigli: "Mi bismo ih vodom obilnom 

f"li" - tj. Allah bi ih napojio mnogom vodom. 
"da bismo ih time na ku.snju stavill" - 
ij. da ih tspitamo i da znamo kako ce 
zahvaljivati na tim blagodatima. "...a onoga 
ko nece da sc (ros|K>daru svome klanja. 
On ce u patnju tesku u\esti" - tj. ko se 
udaiji od Kur'ana ili opomene, uvest ce ga u 
tesku i nesnosljivu patnju. 




&%\ii^ jv] 






^"Dzamije su Allaha radi" - tj. 
o^avljeno mi je da su dzaniije odredene 
samo za klanjanje Allahu. a ne kipovima. 
"...i ne molite se pored Allaha nikome" - 
tj. ne trazite pomoc od nekoga drugoga 
stvorenja u onome sto moze samo Allah, bez 
oteira o kome se radilo. jer je dova ibadet. 
^ " A kada je .Aliahov rob ustao" - a to je 
S^rovjesnik. s.a.v.s. "...da Mu se pomoli" - 
tj, da Ga doziva i obozava Ga, i to unutar 
jedne palme. kao sto je prethodiio receno. 
"...oni su se u gomilama oko njega tiskati 
stall" - tj. dzinni su se gotovo slijepih jedni 
uz dmge oko Allahovog Poslanika, s,a.v.s.., i 
sUsnuli u guzvi, slusajuci Kur'an od njega. 
^"Reci: Ja nisam u stanju da od vas 
kmvu stetu otkionini, niti da nekom od 
vas neku korist pribavim" - tj. ja od vas 
ne mogu odagnati zlo. niti vam donijeti 
dgbro na dunjaluku ili u vjeri. 
^"...samo u Njega ja mogu utociste 
^pi" -tj. zastitu i skloniste. 
^"samo mogu da oglasim ono sto je od 
Atlaha I Poslanika Njegova"- tj. ja 



dostavljam od Allaha i postupam prema 
Njegovim poslanicama. Ja cinim ono sto i 
drugima naredujem. Ako to ucinini. spasen 
s^, a u suprotnom cu propasti. 
^"...saznat ce ko je slabiji" - tj. 
v^skom s kojom pobjediijem; "...i brojem 
lugnji" -tj. oni ili vjemici. 
^"...ili je Gospodar moj odredio da ce 
to' poslije dugo vremena bit!" - tj. kada ce 
iigstijpiti Sudnji dan zna samo Allah Uzviseni. 
^"osini onome koga On za poslanika 
oclabere" - ovdje je izdvojio one poslanike 
kojima je zadovoljan i povjerio im putem 
objave neke tajne nevidljivog svijeta koje je 
htio. To im je dao kao nadnaravnost i jasni 
dokaz njihovog vjerovjesnistva. A ne 
poznaju nevidljivo oni koji proricu na 
osnovu zvijezda i oni koji u tome oponasaju 
bacajuci strelice i kamencice. gledajuci u 
crte sake, tjeranje ptica itd. Jer ko to ucini. 
on ne vjerujc u Allaha i na Njega iznosi 
potvore i laz. "...On i ispred njega i iza 
njega postavija one koji ce ga cuvati" - 
Uzviseni ispred i iza Poslanika postavija 
zastitu meleka koji ga cuvaju od sejtana zato 
sto mu je On olkrio dio nevidljivog svijeta. 
Oni ga okmzuju kako sejtani ne bi potkradali 
tCjObavijesti i prenosili ih vracarima. 
^"da bi pokazao da su poslanice 
(lospodara svoga dostavili" - tj. da bi Allah 
znao da su Njegovi poslanici dostavili Njegove 
poslanice, odnosno da bi to znao ocevidno, kao 
sto zna tajne o nevidljivom svijetu. "...On u 
tancine zna ono sto je u njih" - tj. sta meleki 
cuvaju i paze, ili ono sto se nalazi kod 
poslanika koji doslavljaju Njegove poslanice, 
te kroz kakva stanja prolaze. 



SURA EL-MUZZEMMIL 



(UMOTANL) 



ra "O ti umotanl! - ovo je obracanje 
V^rovjesniku, s.a.v.s., koji se umotavao 
svojom odjecom kada mu je Dzibril poceo 
dolaziti s objavom, bojeci se njega. Kada bi 
cuo glas meleka i pogledao u njega. spopala 
bi ga drhtavica. Dosao je svojoj porodici i 
rekao: "Umotajte me, pokrijte me." Poslije 
toga mu se Dzibril obratio s poslanstvom i 
v^rovjesnistvom, pa je na njega i navikao. 
^"Probdij noc. osim nialog dijela" - tj. 
us'tani nocu radi namaza i cijelu je provedi u 
ngma^, osim njenog malog dijela. 
fflS'polovinu njezinu iti malo manje 



od nje; ili malo vise od nje" - kao da je 

rekao; Klanjaj dvijc Irccine noci iJi njenu 
polovinu. ili jcdnu Irecinu. Ahmed i Muslim 
od Sa'da b. Hisama prenose da je rekao: 
Rekao sam Aisi: "Obavijesti me o 
Poslanikovom. s.a.v.s., namazu". pa mi je 
rekla: "Zar nisi ucio ovu sum: 'O ti 
umotani?' Rekao sam: 'Svakako.' Rece: 
'Allah je propisao strogo klanjanje nocnog 
nama/a na pocetku ove sure, pa je Ailahov 
Posianik. s.a.v.s.. sa ashabima lako klanjao 
cijelu godinu sve dok iijihove nose nisu 
natcklc. U/viseni Allah zadrzao je kraj ove 
sure na nebu dvanaest mjeseci. a potom je 
objavio olak.sanje na njenom kraju. Tako je 
nocni namaz postao dobrovoljni namaz, 
nakon sto jc bio obavezni. ",..i izgovaraj 
Kur'an pazJJivo" - ij. uci ga polahko, sa 
razmisljanjem, slovo po slovo. Tertil 
oznaCava jasno izgovaranjc svakoga harfa. 
tako da se dadne pravo svakom od njih. bez 
PKljerivanja ili vjestacenja u izgovoru. 
^p"Mi cemo ti, doistu, teske rijeci slati" 
-y. objavit cemo ti Kur'an. a to je tezak govor 
s obzirom na njegove obavezne propise. 
granice. halaJ i haram. Podnosi ga samo srce 
kojem je Allah dao uputu i dusa koja je 
ol^cena ispovijedanjem Ailahove jednoce. 
K "tit ustajanjc nocu" - za nocni namaz se 
laictxlcr kaze i "nasi'e" (ustajanje) ukotiko biva 
poslije sna. ".../iilsta. jace djeluje" - tj. teze je 
klanjacu da klanja nocni namaz nego dnevni 
namaz, jer je noc inace odredena za san. "...i 
Legovara se Jasnije " - tj. preciznije se govori i 
poivrdenije uci zbog prisustva srca. te bolje je 
za ustrajnost i ispravnost. jer su glasovi u noci 
smireni. a dunjaluk spokojan. 
^"a ti danju inias. doista, innogo posia" 
- tj. ti danju ides za svojim potrebama. 
(^azis i (.xilazis. pa zato klanjaj nocu. 
®"1 spominji ime (tospodara svoga i 
Njemu se potpunu posveti" - tj. posveti se 
Allahu potpuno se zaokupirajuci ibadetom 
Njemu i traganjem za nagradom i dobrom 
hm su kod Njega. 

^"Njega uzmi za zastitnika!" - tj. 
izvrsavajuci svoje duznosti. ti se u 

funosii u svemu na Njega osloni. 
'I otrpi ono sto on! govore" - tj. budi 
strpijiv kada ti upucuju psovke, ismijavaju i 
utjeruju u laz. i nemoj wajavati zbog toga. 
"...i izbjegavaj ih na prikladan nacin" - tj. 
njima sc ne izlazi. niii se okupiraj 
uzvracanjem na one §to oni govore. Neki su 




rekli da lijepo izbjegavanje u ovom ajelu 
oznacava neocajavanje. Ovo je bilo prije 
i^redbe o borbi. 

^"a Mene ostavi i one koji te u \ai 
ugone" - tj. ostavi Mene i njih i nemoj da 
vodis brigu o njima. Ja cu ti biti dovoljan po 
njihovom pitanju i za tebe cu se njima 
osvetiti. "...koji raskosno zive" - tj. 
bogatasi i rasipnici koji zive u ovodunjaluckim 
nasladama. "...i da] im malo vremena" - 
do isteka rokova njihovih ovodunjaluCkih 
zivola. Neki su rekli da to znaci dok im se 
nespusti ovodunjalucka kazna. 
^"bit ce u Nas, duista. okova" - "enkal " 
u orjginalnom lekstu oznacava razlicite vrsle 
le§kih kazni. "...i ognja" - tj. vatre potpaljene. 
^ "1 jela koje u griu zastaje" - tj. hrana koja 
nije predvidcna za gutanje. vec se zaglavljuje u 
"j^. pa niii prolazi niti izlazi iz grla. 
^"na dan kada se Zemlja i ptanine 
zStresu" - pomjerat ce se i potresati, a i oni 
koji su na njima. "RedzJ'e" u originalnom 
tekstu oznacava siini zemljotres. "...i planine 

- mehke pjescane dine budu" - tj. brda ce 
TOstati lecni pijesak zbog zesline potresa. 
ti^^ "Mi smo vam z.aista puslali Fnslanika 
^i)i svjedocio protiv vas" - tj. svjedocit 
ce protiv vas na Sudnjem danu iznoseci vasa 
djela. tj. vi .ste mu cinili nepi>kornost. 
"...isto onako kao .sto siiiu i t'araonu 
li^sianika poslali" - tj. Musaa. 

f^ij^"ali t'araon nije po.slu.sau posianika" - 
tJ." utjerao ga je u laz i nije vjerovao u 
objavu koju je donio. "...pa smo ga teskom 
kaznom kazniii" - tj. teskom i okrutnom 
kaznom, a to znaci: "Faraona smo kazniii 
te|kom i okrutnom kaznom - utopljenjem." 
^"Kako cete se sacuvali" - tj. kako ceie 
zastititi sebe; "...ako ostanete nevjernici" 

- tj, ako i dalje budcte u svome nevjerstvu. 
"...Dana" - tj. patnje na taj dan; "...koji ce 
djecu sijedoni uciniti?!" - zbog ogromnog 
uzasa i strahota. tj. malodobna djeca ce toga 
dana pobijeljeti. a ovim se u prenesenom 
zqacenju izrazava zestina straha. 
@"Nebo ce .se toga dana rascijepiti " - 
rascijepit ce se nakon svoje cvrstine i 
gracioznosti radi silaska meleka. "...1 
obecanje ce se Njegovo ispuniti" - tj. 
tigminovno ce se dogoditi. 

W^ "Ovo Je' ' - ovo se odnosi na pnethodne 
..doista pouka" - tj. opomena za 
vjernike. "...i ko lioce, put ka Gospodaru 
svome prihvatit eel" - tj. putem pokornosti 



aj?te: 



f- \(0-JJ_j4t AJil JIaUI IjjAiLjI^l/^l f»S^LJ l/»-^ *HlXt 



^>. 



«a: jaiia ^M 



f->^JUL 



' . t'fi'r 't^•■» '*-• '"'il'' • -I'M • '-Vl' 



Allaliu, ispovijedanjem jednoce Njemu i 
drugim dobrim djelima uzima put koji ga 
TOdi Allahovom zadovoljstvu u Dzennetu. 
^"Ciospodar tvqj sigurno ziia da ti 
klfanjajuci pnjvodis manje od dvije trecine 
noci. polovinu njezinu ili treciiiu njezinu" - 
ovo znaci da Allah zna da Njegov Poslanik 
klanja nekada manje od dvije trecine noci, a 
nekada polovinu. a nekada jednu trecinu, kao 
sto mu je t{) naredio na pocctku ove sure, "...a 
i skupina od onih koji su uz tebe" - tj. isto 
toliko klanja i skupina tvojih ashaba. "Allah 
odreduje duzinu noci i dana" - tj. zna 
duzinu dana i noci u njihovoj stvamoj sustini i 
zna koliko vi klanjate nocu. "...On zna da vi 
to necete moci izdrzati" - tj. da necete moci 
podnijeti znanje o sustinskoj duzini dana i 
noci. Receno je da ovo takoder znaci; Allah 
zna da necete ptxinijeti nocni namaz. "...pa 
vani prasta" - tj. olaksao vam je tako sto 
mozete izostaviti nocni namaz ako niste u 
nnogucnosti i tako vam teskocu vratio na 
olaksanjc. tj. pt)teskocu ka lahkoci. "...a vi iz 
Kur'ana ucite ono sto je lahko" - tj. ucite 



ono sto vam je lahko, ne odredujuci po.sebno 
vrijeme za to. Ovaj ajet ponistio je obavezu 
klanjanja nocnog namaza ovom ummetu. 
"...On zna da ce medu vama biti bolesnih" 

- pa ne mogu podnijeti nocni namaz. "...i onih 
koji ce po svijetu putovati, i Allahove 
blagodati trazitt" - tj, putuju radi trgovine i 
zarade. trazeci opskrbu od All aha koja im je 
potrebna za zivot, pa ne mogu podnijeti nocni 
namaz. "...i onih koji ce se na Allaliovu putu 
Ijoriti" - ovo se odnosi na mudzahide. borce 
koji ne mogu podnijeti nocni namaz. Ovaj ajet 
objavljen je prije obavezivanja dzihadom u 
Medini. Uzviseni je ovdje spomenuo tri 
povoda koja iziskuju olaksicu. Ovu olaksicu 
dao je na raspolaganje cijelom ummetu zbog 
ovih opravdanja koja neke Ijude mogu zateci. 
"...pa ucite iz njega ono sto je lahko. i 
namaz. obavljajte" - tj. obavezni namtiz. "...i 
zekat dajite" - tj. obavezno izdvajanje zekata 
iz imovine. Receno je da se ovo odnosi na sva 
djela dobra. "...i Allahu lijep /^ijam dajte!" 

- tj. dijelite na putevima dobra iz svojih 
imetaka na lijep nacin tako sto cete trositi na 
svoju porodicu. dzihad i obavezni zckat. "A 
dobro koje za sebe unaprijed date" - tj. 
dobro koje je spomenuto i koje nije 
spomenuto. "...naci cete kod Allaha jos 
holjini i vecim po nagradi" - od onoga koje 
odgadate dati do kraja zivota, tj. priiikom 
smrti ili ostavljate ofwruku da se izdvoji iz 
vaseg imetka poslije vase smrti. 



SURA EL-MUDDESSIR 



(POKRIVENT) 



Mutessiri kazu: "Kada je Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s., otpocela objava. dosao mu 
je Dzibril. Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio ga 
je na stolici izmedu nebesa i Zemlje i bio je 
poput presijevajuceg svjetla. Poslanik se 
uplasio i onesvijcstio. Kada je dosao sebi, 
otisao je Hadidzi i rekao joj da mu donese 
vodu koju je prolio po sebi. Govorio je: 
"Pokrijte me! Pokrijie me!" Pokrili su ga 
pgkrivacera. 

@"0 ti pokriveni!" - o ti koji si se 
TOkrio svojom odjecom, tj. njome prekrio. 
^p"Ustani i opominji" - tj. ustani i 
zastrasuj stanovnike Mekke i upozoravaj ih 
ngoatnju ako ne predu na islam, 
^"i Gospodara svoga velicaj!" - tj. 
pdsebno svoga Gospodara. Vladara i Onoga 
Koji odrzava sve. izdvoji za velicanje, jer 



Uzviseni Allah ima osobinu veiidanstvenosti 
i velicine. On je daleko vcci od toga da bi 
ir^o sudruga. 

^"I haljine svoje ocistil" - Uzviseni 
Allaii mu je naredio da ocisti svoju odjecu i 
cuva je od prljavstina. Katade je rekao: 
''Qcisti svoju dusu od grijeha." 
m"l kumira st klonil" - Ostavi kumire i idole 
ijKmoj ih obozavati, jer su oni ra/,log patiije. 
^'i ne prigovaraj da jf mnogo!" - 
takoder ovo znaci: Nemoj prigovarati svomc 
Gospodaru za nedace koje podnosis na pulu 
vjerovjesnistva. To je poput onoga koji zbog 
drugih cini mnogo stosta sto ne moze 
podnijeti. Neki su rekii da ovo znaci: Kada 
nekome nesto dajes. dadni to radi Aliaha i 
Njcgovog zadovoijstva. i kada dadnesi 
liydinia. nemoj prigovarati. 
^"1 radi Ciospudara svoga trpi!" - tj, 
tdbi je stavljena na pleca velika stvar. Proliv 
tebe ce se boriti Arapi i nearapi. Strpi se 
zhog toga radi Aliaha. 

Q5"A kada sc u rog puhne" - ovdje se 
misli na puhanje u sur, kao da je receno: 
Slrpi se na njihovom uzneniiravanju, jer je 
pred njima zaslrasujuci dan u kojem ce ih 
Z4|eci posljedice onoga sto su cinili. 
^"Ostavi Menc i ono^a koga sam .[a 
samog stvori(>" - Ostavi Mene i onoga koga 
sam stvorio dok je bio sam u utrobi svoje 
majke. Nije imao ni imetka ni djece. Hi ovo 
zna6i: Ostavi Me nasamo sa njim, Ja sam li 
dovoljan u pogiedu osvete njemu. Mufessiri 
kjizu da se ovo txlnosi na El-Velida b. Mugiru. 
^"i imetak mu ogroman dao" - tj. 
rmogo imetka. 

^"i sino\e koji su s njim" - tj. dao sam 
mu sinove koji zive u Mekki sa njim, ne 
putuju i nemaju potrebu da se razidu radi 
potrage za opskrbom, zato sto njihov otac 
ima mnogo imetka. 

Gy"i zivot mu ugodnim ufinio" - tj. dao 
sam mu obilje u zivotu. dug zivot i vodstvo 
iJ^Kurejsu. 

r^0"NikakoI" - tj. necu mu povecali. 
...On. doista, prkosi ajetima Na,sim" - tj. 
bio je inadzija prema nasim ajetima i 
nevjernik u dokaze koje smo objavili nasem 
^slaniku. 

^"a Ja cu opteretiti njega tLsponom i 
patnjom" - tj. opteretit cu ga poteskocom u 
vidu patnje. "Irhak" u originalnom tekstu 
oznacava da se covjek natovari teretom koji 
ne moze podnijeti. 




jiiilljl^i n^t^l^ r*;JxS5^Y " j^ 



OU3'li3l;^ '•'' Qu](^j--ij.^GS5 >» jyiuli' 



QS"-!*'' J^ smiSIJao \ racunao" - 
r^zmisljao je o Vjerovjesniku, s.a.v.s.. i u 
sebi smisljao govor koji ce iznijeti. pa ga je 
Allah zbog toga pokudio. 
^"i. proklet bio" - tj. proklet i patnji 
i^zen. 

ra"Zatim Je sagledao" - tj. smisljao je 
^^o ce odbaciti i omalovaziti Kur'an. 
^"pa se onda smrknuo" - tj. namrgtxiio 
s^ zato sto nije nasao propust kojim bi 
omalovazio Kur'an. "...i namrslio ' - tj. 
njegovo se lice izopacilo. 
^"i rekau: Ovo rtlje nista drugo do 
vi^adzbina kqja se nasljeduje" - tj. rekao 
je: "Ovaj Kur'an nije nista drugo do magija 
l«j[u Muhammed prenosi ixl drugih." 
^"ovo su samo fovjekove rije(5i" - tj, 
^ao je da je to Ijudski govor, a ne Ailahov. 
@"l) Sekar cu .Ja njega bacili" - tj. 
u^st cu ga u vatru Dzehennema. 
^"...koze ce crnim uciititi" - tj, plamtjet 
ce pokazujuci se pred Ijudima. tako da ce ga 
vidjeti svojim ocima. a neki su rekli da to 
znaci da ce mijenjati njihova lica sve dok ih 
ne ucini cmima. 




1^,0 "nad njima su devetnacsterica" - tj. 
nad vatrom Dzehennema bit ce devetnaest 
meleka cuvara. Receno je da je to 
devetnaest vrsta meieka. Kada je Allah 
objavio rijeci "nad njima su 
devetnaestcrica". Ebu Dzehl je rekao: "Zar 
Muhaninied iina samo devetnaest pomagaca? 
Zar je stotinu Ijudi nemocno da jednog od 
njih uhvate, a zalim izade iz Dzehennema." 
Tgda je objavljen ovaj ajet: 
^"Vli snio cuvarima Vatrc samo meleke 
postavili" - to podnose mefeki i niko ih ne 
moze savlatlati. Oni najbolje izvrsavaju ono 
sto ANah naredi. najvise se radi Njega srde. 
najjaci su 1 najsilniji. "...i odredili njlhov 
broj kao iskuscnje onima koji ne \jerujii"- 
tj. mi smo njihov spomenuti broj ucinili 
pt)vodoni zablude i iskusenja za nevjemike. pa 
su rekli ono sto su rekli kako bi se povecala 
njihova kazna i umnogostrucila se Allahova 
srdzba protiv njih. "...da .se oni kojima je 
Knjifja data uvjere" - krscani i iidovi, jer je 
broj meleka cuvara koji se navodi u Kur'anu u 
sagiasnosti sa brojem cinara Pakla. ciji je broj 
devetnaest takoder u njihovim knjigama. "...i 
da se onima koji ^jeruju \jerovanje 
poveca" - tj. kada vide da su sljedbeniti 
Knjige ii sagiasnosti sa njima. "...i da oni cija 
su srca holesna" - a to su dvolicnjaci. "...i oni 
koji su ncvjemici kazu" -stanovnici Mekke i 
drugi. "....Sta je Allah htio ovim 
primjcrom?" - tj. sta je Allah htio 
navodenjem kao primjera ovog cudnog broja. 
"\ vojske Gospodara tvoga samo On zna" 
- cuvari Vatre. iako ih je samo devetnaest. 
imaju pomagace - vojsku meieka. koju samo 
zna Allah UzvLseni. "1 ona - Valra. Ijudima 
je samo opomena" - tj. Sekar i broj njegovih 
Cuvara su pouka i opomena za Ijude kako bi 
znali savrsenu Allahovu moc. le da Njemu 
nijiu potrebni pomagaci. 
K!"I tako Nli Mjeseca" - na to se zakleo 
^tesecom i onim sto dolazi poslije. 
^"i noci kada mine" - tj. kada nestane. 
W"i zore kada svane" - Ej. kada osvijetii 
ij>ostane sasvim jasna. 
&5' '**"'' j^- zaista, jedna od najvecih 
nevoija" - tj. Sekar je jedno od velikih 
iskusenja i nedaca. Receno je takoder da jc 
njihovo utjerivanje u laz Muhammeda, 
s^v.s.. jedna od najvecih nedaca. 
^"koji zeli Istini pristupiti" - s 
vj^ovanjem; "...ili i/ostati" - s nevjerom. 
ra5"Svaka du.sa zaloj; je onoga sfo je 



stekia" - tj. odgovarat ce za svoja djela i 
time je zalozena. ili cc dozivjeti spas ili ce 
vj^cno ostali u Vatri. 

M"osim onih na desnoj strani" - to su 
vjernici koji nece bili zalozeni svojim 
grijesima, vec ce biti slobodni zbog svojih 
dj^brih djela koja su cinili. 
^'(t)"Sta vas je u Sekar dovelo?" - govorit 
c^^m: "Sta vas je uvelo u Dzehennem?" 
^"...i u besposlice smo se sa 
^poslenjacima upuslali" - tj. mijesali 
smo se sa pokvarenjacima kada su svoju 
neistinu iznosili. Kada god bi neko zaiutao i 
nii bismo sa njim bili. 

M"...sve dok nam smrt nije dosla" - 
"jekin"' u originalnom teksiu oznacava smrt. 
a^pe ubjedenje. 

C5'*^"Pa zasto se oni okrecu rjd 
o^oniene?" - tj. sta im se desilo pa se 
okrecu od Kur'ana koji sadrzi vcliku 
o^omenu i najvece pouke. 
^»3"kao da su diviji niagarci 
pfeplaseni" - tj. poput magaraca koji su 
s^ostro dali u bijeg. 

^"pobjegli od lavova!" - tj. pobjegli 
.su od strijelaca koji ih gadaju. Neki su 
rekli da "kasvereh" u jeziku Arapa 
oznacava lava - oni su poput divljih 
magaraca koji se dadnu u bijeg kada im 
|)jcide lav da nekog od njih ulovi. 
Q^"I)aI Svaki bi covjek od njih htio da 
m'u se daju listovi rasireni" - mut'essiri 
kazu: "Kurejsevicki nevjernici rekli su 
Muhanimedu. s.a.v.s.: 'Neka kod glave 
svakog od nas osvane rasireno pismo ili list 
qd^Ailaha da si ti Njegov poslanik.'" 
r^"...i na umu ce ga imati samo ako 
Allah bude htio" - osim ako im Allah bude 
htio uputu. "...On je jedini dostojan da Ga 
se hoje" - tj. On jedino zasluzuje da Ga se 
pribojavaju bogobitjazni ostavljanjem 
nepokornosti i cinjenjem pokornosti. "...i 
On jedini prasta" - tj. On jedino zasluzuje 
da oprosti vjemicima pocinjene grijehe. 



SURA EL-KIJAMEH 



(SMAK SVIJETA) 



i^ ' ' Kunem se Danom kada Smak svijeta 
naslupt" - zaklinjanje Uzvisenog Sudnjim 
danom oznacava ukazivanje na Njegovu 
velicinu. a .Allah ima pravo da se kune Cime 
zeli od Svojih stvorenja. 



^"i kunem st dusom koja scbe kori" - 

lo'je dusa vjemika koja se kaje za ono sto je 
proslo. kori samu sebe za zlo kada ga poCini, 
a i za dobro zaSto ga vise nijc licinila. Kaze 
Mukatil: 'To se odnosi na diisu nevjemika 
koji ce sebe koriti i zalostiti se na ahirelii 
zbog svoga nemara prema Allahu, Hi, Allah 
sc kune u oba slucaja da ce sabrati Ijudske 
kosti i onda svakoga covjeka prozivjeti radi 
obracuna. a onda ga kazniti ili nagradiii. 
^|^"Zar covjek niisii da kosti ujego\e 
n^mo sakupiti?!" - nakon Sto su se pietvorile 
u prah, a onda ce ih Allah iianovo ozivjeti. 
O.vakvo ra/niisljanje covjeka je neispravno. 
Q5 "^Jiprotiv, Mi niozemo" -tj. Mi cemo ih 
skupiii. Mocni. "...i/.ravnati ja^odice prsliju 
njegovili" - ij. mocni smo da objedinimo 
iijcgove prste i uciiiimo ih Jedirim dijeloni. 
popiil papaka. Medutim. Mi smo ipak covjeku 
daJi blagcxlat ovih prstiju koji su maleni. 
islancani i sadrze zglobove. nokte, knnc 
sudove. Takoder. receno je da se jagodicc 
prstiju kod svakoga covjeka razlikuju od 
jagodica dmgoga Cxnjeka po svojim otiscima. 
Daje Allah htio, u(!inio bi ih jednakim, 
QJ'AIK fovjek hoce dok je z\\ da 
grijesi" - tj. da pocini grijehe u vremenu 
koje predstoji prcd tijim. On cini grijch. a 
odgada pokajanje. Zeli da grijeSi tokom 
2ij(0(a ne prisjecajuci se snirti. 
m"pa pita: Kada ce Smak svijeta biti?" 
- upitat ce kada ce nastupiti Sudnji dan. a 
ovakvo pitanje postavlja sumnjajuci u 
njgcovu vjerovatnocu i ismijavajuei se. 
nJ"Kada se pogled ukoci" - kada ostane 
u/asnut i zbimjen zbog zestine ukocenosti 
pdlikom smrti ili prozivljenja. 
^"i Mjesec pomraci" - tj. kada 
nestane citave njegove svjetlosti i nece se 
vratiti kao sto se vracao prilikom 
p<^iracenja na dunjaluku. 
Qfl'i Sunce i Mjesec spoje. pa sjaj 
izgube" - tj. nestane u potpunosti sunceve 
svjetlosti pa ce se Sunce i Mjesec sastaviti i 
ngcc bit! smjene dana i noci. 
QoT'loga dana covjek ce povtkati: Kuda 
da sc bjezi?" - gdje pobjeci od Allaha, od 
o)j(racuna sa Njim i Njegove kazne. 
^i)''i*^^> nema sklonistal" - tj. nece biti ni 
brda, ni tvrdave, ni utocista koja ce vas toga 
dana zastititi od Allaha. 
^y"r«ga dana tvome je CJospodaru 
povratak" - tj. povratak, konadno ishodiste 
i zavrsetak. 








^ fe;gjiij^ M 



^;^&M^ 



.-!-'. 






Q.^'sani ce covjek proti\ sebe svjedociti" 
-'zna sustinu i stvarno stanje da li je u 
imanu ili nevjerstvu, pokornosti ili 
nepokornosti, na pravom ili krivom piitu. 
Neki su rekli da to znaci: C'ovjekovi dijelovi 
tijela svjedocil ce protiv njega. 
^"makar i/m»sio v\oja opravdanja" - 
tj. opravdasao i raspravljao boreci se za 
sebe. To mu nece koristiti. jer ce postojati 
oj[0 sto ce poricati njegova opravdanja. 
^"Ne izgovaraj Kur'an jezikom svojim 
cm bi ga sto prije zapamtio" - Allahov 
Poslanik, s.a.v.s.. pomjerao je svoje usne i 
jczik uceci Kur'an kada bi mu bio 
t)bjavljivan. i to prije nego ,sto bi Dzibril 
zavrsio sa ucenjem objave. zeleci tako da ga 
dobro upamti. Potom je objavljen ovaj ajet 
koji znaci: Nemoj pokrctati svoj jezik dok ti 
se spusta Objava kako bi ga sto br?.e 
pteuzeo bojeci se da ti sto ne promakne. 
dy'Mi smo ga duini skupiti" - tj. u tvojim 
pRima tako da (xi Kur'ana nista tebi ne promakne. 
"...da bi ga ti fitao" - ij. polvrda njegovog 
ucenja tvojim jezikom na ispravan nacin. 



f. 






1^,? *.'■ .1 






m mm^ ^m 



^jy^l^L^ 



oi I il^j ^vtii^j SLAS ^^,>53>'ii^1^^^ 



Di2"A kada ga citanio" - tj. upotpunili 
smo njegovo ucenje tebi jezikom Dzibrila. 
"...ti prali citanjc njegovo" - tj. slusaj ga i 
pgnino prati njegovo ucenje. 
^"a posiije. Mi smo jja duzni objasniti" 
- Ij. pojasnjenje i tumacenje. kur'anske 
dozvole i zabrane. te razjasnjenje manje 
jasnih stvari. Allahov Poslanik, s.a.v.s.. 
nakon objave ovoga ajeta, sutio je prilikom 
dolaska Dzibrila, a kada bi otisao, ucio bi 
^ko mu je Allah obecao. 
^"Toga dana ce neka lica bli.stava biti" 
-^. lijepa i svijetla. 

^"u Gospodara ce svoga gledati" - tj. 
g^at ce u Njega. Prenosi se veliki broj 
vjerodostojnih hadi.sa cija brojnost 
iskljucuje svaku vrstu sumnje da ce vjernici 
gledati u svoga Gospodra na Sudnjem danu 
kqo sto gledaju Mjesec u noci ustapa. 
^"Toga dana neka ce lica snirknuta 
^M" - tj. bit ce namrgodena i potistena. 
^^"znat ce da ce ih snaci velika 
nlsreca!" - tj. ogromna iznenadujuca 
nedaca. a nazvana je "fakire" jer kao da lonii 



kicmene prsljenove. 

(^"Pazi. kada diisa dopre do kljucnih 
kiktiju" - tj. kada dusa dode do kljucnih kostiju. 
Kljucna kost je kost izmedu vrata i ramena. Pod 
dolaskom duSe do kljucne kosti misli se, u 
pmiesenom znacenju. na blizinu smrti. 
Q|5"i vikne se: inia li vidara" - tj. onaj ko 
bude u prisu.stvu onoga koji je na izdisaju kaze: 
"Ko ce mu uciti rukju i izlijeciti ga rukjom." 
Traze mu Ijekare, ali mu oni ne mogu u odnosu 
imAllahovo odredenje nisla pomoci. 
^5'' f*" ^P uvjeri da je to cas rastanka" - 
tj.' uvjeri se onaj kome je dusa dosla do 
kljucnih kostiju da je to vrijeme napustanja 
dynjaluka, porodice, imetka i djece, 
^^"noga se uz nogu savije" - tj. kada se 
potkoljenice covjeka sastave prilikom 
dolaska smrti, njegove noge odumru. 
potkoljenice se sasuse i ne mogu ga vise 
nositi. Prije je na njima mnogo hodao. Ljudi 
opremaju njegovo tijelo, a meleki opremaju 
njegovu dusu. 

^"loga dana ce Gospodaru tvome 
privodenje biti" - tj. tvome Stvoritelju ce biti 
pgvedene duse nakon sto su uzete iz tijela. 
riy'Nije vjerovao i nije klanjao" - tj. nije 
potvrdivao poslanstvo niti Kur'an, a nije se ni 
klanjao svome Gospodaru. Nije vjerovao srcem, 
njlye vjeru prakticirao svojim tijelom. 
^5''"*^So .jf poricao i okretao .se" - tj. 
poricao je Poslanika i ono s cime je dosao 
o^ecuci se od pokomosti i vjerovanja. 
^ "a onda je svojima oholo odiazio" - tj. 
sitno se ponasao i velicao u svome hodu 
izrazavajuci tako svoju gordost. Hi ovo 
znaci da se lijeno i nemarno odnosio prema 
TOO^koji je po/ivao u istinu. 
@^"Tesko tebil Te.sko tebil i jos 
jedndm: Tesko tebil Te.sko tebil" - tj. ovo 
u osnovi znaci: Neka ti Allah dadne ono sto 
n^is i neka ti se to stalno ponavlja. 
£^^"Zar covjek misli da ce zaiudu 
ostavljen biti?I" - tj. da ce biti ignorisan, 
da mu se nece naredivati i zabranjivati, te da 
n^e biti obracunat i kaznjen. 
^"Zar nije bio kap sjemena koja se 
unaci" - tj. zar taj covjek nije bio kapljica 
sjemena koja se ubaci u maternicu. 
^ "...i zar Taj nije" - tj. zar nije Onaj Koji 
je' stvorio ova fascinantna stvorenja i Koji je 
mocan nad njima: '...kadar nirtve ozivjeti?" 
- tj. da povrati njihova tijela prozivljenjem kao 
sto su bila na dunjaluku. jer je povratak 
prozivljenjem lakSi od prvog stvaranja. 



SURA EL-INSAN 

(COVJEK) 



ir IK' d(»dc covjeku" - tj. Ijudima u 
iilcu njihovog oca Adema. "...jedan djo 
vreraena" - receno je cetrdesel godina prije 
nego sto mu se udahne dusa. Stvoren je od 
zemije, a zatim od blata ustajalog, a zatim od 
ilovace. "...ii kujem nije hio spomi-na 
\ rijedan" - tj. prije nego sto mu je udahniita 
duiia. Ret^eno je. "Proslo je mnogo vremena a 
Adem nije bio niSta, niti je stvoren niti je 
Sj»menut ijednom drugom stvorenju." 
^ ".^.smjese sjenieiia" - tj. sjemena zene i 
muskarca kada se pomije.saju. Neki su rekli da 
ova smjesa oznacava vise vrsta pomijesaiiili 
elenienata cxi kojih se stvara covjek, kao i vise 
vrsta prirtxla. "...da bisino ga na kiisnju 
stavili" - tj. stvoriii smo ga zeleci ga iskusati 
dobrim i zlim. te zaduzenjima. "...cinimo da 
on cuje i vidi" - tj. dali smo mu cula kako bi 
mogao vi.se poimati i saznavati. kako bi ga 
b^ moguce iskupiti. 

^"Mi mu na Pravi put ukazujenio. pa 
in je /ahvalan ili nezahvalan" - tj. 
pojasnili smo mu i upoznali ga sa putem 
upute i zablude, dobra i zla. Upoznali smo 
ga sa njcgovim koristima i stetama kojima 
pristupa svojom prirodom i savrsenstvom 
svoga razuma, svejedno bio zahvalan ili 
negahvalan. 

^".Mi smo za nevjernike okove i sindzire 
i oganj razbuktaii priprcniili" - tj. 
pripremili smo im to da bismo ih kaznili. a 
okovi (gil) oznacavaju ono cime se vezu ruke 
zavratove. a oganj oznacava zestoku vatru. 
ra"Cestiti ce iz pehara piti kamforoni 
7.acinjeno pice" - tj. bit cc pomijesano sa 
lim picem kako bi se upotpunio minis, okus 
vma i kako bi bilo ukusno. 
^".sa izvora iz kog ce samo .\llaho>i 
.sticcnici piti" - tj. pit ce sa njega vino, a 
moguce je da ovo znaci: pit ce vino 
pomijeSano sa vodom toga izvora. "...i koji 
ce kuda hoce bez muke razMxIiti" -oni cc 
ga rascijepiti kao sto .se rascijepi rijeka i 
i^re na raznim stranama. 
ro"Oni .su zavjet ispunili" - tj. njima je 
data ova velika nagrada zato sto su 
izvrsavali svoje zavjcte. a zavjet oznacava 
ono cime se covjek obaveze u vidu nama/a, 
posta i dr., sto za njega .scrijatski nije 
obavezno. "...i plasiii se Dana dija ce kob 
.svuda pmutna biti" - ovim se zeii reci: 




>.> y ,'» •>-■ ,' ' f ^i^r-*' i'' ' ' -1''i "-x'C- 1 ' '*■ 



Bojc se Sudnjega dana. Toga Dana ce zio 
biti svuda prisutno, pa ce ispuniti nebesa i 
Zcmlju. Ncbo ce se rascijepiti, zvijezde 
pupadati, zemlja smrvili, a brda zdrobiti. 
^fV'i hranu su davalt, mada su je i sami 
zefjeli. siromahu. sirocetu i suznju" - tj. 
oni hrane ove tri vrste Ijudi. iako i oni 
nemaju dovoljno, iako vole hranu i zude za 
njom. Neki su rekli da ovo znaci: Oni hrane 
djiidne iz Ijubavi prema Allahu. 
y^".\Ii vas samo zarad .Allahova lica 
hranimo" - tj. ne nadaju se protunaknadi, 
niti ?.ele pohvalu Ijudi za to. Allah zna Sta se 
nalazi u njihovim srcima. pa ih je zato 
pghvalio. 

^"Mi se (fospodara nascg bojimo, 
onoga Dana kada ce lica smrknuta" - tj. 
tog dana ce neka lica biti smrknuta zbog 
njegove zestine i strahota. "™i 

namrgodena biti" - tj. namrstit ce se oci 
suzavanjem kapaka i obrva. Receno je 
takoder da "kamtarir" u originalnom tekstu 
oznacava najgorc i najduze dane u 
iskusenju. 




...i blistavost i radost im darovati" - 

tjrumjesto namrstenosii kod nevjernika. dal 
ce im biislavost lica i radost ii srcima. 
"Nadre" u originalnom tekstu oznacava 
milinu i cistocu na licima kao posljedicu 
byjuodati koja se uziva. 
^^"naslonjeni na divanima" - nagradit 
ce ih Dzennetom u kojem ce biti naslonjeni 
na svoje lezaljke i naslonjaCe na kojima ce 
biti vijenci od cvijeca. "...oni u njemu ni 
zegu ni mraz nece osjetiti" - tj. u 
Dzennetu nece osjetiti /.estoku loplotu 
sunca, niti liladnocii /.ime. 
^"...a plodovi njegovi ce im nadohvat 
rSke stajati" - plodovi ce biti podredeni 
onima koji budu dohvatali sa lahkocom. 
svejedni> radilo sc o onima koji sjede ili 
leze. Njihove ruke nece od till piodova 
ojjk'racati ni udaljenost ni tmje. 
^"Siuzit ce ih iz srebrcnih posuda i 
fasa prozirnih" - ij. tjko njih cc kruziti 
sluge kada budu htjeii pili iz srebrenog 
pg^uda i casa. 

M "prozirnih. od srebra" - "kavarir" u 
originalnom tekstu su staklcne case. Staklo 
se pravi txl pijeska na dunjaluku. Allah je 
obavijestio da ce te prozirne case biti od 
srebra take da ce se vidjeti izvana ono sto se 
nalazi u njima. "...(!i,ju ce velicinu prema 
/eljuma njihovim odrediti" - tj. dolazit ce 
kao sto budu zeljeli njihov precizni izgled i 
oWik, bez uvecavanja ili umanjivanja. 
^"li njemu ce se iz Case pice inbirom 
zacinjeno piti" - ke's je posuda koja se 
koristi za vino, tj. bit ce pomijesano sa 
dgmbirom, 

^ "sa izvora u Dzennetu, koji ce se Selsebil 
^ri" - Selsebil u jeziku oznacava vodu koja je 
kg^nje blago tecna i izuzelno pilka, 
ra"Sluzil ce ih vjecno mtada postuga" - 
koji ce vjecno ostali u svtijoj mladosti, 
blislavosti i svjezini. Nece oronuti. promijeniti 
se ili umrijeti. "...da ih vidis, pomislio hi da 
su hlser prosuti" - zbog njihove velike 
Ijepote. cistoce njihove boje i blistavosti 
njihovih lica. Usporedio ih je sa prosutim 
b^rom zato sto zumo nastoje da sluz.e. 
^"1 kud god pogleda.s" - tj. gdje god 
uperis svoj pogled tamo u Dzennetu. 
"...vidjet ces udobnost" - tj. blagodat koja 
se ne moz.e opisati. "...i carstvo prostrano" 
-^ja se velicina ne moze zamisliti. 
^".Na njima ce biti odijela od tanke 
am;ne svile i od brokata" - "sundus" u 



originalnom tekstu oznacava tanku svilu, a 
"istebrek" oznacava grubiji brokat. 
"...nakiceni narukvicania od srebra" - 
dok se u suri Falir navodi: "U njemu ce biti 
nakiceni niirukvicama od zlata". tj. svako ce 
oblaciti ono prema ccmu njegova dusa 
osjeca aaklonost. "...dat ce im Gospodar 
njihov da piju cisto pice" - Ebu Kilabe i 
Ibrahim en Nehai ka/.u: "Dal ce im se hrana, 
pa kada budu pri kraju jela. dat ce im se 
t^isto pice. Oni cc piti i to ce biti u njihovim 
zelucima, a onda ce znoj poteci sa njihovih 
ti^la poput mirisa mo.susa." 
^"...vas trud je dostojan zahvale" - tj. 
Aflah ce zahvalili za djelo Svoga roba. a ta 
zahvala oznacava da ce mu primiti njcgovu 
pjAomosi i da ce ga pohvaiiti. 
^"Mi objavljujemo Kur'an tebi" - tj. 
Ml smo njegovu obja\'u raspodijelili i nismo 
ga spustili najedanpul i nisi ga ti donio od 
sebe, kao sto ivrde idolopoklonici. 
^"...i ne slusaj ni grjesnika ni 
nevjernika njihova" - tj. nemoj se nikomc 
od njih pokoravati. onima koji cine grijehe 
iiJLj»retjeniju u svome nevjerstvu. 
^"1 spominji ime Ciospodara svoga 
i^utro i predvecer" ~ klanjaj se svome 
Gospodaru pocelkom i krajem dana. 
Pocetak dana je sabah-namaz, a kraj dana je 
i^indija-namaz. 

^".\ ovi. oni zivot na ovom svijetu vole 
doista" - tj. vole ovaj dunjaluk. "...a nisla 
ih se ne tice Dan tegobni koji ih ceka" - a 
to je Sudnji dan. Ncizvan je Tegobnim 
danom zato sto ce u njemu biti nedace i 
sirahote. Oni se za njega ne pripremaju. nili 
ikj^o za njega mare. 

^"...i zglobove im povezujemo" - tj. 
povezali smo njihove dijelove tijela jedne za 
druge krvotokom i zivcima. "...a ako 
htjednemo. zamijcnit cemo ih njima 
slicnim" - ij. kada bismo zeljeli, unislili 
bismo ih i doveli bismo one koji bi Allahu 
biti pokorniji. 

^"a vi cete htjeti samo ono sto Allah, 
dz.s.. hoce" - tj. ne mozete zeljeti da ka 
Allahu nadete puta osim kada to Allah zeli. 
Allahu pripada ta odluka. a ne njima. Dobro 
i zio su u Njegovoj ruci. Htijcnje roba samo 
po sebi ne moze donijeti ni dobro niti odbiti 
zlo, osim kada to Allah odobri. 



EL-MURSELAT 



(POSLANI) 



J^-Q5"Tako mi onih koji se jedan za 
drugim Salju". do: "...i Objavu dostavljaju" 

- Uzviseiii Allah kiine se melekima koje 
Salje s objavom Svojim vjerovjesnicima koji 
kao vihor idu zato sto br/.o leie i sire svoja 
krila donoseci ono cime se pravi razlika 
izmedu isiine i neistine. haiala i harama. pa 
tako sve dok ne doslave objavu 
vjgrovjesnicima. 

©"...opravdanje ili opomenu" - ovo 
ziiaci da mcleki dostavljaju objavu tako slo 
Allah time cini opravdanje prema 
sivorenjima i upozorava ih na Svoju patnju 1 
kazDu. Receno je da ovo znac^t opravdanje 
za one koji su na isttiii, a upozorenje za one 
koji su na neistini. 

©"Kada /vijezdc sjaj izgubt'" - tj. kada 
sepobrise i ode iijihova svjetlost. 
m"i kada se ncbo otvori" - tj. kada se 
o^ori i rascijepi. 

^"i kada se planine u prah zdrobe" - tj. 
kada se iscupaju sa svojih mjesta i pocnu 
letjeti u zrjiku rasprsene, a mjesto na kojem 
subiie na Zemlji poravnat cc se. 
^"1 kada se poslanici u odredeno 
vrijeme skupe..." - tj. poslanicima ce se 
precizno odrediti vrijeme za konacnu 
pKsudu izmedu njih i njiiiovih naroda. 
^"Do kojeg je to dana tMllozeno?" - tj. 
radi Velikog dana kojem se robovi cude 
zbog njegove zestine i dodatnih strahota. 
Poslanicima je odreden rok da ih sakupe, pa 
ce u torn danu doei kako bi svjedocili proiiv 
svpjih naroda. 

Qp"Do Dana sudnjeg!" - presudit ce se 
Ijudima konacno prema njihovim djelima i 
^ce rasporedeni za Dzennet ili Dzehennem. 
^"A ziia.s li ti i5ta je Dan sudnji?" - tj. 
stti ti je dalo znanje o ovome danu? Ovo 
znaci: ovo je zastrasujuce pilanje koje se ne 
moze procijeniti i odrediti zbog svoje 
OCTomne velicine. 

^"Zar Mi ni.smo drevne nanHie 
umstili" - tj. nevjernike iz prethodnih 
naroda od Adema do Muhammeda, s.a.v.s., i 
to kaznom na dunjaluku kada su u Ia2 
uiyerivali svoje poslanike. 
^"1 poslije njih i one koji su za njima 
dolaziJi'.'I" - tj. stanovnike Mekke i one 
koji su sa njima bili u saglasnosti kada su 
poricali Muhamnieda. s.a.v.s. 






m mmij^m 



f^!;^l-^i»- 






^"Zar vas od neznatne tekucine ne 
smiramo" - od siabe i prezrene vode. a to 
je,sjcmena tekucina. 

^"koju na potizdano mjesto slavljamo" 
--^. u zasticeno mjesto. a to je malernica. 
^"do roka odredenoga?" - to je period 
tnjdnoce. a trudnoca kod Ijudi traje devet 

f' seci. 
"Tako snio (Klredili. a divni li smo 
editelji" - ij. od red ili smo organe i osobine 
covjeka i svako od njegovih stanja stvorili smo 
prema opisu koji smo zeljeli. Divan li je Allah 
kmi o^duje i daje oblik i mjem ! 
m-^"Zar Mi nismo uCinili Zemiju 
siiniranstem zivili i mrlvih" - tj, uciniii 
smo Zemiju da vas cuva i zivite na njenoj 
^ivrsini, a mrtvi u njenoj utrobi. 
^"...i zar vam Vli ne dajemo da slatku 
vodu pijete?" - tj. pitkom i prefinjenom 
v^om , a ovo je sve cudnije od prozivljenja. 
^f^"ldite prema onome sto ste neistinom 
sriiatraii" - reci ce im se: "Idite ka onoine 
sto ste poricali u vidu kazne." 
® "Idite prema dimu u tri prama 




. '' ->|'^ -.-'V,-' '>^'1 -"J^.-- -.'^--. ^ if^ ^*yp^^ 

lii^iji^ijiys I' ojf^.U-. j49'j\i\^ j^jJ^ 






raz(J\()jeiHim" - ij. ka sjeni od dima Dzehenncma 
koji svijetli. a onda se razide na iri dijela. 
^"koji hlada nect' davati i koji od 
pfamena nece zaklanjati" - ij. u njemu 
nema hlada kao u dunjaluckim sjenama niti 
od vas moze odbiti toplinu Dzehennema, U 
n^mu cete bill sve dok se obracun ne zavrsi. 
^"On ce kao kule bacad iskrc" -svaka iskra 
|mm se bude bacala bit ce veiika poput t\Tdave. 
^"kao da su kamile ride" - tj. bit ce 
ogromni poput deva. Arapi nazivaju erne 
deve ridima. Receno je da ce ove iskrc, kada 
se razaspu i padnu. na sebi imati boju valre 
sl^nu boji pojedinih cmih deva. 
^"Ovo je Dan sudnji, i vas i narode 
drevne cemo sakupiti" - tj. reci ce im se: 
Ovo je Dan konacnog razrjesenja u konie ce 
se izreci konacni sud medu stvorenjima. U 
njemu ce se odvojiti istlna od neisline i Mi 
cemo vas, o skupino kurejsevickih 
nevjemika. sastaviti sa pr\'tm nevjernicima 
Q^^^otonjih naroda. 

ra"'pa ako St lukavstvom kakvim budete 
znaii poslu/iti, dovijte se protiv Mene" - 
reci ce: Ako imate kakvu smicalicu, onda je 



iigotrijebite protiv Mene. 
M"iedite i nasladujte se, ali zakratko! - 
Vl ste /aista zlociniil" - tj. reci ce im se 
ovo na dunjaluku, a zlocinci su neptikomi 
id^lopoklonici koji pripisuju druga Allahu. 
^"A kad im se kaze: 'Namaz 
()1&avljajte!'. oni namaz ne obavljaju" - 
kjjda im se naredi namaz, oni ne klanjaju. 
^ "Pa u koji ce govor, ako ne u Kur*an, 
^rovati?!" - tj. ako ne vjeruju u Kur'an, 
pa u koji ce govor poslije Kur'ana vjerovati. 



FRA EN-NEBE 

(VIJEST) 



nj"0 ^emu oni jedni druge pitaju?" - 

kada je poslan Allahov Poslanik, s.a.v.s., 

obavijestio ih je o Allahovoj jednoci i 

prozivljenjii poslije smrti. ucio im je Kur'an. 

pa su se medusobno poceli pitati govoreci: 

Sta se dcsilo Muhammedu, s cime je dosao? 

PiHom je Allah objavio ovaj ajet. 

^U "O \ijesri >clikoj" - tj. o veiikoj 

inrormaciji. a ona je veliki Kur'an. jer on 

obavjestava o tevhidu. potvrduje ono sto govore 

TOsIanici. te da ce se dcsiii prozivljenje. 

^ "o kojoj oni razlicita misljenja imaju" 

- razisli su se oko Kur'ana. Neki su rekli da 
je magija, neki poezija, neki da jc djelo 
vradzbine. a neki legende prijasnjih naroda. 
^"Tako ne treba, oni ce saznati 
sigurnol" - tj. saznat ce posljedice svoje 
1^. a /iitim Allah p(.)na\ Ija ovaj ukor. rekavSi: 
^y "I jos jednoRi, tako ne treba, oni (Je 
sa'znati sigurno!" - a ovo oznacava 
pgvecanu potvrdu. 

^"Zur Zemlju posteljom nismo utJinili" 

- rijec "mihad" u originalnom teLstu oznacava 
postelju poput djecije kolijevke koja se 
pgjnremi djctetu. pa se na njoj uspavljuje. 
QJ "i planine stupovima" - ucinili smo ih 
poput kolaca (koji cuvaju satore, nap. prev.) 
ksko bi Zemija biia mima i ne bi se tresla. 

'I vas kao parove stvorili" - tj, 
iskarcima i zenama. 

9^"i va.s san smirajem ucinili" - "subat" 
u originalnom arapskoni jeziku oznacava 
prekid aktivnosti i pokrelanja kako bi se 
tjjelo odmorilo. 

M"i noc odjecom ucinili" - tj. noc vas 
oblaci u svoju tamu i prekriva vas njome 
kgp sto vas prekriva odjeca. 
^"i dan ist. privredivanje odredili" - tj. 
svijetlim kako bi bili u mogucnosti da izvrse 



ono §to im je potrebno za zivot i ono Sto im 

je.AIlah dodijelio ocl opskrbe. 

^ffll"i i/nad vas sedam silnih sazdali" - 

zefi reci sedam iiebesa koja su snazno 

Nt^irena i u gradnji dobro utvrdena. 

^ "i svjetiljku plamtccu posta\ili?" - fxxl 

ovim se misli na Sunce. Vchhadz podrazumijeva 

ogo sto daje i svjetlost i toplotu. 

Q1^"I Mi «z kisnili oblaka vodu obiliiu 

sihistanio" - to su oblaci puni vodo koji joS 

nisu kisu dali. "Sedzdzadz" u originalnom 

tejcstu oznacava oblak koji daje kisu u obilju. 

63 " da n joiirc zito i bilje izvcdcnio " - kao 

sto su psenica. jecam i si. "Nebat" u 

originalnom tckstu oznacava ono sto jedu 

zm)tinje. trave i ostalo bilje. 

^"i basfc guste" - tj. vrtove i basce koji 

su niedusobno povezani I Isprepleteni 

.svojim granama i lozania. 

QTj "Dan sutlnji je. /aista, vec «Hlreden" - 

to ce bili rociste za prve i zadnje. Dobit ce 

obecanu nagradu ili kaznu na ahiretu. Ovaj 

dan nazvan je Sudnjim jer ce Allah u njemu 

fsudili medu Svojim robovima. 
"Dan kada ce se u rog puhnuti" - to je 
u koji ce puhnuti Isratlh "...pa cete vi 
dulaziti" - tj. na mjesto vaseg iziaganja; 
"...sve sktipina po skupina" - tj. grupe 
ji^lne iza drugih. 

^"i nebo ce se otvoriti" - radi silaska 
m'eleka; "...i mnogo kapija iniati" - tj. na 
memu ce biti nmogobrojni otvori. 
g^ "i planine ce se zdrobiti i prividenje 
cd biti" - tj. bit ce pomjerene sa svojih 
mjesta u atmosferu i iscupane iz svojih 
temelja. pa ce postati rasprseni prah. a onaj 
ko ih bude gtedao mislit ce da su 
^amorgana. 

|^"Dzehenneni ce doista zasjedu biti" - tj. 
u^emu dzehennemski cuvari prave zasjedu za 
nevjemike kako bi ih kaznja\ ali i patili. 
^sVsiinicima mjesto povratka" - tj. 
[>(ibjeziste. 

^"u kome ce zauvijek ostati" - tj. ostat 
ceil Vatri sve dok je vremena. "Hukub" u 
originalnom tekstu oznacava dugi 
vremenski period, kada jedan prode. 
n^tupit ce drugi i tako u vjecnost. 
^"osim vrele vode" - tj. kljucale vode; 
"...i hiadne kapljevine" - gnoj i sukr\ica 
sujnovnika D/ehennema. 
^ "kazne prikladne" - tj. kazna odgovara 
g^ehu, a nenia veceg grijeha od sirka. niti 
kazne vece od vatre. Njihova djeia bila su losa. 




-" •c'-\"-' <'' ' **i r'i''.-T' ' '■*!(' 



pgjm je Allah dao ono sto ce im zio ciniti. 
^"Zaista se oiii nisu nadali polaganjii 
racuna" - oni nisu imali zcljc za nagradom, 
niti su se bojali obracuna zato sto nisu 
v^rovali u prozivljenje. 
^"a Mi smo sve pobrojali I zapisali" - 
tjr zapisali smo u Ploci cuvanoj. Receno je 
takodcr da to znaci: Djela robova koja 
zgpisuju Njegovi Casni pisari. 
^ "Ziusta bogobujaznima mjesto spasa i 
uzivanja pripada" - "mefaz" u 
originalnom tekstu oznacava uspjeh, 
^dobijanje trazenog i spas od Vatre. 
^"1 djevice mlade" - tj. "kevaib" u 
onginainom tekstu oznacava zene cije grudi 
nisu opustene. One su djevice. cvrstih grudi; 
'■^(Klina istih" - tj. podjednakc zivotne dobi, 
^"i pebari puni" -tj. ispunjeni vinom. 
^"I'amo prazne besjcde i lazi ncce 
slusali" - tj. nece slusati u Dzennetu 
besposlice i besmislice koje oznacavaju 
ngistinit govor. niti ce jedni drugima lagati, 
^ "To im je iiagrada od Gospodara 
tvoga, dar dovoljni" - shcxino obaveznom 







-^ >'v^ 



"V li-oiX^Jlj Qi^l pi^jj 



^-t-'-'-rf^V^.^ 



^'■"--t r-"'! 







C^PMIB 







tibccanju od Gospodara Uzvisenog. On jc za 
jedno dobro djelo obecao dcset, a nekima i 
sedamslo puta. Isio tako nekim Ijudima je 
c^cao neogranicenu nagradu. 
M " Gosp<Hlaru nehesa i Zeinlji" i onoga sto 
je izmcdu njih. SvcniilosnoKa. kome ntce 
nioci zboriti" - ij. nece moci da otpocnu 
govor sa Njim osim kada im se dozvoli, nili 
o^e zalagati osim sa Njegovom doz\olom. 
^"na Dan kada Dzibril i ineleki budu u 
redovc poredaiii" - tj. porcdat ce se u 
safove. Ruh u originalnom tekstu oznacava 
nekog od meieka. a neki kazu da se to 
odnosi iia D/ibrila. Takoder. receno je da 
ova rijec oznacava neku Allahovu vojsku u 
kojoj nisu meieki. "...kada ce samo onaj 
kome Svemil(»sni doz^oli govoriti" - ij. 
kome dozvoli zalaganje. Hi to znaci da nece 
govoriti osim kome Milostivi dozvoli. "...a 
istinu ce reci" - tj. ta osoba je na dunjaluku 
sj^yedocila tevhid - Allahovu jednocu. 
M "To je" - tj. njiiiovo stajanje na takav nacin 
je! "...istiniti dan" - tj. koji ce se zasigumo i 
neminovno desiti; "...pa ko hoce. povratak 



(Jospodaru svome prihvatit ce" - tj. 

prjbjeiiste s dobrim djeiima, 
t^ "...na Dan u kome ce fovjek djela ruku 
svbjih \idjeti" - tj. kada bude giedao sta je 
ucinio (.xl dobra i z!a: "...a nevjernik 
uzviknuti: 'kamo srecc da sam prasina 
bio!"" - tj. pozeljet ce da je bio zemlja kada 
vidi sve vrste patnji koje mu je AUah pripremio. 



SURA EN-NAZIAT 




IRTl^COTIBlf 



4^ "Tako Mi onili koji cupaju" - 

izviseni Allah kune se melekima koji vade 
duse robova iz njihovih lijela. kao sto 
slrijelac navlaci strijelu do krajnje granice. 

"...grubo" - garkan u originalnom tekstu 
oznacava cupanje iz dubina. tj. dusa se vadi 
iz^najdubljih dijelova tijela. 
^"onih koji %ade blai>o" - tj. onih koji 
biago vade duse iz tijela. "Nest" u arapskom 
jeziku oznadava povladenje bunarske kofe 
l^opcem. 

n^ "i onih koji plove brzo" - meieki 
silazc s neba hitro izvrsavajuci Allahovu 
naredbu. Oni plove u zj-aku kao Sto plove 
rqnioci u vtxii. 

@ "pa duse u odredista nose zurno" - to 
su meieki koji prednjace u sprovodenju 
Allahove naredbe. U ovo spada i to da ce 
^ise vjemika prednjaciti u ulasku u Dzennet. 
y5 "' sreduju sivari s .Aliahovom 
dozvolom" - sredivanje stvari od slrane 
meieka oznacava njihov silazak sa 
propisima halala i harama i njihovim 
pojedinostima, kao i uredivanje stanja 
stanovnicima Zemlje u smislu vremenskih 
prjlika. kao sto su vjelrovi. kise i si. 
03 "^ '^'•'1 kada se Zemlja z\ukom roga 
/.atrese" - to je prvo puhanje u sur kada ce 
Rgmrijeti sva stvorenja. 
^p"za kojim ce doci sljedeci" - to je 
dmeo puhanje u sur kada ce sve prozivjeti. 
^"srca toga dana bit ce uplasena" - 
zato sto ce vidjeti slrahote Sudnjeg dana i 
^de zabrinuti i uzrujani. 
®"a pogledi njihovi oboreni" - u 
njihovim oC'ima ce sc pojaviti poniznost 
kada ugledaju slrahote Sudnjeg dana. Pod 
ovim se misli na poglede onih koji ce umrijeti 
kjiy nemuslimani. 

QoJ '(io>orit ce: Zar cemo, zaista, bid 
povraceni u prvobitno stanje?" - ovo govore 
oni koji nijekaju prozivljenje kada im se kaze da 



ce biti prozivljeni, tj. da li cemo bid vraceni u 
nase prvobitno stanje, pa postati zivi poslije 
srali, nakon sto smo bill u grobovima. 
^"I jos kazu: E, to je. dakle, stetan 
povratak" - tj. ako budemo povraceni 
poslije smrti. dozivjet cemo propast onim 
sto ce nas zadesiti. shodno onome sto govori 
Myhammed. 

^ "A bit ce to same povik jedan" - ovo 
je drugo puhanje u sur l<ojim ce doci do 
prozivljenja i nije potrebno da Uzviseni 
uradi nesto drugo mimo naredbe o puhanju 
z^ sto je Njegova moc velika. 
^"a oni vec iia povrsini Zemlje" - 
"sahireh" u originalnom tekstu oznacava 
cisto prostranstvo koje ce Allaii dati, pa ce 
sgna njemu svoditi obracun stvorenjima. 
^"Da li je doprla do tebe vijest o 
Musau" - tj. dosle su ti price o faraonu i 
Musau pouzdanim putem. 
^"kad ga je Gospodar njegov u svetoj 
a<m[ini zovnuo" - tj. blagoslovljenoj i cistoj: 
"Tuva" - je dolina na Sinajskoj gori na 
kmoj je pozvan Musa. 

^"...i reci:" - tj. njemu; "Da li bi ti da 
se' ofistis" - tj. kada mu dodes, reel mii: 
"Imas li zelju da se ocistis od 
idolopoklonstva?" Musau je naredeno da se 
Dcema njemu iijepo ophodi. 

f"da te Gospodaru tvome uputim, pa 
Ga se boji.s'.'" - tj. uputit cu te na 
robovanje i ispovijedanje jednoce Allahu, pa 
ces se bojati Njegove kazne. Ova vrsta 
pribojavanja "hasje" biva samo kod onih 
kgiji su upuceni i razboriti. 
^ "I oiula mu je najvecc fudo pokazao" - 
i^eno je da je to stap. a takoder i njegova ruka. 
^ "...vec .se okrenuo" - tj. okrenuo se od 
vjerovanja; "...i potrudio" - tj. cineci nered 
na Zemlji i ulazuci trud u suprotstavljanju 
Musaovom pozivu. 

^"i sabrao" - tj. objedinio je svoju 
v^sku za borbu. Hi je sabrao svoje sihirbaze 
kako bi se suprotstavili, ili je sabrao Ijude da 
b^irisustvovali i gledali sta ce se desiti. 
^"Ja sam gospodar vas najvecti, on je 
r?kao" - ovaj prokletnik zelio je reci da 
n^a boga iznad njega. 
(iu"'i Allah ga je. i na ovoni i na drugom 
s\1)etu, kaznio" - tj. Allah ga je uzeo i kaznio 
ga kao primjer drugima na buducem svijetu. tj. 
vatrom Dzehennema. a ovosvjetska kazna je za 
njega bila potapanje kako bi pouku uzeli oni 
koji slusaju ovo kazivanje. 









KJ To je pouka za onoga koji se hude 
Alllaha bojao! " - u ovome sto je spomenuo 
u kazivanju o faraonu i onome sto je sa 
njim. bila je velika pouka onome ko se 
p^ojava Allaha. 

^"A sta je teze: vas ili nebo stvoritt? 
On ga Je sazdao" - zar je vase prozivljenje 
poslije smrti teze, po vasem misljenju i 
procjeni. ili stvaranje nebesa. To je 
graciozna gradevina sa svim cudesima 
stvaranja i izvanrednim manifestima moci, 
stoje i ocevidno onima koji to promatraju. 
M"svod njegov visoko digao" - tj. ucinio 
ga kao visoku gradevinu iznad zemlje. "...i 
usavrsio" - tj. ucinio je ovu gradevinu 
podjednakom i skladnom bez ikakvih 
^ppusta ili iskrivljenja, te rascjepa. 
^^"noci njegove mracnim" - tj. noc je 
ucinio mrklom; "...a dane svijetiim ucinio" 
-^. dan je osvijedio suncevom svjetioscu. 
^"Poslije toga je Zemlju" - tj. poslije 
stvaranja neba; "...rasprostro" - tj. ucinio 
je ravnom. 







i^^^J^l^- 






^ "iz njc je vodu i pasnjake izM'o" - tj. 

dao je da na Zemlji izviru rijeke i izvori i 

dao je da na njoj niknu pasnjaci sa biljkama 

l^ima se napasaju zivotinje. 

^"i pianine nepoiniCMiini ucinio" - tj. 

ucinio ih kao ucvrscivace za Zemlju kako 

^Movnici na njoj ne bi bili izlozeni potresima. 

^"A kad dode nevolja naj\eca" - tj. 

iznenadujuca nedaca koja ce dokinuti sve 

ostale. To je drugo puhanje u sur koje ce 

slanovnike Dzenneta predati Dzennetu, a 

stgnovnike Vatre predat ce Vatri. 

@ "i kad se Dzeliennem svakome ko vidi 

bude ukazao" - tj. pokazat ce se jasno i 

n^e nikome bit! skriven. 

Sp "onda ce onome koji Je obijestan bio" - 

tj. prelazio granicu u nevjerstvu i 

negokornosti. 

^"i zivot na ovoni sviietu vise volio" - 

tj. dadne mu prednost nad ahiretom ne 

pripremajuci se za buduci svijet. niti radeci 

dj£la za njega. 

@ " Dzeheiineni prebivaliste postatt 

sigurno" - tj. mjesto koje ce im biti 



pcibjeziste. osim kojeg drugog nema. 
^".4 onome koji je od stajanja pred 
^spodaroni svojim strepio" - tj. ko se 
bude pribojavao stajanja pred svojim 
Gospodarom na Sudnjem danu; "...i dusu 
od prohtjcva uzdrzao" - tj. ko je bude 
odvracao da bude naklonjena 

nepokomostima i zabranama za kojima 

ziidi. 

M"Dzennet cc boraviste biti .sigurno" - 

tj. mjesto na kojem ce se nastaniti i u kojem 
ce naci utociste. osim kojeg nece drugog biti. 

§"l*itaju te o Smaku svijeta: Kada ce se 
odlti?" - tj. kada ce doci i desiti se. 
"Ti ne znas, pa kako da o njemu 
ri.s" - tj. ti o njemu nista ne znas, vec ga 
zjp samo Allah Uzviseni. 
^"o njemu samo Gospodar tvoj zna" - 
tj." konacno znanje o njemu je kod Allaha i 
lUko drugi ga ne poznaje. 
^ "Tvoja opomena ce koristiti samo onome 
l^i Ga se bude bojao" - tj. ti zastrasujes one 
kqn se pribojavaju Sudnjeg dana. 
^ "a njima ce se uciniti. onoga Dana 
kSda ga dozive, da su .samo jedno vece ili 
jedno jutro njezino ostali" - tj. koliko je 
pocetak ili kraj dana. ili koliko traje jutro 
koje dolazi nakon te veceri. 



URA ABESE 

(NAMRSTIO SE) 



n^"On se namrstio i okrenuo"- tj. 
Pjjslanik, s.a.v.s., namrgodio je lice i udaljio se. 
^^"zato sto Je siijtpac njemu pri.sao" - tj. 
zato sto mu je dosao slijepac, a povod objave 
ove sure bio je sljedeci: Uglednici Kurejsija 
bili su kod Vjerovjesnika. s.a.v.s.. i on je zelio 
da oni prime islam. Tada mu se obratio jedan 
slijepi covjek, a on je Abdullah b. Ummi 
Mektum. a bio je (kasnijej jedan od najboljih 
ashaba. Poslaniku. s.a.v.s., nije se svidjelo da 
mu Ibn Ummi Mektum prekida govor. pa se 
q^ njega okrenuo. 

0^"A .sta ti zna.s" - tj. Muhammede. 
"...mozda ce se on ocistiti" - tj. mozda ce 
se slijepac ocistiti od grijeha dobrim djelima 
zakjo sto uci od tebe. 

^p"ili opomenuti" - tj. uzeti pouke iz 
onoga cemu ga ti poducavas. "...pa da mu 
ogomena koristi" -tj. pouka. 
^"ti se njemu okreces" - tj. njemu 
okreces svoje lice i upucujes svoj govor. a 



on ne pokaziije poire bu za tobom i udaljava 

sei)d onoga ceinu pozivas. 

^ "a U nisi odgovoran ako se on ne 

oasti" - tj. ti neces bit! opterecen ako on ne 

prede na islam i ne bude upucen. Tebi je 

duznosi samo da dostaviS i nemoj voditi 

bggu o stanju ovakvih nevjernika. 

roi"A sto se tice onoga koji ti je dosao 

zure^i" - tj. ko (i dode zumo trazeci od tebe 

da ga uputis na dobro i posavjetujes ga 

AJlahovim poukama. 

^"ti njega zanemarujes" - tj. ti si 

zaokiipiran u odnosu na njega. udaljavas se i 

^docnjavas. 

^ "Ne cini takol Zbiija je to pouka" - tj. 

ovi ajeti. ili ova sura je pouka. Iz nje treba 

uzeti pouke. prihvatiti ih i raditi prema 

o^me sto one nalazu. 

^u "na listovinia"- tj. to je opomena koja 

se nalazi na listovima. "...je cijenjenim" - 

tj. casnim kod Aliaha zbog znanja i 

mudrosti koje se nalaze u njima, ili zato sto 

suprenesene iz Levhi-Mahfuza. 

ra| "uz>isenim" - tj. visoke vrijednosti kod 

.ATlaha. "...cLstim" - tj. cisli jer ih dodiruju 

samo oni koji su cisti i zasticeni od sejtana i 

ngvjernika. 

as^"" rukama izaslanika" - a to su 

meleki nosioci objave izmedu Aliaha i 

pyslanika. 

rsVcasnih" - tj. casnih kod svosa 

Gbspcwlara; "...cestjtih" - tj. bogobojaznih. 

koji se pokoravaju svome Gospodaru i koji 

syjskreni u svome vjerovanju. 

M"Proklet neka je covjekl Koiiku je 

samo on nezahvalan!" - tj. proklet neka je 

dovjek nevjemik, kako je samo njegovo 

ngvjerovanje te5ko. 

TO "Od cega j^a On stvara?" - tj. od Cega 

j^Allah stvorio ovog nevjernika. 

n9j)"Od kapi sjemena ga stvara" - ij. 

b^znacajne vode. pa kako se moze oholiti 

onaj koji je izasao dva puta kroz mokracne 

kanale? "...pa mu odreduje ono sto hoce" 

- tj. stvorio ga je ispravnim i pripremio ga 

za stjecanje vlastitih koristi. Stvorio mu je 

ruke, noge, oci i ostaia cuia. 

C'io) "I Pravi put mu dostupnim ucini" - tj. 

^^csao mu je put za cinjenje dobra ili zla. 

^"zatim nvu zivut (iduzme i ucini da bude 

sanranjen" - tj. dao je da bude pokopan u svoj 

kabur koji ga prekriva iz pocasti prema njemu, a 

nije dao da bude bacen na zemlju da ga jedu 

divlje zivolinje i ptice. 




^"i poslijc ce ga. kada On bude htio, 
oSvjeti" - tj. ozivjct ce ga poslije smrti u 
vKmenu kada Allah bude htio. 
^ " L'i.stinu! On Jos nije ispunio ono sto mu 
je On naredio!" - zapravo. neki to nisu uradili 
cineci kufr. a neki nepokomost. Malo je onih koji 
sinzvrsili ono sto je Allah naredio 
M "Neka covjek pogleda u hranu svoju" - tj. 
iTCKa pogleda kako mu je Allah stvorio hranu 
kgiu je ucinio povodom njegovog zivota. 
^"zatim zemlju pukotinama cijepamo" 
-tj. rascijepi se pred zmom na pocetku 
njegova rasta. iako je ono malo i isuvise 
-slgbo da bi je rascijepilo. 
^ "i cinimo da iz nje zito izrasta" - tj. 
zjtaricc koje se uzimaju kao hrana. a ovo 
znaci: biljke neprestano rastu i povecavaju 
se sve dok ne postanu zitarice sa zrnevljem. 
^ "...i povrce" - "kadb' u originalnom tekstu 
^pacava svjeze biije kojim se hrane zivotinje. 
@"i basce gu.ste" - to su prefinjeni 

fmovici sa velikim deblima. 
"i voce i trave" - pod travama se ovdje 
p<')drazumijeva sve sto nice iz zemlje, a Sto 
ne jedu Ijudi. niti ga siju, a raste na livadama 
i Qstalim mjestima za ispasu. 
^".■\ kad dode glas zaglasujuci" - tj. 
povik na Sudnjem danu koji ce zaglusiti usi, 
pa nececuti. 

Qw"na Dan kada ce t^ovjek od brata 
sj;oga pobjeci"; 

^ "i od majke svoje, i od oca svoga"; 
^"i «d druge svoje i sinnva svojih" - 
oni su najblizi srodnici i najpreci da prema 
njima budu blagi i brizni. Od njih ce se 
b^zati samo zbog velike strahote i uzasa. 
Qp "Toga Dana ce se svaki covjek samo o 
seni brinuti" - tj. koji ce ga zaokupirati od 
bliznjih srodnika i od njih odvraiiti. Bjezat 
ce od njih bojeci se da ne budu od njega 
potrazivali medusobna prava i kako ne bi 

t^dali zestinu stanja u kome se nalazi. 
^"neka lica toga Dana bit ce blistava" 
"ij. svijetla. 

'^ "a na nekim licima toga Dana bit ce 
g^sina" - tj. prasina i pomucenost. 
^"tama ce ih prekri>ati" - prekrivat ce 
i^^cmilo, zatamnjenje i zestina. 
^ "to ce" - tj. Ijudi sa zaprasenim licima; 
"...zbiija, nevjernici, raz\ratnici biti" - 
ociti grjesnici i lazovi. 




/ 



K ms^m 35 



';f]^y^^j^ 









L-J^^!J^^ 



Kiii!i^waiHiaT€!ii! 



(PRESTANAK SJAJA) 



Q5 "Kada se Sunce smota i izgubi sjaj" - 

tj. kada bude poput lopte koja se smota, 

s^ije i baci. 

^"i kada /vijtzde popadaju" - tj. kada 

se prospu i rasprse. Reeeno je takoder; Kada 

^ugasi njihov sjaj. 

^"i kada se planinc pokrenu" - nakon 

sjft se razore u zraku. 

^"i kada stcune kamile bez pastira 

ustanu" - sieone kamile su ovdje pi^sebno 

navedene, jer se smatraju najvrednijini 

imelkom kod Arapa. "uttilei" u arapskom 

oznacava: kada budu ostavljene bez pastira 

Mta glo ce vidjeti veliku strahotu. 

^ "i kada se divlje zivotinje saberu" - tj. 

kada se prozive da jedni nad drugima 

odmazdu izvrse. Neki kazu da to oznacava 

n^ovu smrt. 

^"i kada se mora vatrum napune" - tj. 

k^^a se potpale i budu goruca vatra. 

^"i kada se du.se s tijelima spoje" - tj. 



sastat ce sc duSe vjemika sa hurijama, a 

duse nevjemika sa sejtaiiima. tl-Hasen 

kaze: "Svako ce biti prikljucen svojoj 

skupini: zidovi zidovima, krscani 

krscanima, medzusije medzusijama. 

lij^mjeri licemjerima. a vjemici vjemicima. 

(!p"i kada ziva sahranjena djevojcica 

b^de upitana..." 

y5 "...zboji kakve krivice je umorena!" - 

Kada bi se Arapima rodila kcerka ukopavali 

bi je zivu bojeci se bruke ili neimastine. 

Uzviseni je prekorio ovdje njenoga ubicu 

tako sto ce ona bili pitana zato .sto je ubijena 

cipikakav grijeh nije uciiTila. 

^"i kada se listovi razdijele" - tj. kada 

i^asire i otvore knjige djela radi obracuna. 

^ "i kada se nebo ukloni" - tj. rascijepi i 

ngstane. 

^"i kada se Dzchennem ra.spali" - tj. 

kada se potpali Allahovom srdzbom i 

"gjesima Ijudi. 

^y "i kada se DzenncI priblizi" - tj. kada 

se priblizi bogobojaznima. Reeeno je 

takoder: ovih dvanaest ajeia je dvanaest 

stvari; sest od njih je na dunjaluku. od 

pocetka sure do rijeci: "Kada se mora 

potpale". a sest je na ahiretu od: "Kada se 

duse s tijelima spoje" do ovog ajeta. 

Cj>5 "svako ce saznati one sto je 

pfipremio" - ovime se zeli reci; Svaka 

dusa ce znati sta je radiia od dobra ili zla 

kada se knjige otvore. 

l3"1 kunem se zvijezdama koje se 

sKrivaju" - Uzviseni se kune zvijezdama 

koje se skrivaju danju pod svjetloscu Sunca 

i Lako nisu vidljive. 

Q'^ "I koje se krecu" - tj. plove u svojim 

sazvijezdima; "...i iz vida gube" - tj. koje 

se skrivaju do zalaska sunca. Rijec "kunnes ' 

u originalnom tekstu dolazi od "el-kinas", a 

oznacava skroviste divljaci. poput gazela i si. 

f"i noci kad ona veo spusta ' - tj. kada 
i prestane njena tama. 
"i zorom kad di.se" - tj. kada dode sa 
jUJtarnjim povjetarcem. 
ti^"Sain<> je on" - tj. Kur'an: "...kazivaiije 
Ix^slanika plemeniloji" - a to je Dzibril 
koji se spustio sa Kur'anom od Allaha 
U/^visenog Allahovom Poslaniku. s.a.v.s. 
t'fV niocnoji. od Cospodara .Arsa 
cijenjetion" - tj. on je mocan. njegova moc 
je uzvisena i ima uvazenu poziciju kod 
AJ,|aha. subhanehu ve teala. 
^5"Konie se drugi potcinjavaju. tamo 



~~-<^ 



pouzdanogl" - tj. njemu se ostali meleki 
pokoravaju. Njemu se obracajii i poslusni su 
i^ Oil je povjerenik Objave i drugih stvari. 
^"A drug vas nije !ud" - Muhammeda. 
sXv.s.. opisao je prijaleljem i drugom da bi 
dao do znanja da oni poznaju njegovo stanje. a 
ojlje najpametniji i najsavrseniji od svili njih. 
^ "on ga je nu obzorju jasnom vidio" - 
tj.' Muhammed. s.a.v.s., vidio je Dzibrila u 
njegovom pravom liku. Imao je sest stotina 
krila. Mudzahid kaze: "Vidio ga je u pravcu 
E^jada, a to je istok Mekke," 
^"...on nije" - tj. Muhammed. s.a.v.s.: 
"...kada je u pitanju objava" - tj. vijesti 
koje dolaze sa ncba: "...skrt" - tj. ne tvrdici 
na objavi. niti je nemaran u njenoj dostavi, 
vec Ijude poducava Aliahovom govoru i 
^pisima. 

^"i Kur'an nije prokletog sejtana 
^vor" - tj. Kur'an nije govor nekoga 
sejtana koji potkrada informacije i koji biva 
kaiTienovan gorucim nebeskim zvijezdama. 
^ "pa kuda onda idete?" - tj. kojim cete 
ja'snijim putem ici od ovoga koji sam vam 
p^asnio. 

^p "Kur'an je samo pouka svjetovima" - 
tj, Kur'an nije iiista drugo do pouka i 
^wmena svim stvorenjima. 
^ "a vi ne mozete ni.sta htjeti ako to Allah, 
Gospodar svjetova. neeel" - vi ne mozete 
zeljeti ispravnost, niti ste je mocni zadobiti. 
osim ako to Aliah zeU i na to vas uputi. 



SURA EL-INFITAR 



(RASCJEPLJENJE) 



^ "Kada se nebo rascijepi" - tj. kada se 

scijepi radi silaska meleka. 

^"i kada zvijezde popadaju" - tj. kada 

zlicito popadaju. 

y "i kada se mora izliju" - zeli se reel: 
Kkda se jedna u druga uliju i spoje pa 
postanu jedno more, ili kada cksplodiraju 
kao sto cksplodiraju vulkani. Ovo ce se 
dgsiti prije Sudnjeg dana. 
ra"i kada se grobovi ispreturaju" - tj. 
kada se izvrne njihova zemlja i mrtvi iz 
n^ izbace. 

^U "svako ce saznati sta je priprenilo, a 
sta propusHo" - saznat ce priMkom 
otvaranja listova sta je uradio od dobra ih 
zl^, ili sta je zapostavio od dobra ili zla. 
U^'t* covjece, sta te je ohnianuto pa si 
nepokoran svome Plemenitom Gospodaru?" 





-.'•'■^l < .'l'l''.lrt?ir'>^'-'-'l'",-'-->-:.'.v^v.- J' 



WC &imA m 



'4-^>h\ 



r"-* — 









1 jUJiy^^r^yy^fi ° fye^^S^^ ' ^Jy^ 



- tj. sta te je prevarjlo i obmanulo pa si postao 
nevjemik u svoga Casnog Gospodara. Receno 
je: obmanuo ga je Allahov oprost zato sto ga 
nye kaznjavao. 

Cy "Koji te je stvorio" - od kapi vode i 
nisi bio nista: "...pa ucinio da si skladan" 

- covjek koji vidi. cuje i shvata: "...i da si 
uspravan" - tj. ucinio te uspravnim i 
lijepoga izgleda. Tvoje tjelesne udove 
uanio je u skladnim i odgovarajucim. 

^ "i kakav je htio, lik ti dao" - tj. stvorio 

te u Hku u kojem je htio, izmedu ostalih 

li^va. Ti nisi sam odabrao svoj lik. 

^u "A ne vafja tako!" - ovo je odvracanje 

od obmanjenosti Aliahovom plemenitoscu. 

te od uzimanja obmane kao puta ka 

iievjerstvu u Njega. "Vi u Sudnji dan ne 

vkrujete " - a ovo je kazna. 

^p "koji znaju ono sto radite" - On kaze: 

Vi nijecete Sudnji dan. a Aliahovi meleki su 

za vas zaduzeni, oni pisu vasa djela, vas 

govor, pa cete tako biti obracunali radi njih 

nia Sudnjem danu. 

^"Na Sudnjem danu u njemu ce 










gorjeti" - tj. na Dan nagrade i kazne koji su 
poricali. Bit ce prisiijeni na ulazak u Vatru 
^^ci njenu zestinu i vrucinu toga dana. 
^ "i vise iz njega nece izvedeni biti" - tj. 
nSada ga nece napustiti ili se udaljiti od 
njega, u njemu ce ostati zauvijek. 
^"i jos Jednoiii: ziias li ti sta je SuUnji 
dim?" - tj. Dan nagrade i kazne, obracuna, 
Ovaj ajet ponovio je izrazavajuci njime 
veliCinu ovoga dana i uvelicavajuci njegovu 
raznost, te ukazujuci na njegove strahote. 
^"Dan kada iiiko nikonie nece inoci 
nimalo ponioci. toga Dana ce vlast jedino 
Allah iniati." - niko niSta nece presuditi ili 
uciniti osim Allaha, Gospodara svjetova. 
Allah na taj dan nece nikonie dati prava ni u 
cemu, kao sto je to davao na dunjaluku. 



SURA EL-MUTAFFIFIN 



(ONI KOJI PRI MJERENJU ZAKIDAJU) 



Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se 
da je rekao: "Kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
dosao u Medinu, Medinjani su bili najgori u 



pitanjima vaganja i mjerenja. Uzviseni 
Allah objavio je ajet: Tesko onima koji 
zakidaju na vagi i kantaru' . pa su poslije 
tt^a lijepo postupali u ovom pitanju." 
^ "Tesko onima koji pri mjerenju 
zakidaju" zakidanje oznacava umanjivanje 
prilikom mjerenja ili vaganja i to u manjim 
kolicinama. Neko od njih bi imao dva sa'a 
(tj. dvije mjere za sa'a), Ijudima bi mjerio po 
jg^noj, a za sebe po drugoj. 
^^'l^oj' puiiu nijeru uzintaju kad od 
drugih kupuju" - tj. kada za sebe kupuju, 
traze punu mjeru i tacno vaganje. 
^"a kad drugima mjere na litar iii na 
kimtar - zakidaju." - tj. kada drugima 
mjere umanjuju mjeru, a kada vagaju 
umanjuju tezinu. 

^"Zar ne misle takvi da ce ozivljeni 
biti" - Ovo znaci: Oni ne razmisljaju da ce 
biti prozivljeni i biti upitani za one sto cine. 
Zar nisu razmislili o tome kako bi bolje 
razmotrili i islrazili, te ostavili ono cijih se 
^sljedica pribojavaju. 
y5"na Dan kada ce se Ijudi Gospodaru 
svjetova dicil" - tj. kada ce stajati i cekati 
naredbu Gospodara svjetova radi nagrade ili 
kazne, ili obracuna. Ovo je dokaz velicine 
grijeha zakidanja i kobnosti i strasne kazne 
za njih, zato sto se njime pronevjerava 
pjayjereno i uzurpira pravo drugoga. 
Cy "Uistinu! Knjiga grjesnika je u 
Sidzdzinu" - grjesnici, a takvi su i oni koji 
zakidaju, bit ce zapisani u evidenciju 
stanovnika Vatre, ili to znaci da ce biti 
z^^ceni i pritijesnjeni. 
CD. "Knjiga grjesnika je ispisana" - tj. to 
je knjiga u kojoj su zabiljezena njihova 
imena u rodovima. Neki su rekii da Sidzdzin 
u osnovi oznacava sidzdzil, sto je izvedenica 
qd^rijeci "sidiil", a oznacava knjigu evidencije. 
Q^Va njegu porice sanio prijestupnik, 
grjesnik" — tj. nasilni grjesnik koji prelazi 
granice u grijesenju i ne razmisljajuci 
zapada u njegove povode. 
^"koji je. kada su mu ajeti Nasi 
kazivani" - objavljeni Muhammedu, 
s.a.v.s.; "...govorio: Izmisljotine naroda 
drcvniii!" - price i neistinite bajke u 
njjhovim knjigama. 

Of) "Ne. nije lakol" -ovo je vid odvracanja 
nisilnika od tog neispravnog govora i 
poricanja toga. "Ono sto su radii! prekrilo 
jf srca njiho\a" - kod njih su se 
nepokomosti i grijesi namnozili, pa su 



okru^ili njihova srca t lo oznacava 
prekrivanje njihovih srca. Od Ebu Hurejre, 
radijallahu anhu, prenosi se da je AUahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada rob pocini 
grijeh, na njegovom srcu se pojavi cma 
tacka, a kada se ptikaje, ostavi grijeh i zatrazi 
oprosta, srce mu se ocisti. AJco se vrati u 
dinjenje grijeha, onda se tacka poveca sve 
dok u potpunosti ne obavije njegovo srce. a 
to je 'ran' - prekrivanje koje je Allah 
spomenuo u Kur'anu." 

^T'Ne, (nije kao sto govorel! Uistinu, 
oiii ce toga Dana zjistrti bill od svojja 
(iospodura" - tj. od svoga Gospodara na 
Sudnjem danu. Nece u Njega giedati kao sto 
ce giedati vjemici. kao sto im je na dunjaluku 
stavio pregradu u pogledu ispoljavanja 
Njegove jednoce, tako ce im staviti pregradu 
n^ ahiretu pa Ga nece vidjeti. 
Qi) "/.;itiin cc sijiurno ii <»}>anj nci" -tj. uci 
^u Vatru i iskusavati njenu vrelinu. 
^"Uistinu! Knjiga t^estitih je u 
imljunu" - tj. oni ce biti upisani medu 
stanovnike Ilijjina. a to je Dzennet ili najvisi 
dio Dzenneta. "Ebrar" u originalnom tekstu 
cwnacava pokorni. 

M "a znas Ii ti sta Je lllijjun?" - tj. znas Ii 
Muhammede sta su IHjjuni? Ovo je receno u 
smislu Livelicavanja i pridavanja vaznosti 
Ilijjinii. 

tMj"Knjij;a festitih jc ispisana!" - tj. 
kiijiga u kojoj su imena u redovima popisana. 
6.!^"nad nj(mi bdiju (nii Allahu bliski" - 
tj.meleki koji prisustvuju citanju te knjige u 
kojoj su imena poredana i gledaju u nju. 
Receno je: Koji ce na Sudnjem danu 
syjedociti o onome sto je u njima. 
^yV*>a divana" - to su ugodne sjedaljke u 
sdSama sa tankim zastorima; '...giedati" - u 
pocasti koje im je Allah pripremio. Receno 
je; Gledat ce u lice .Allaha. azze ve dzelle. 
u-^V'na licima njihovini prepoznat ce.s 
nidost sretna zisota" - tj. kada ih vidi.s. 
uocit ces da im je data blagodat. jer na 
Hcima im vidi§ svjetlo. Ijepotu. sjaj, krasotu. 
C^^l "picem zapecaci'iiini bit ce iiapajani" 
- Vr-rehik" je zapecaceno pice od vina u 
kojem nece biti prevare, niti neceea sto ce 
ga pokvariti. Zjipe^aceni oznacava da ga 
nece dotaci ruka sve dok se njegov pecat ne 
otjVori za cestite. 

^«)"ciji cf pcfat nio.sus biti" - tj. njegov 
p6sljednji ukus bit ce poput mirisa miska - 
mosusa. kada onaj koji pije otvori usta na 




kraju pijenja, osjetit ce miris poput mirisa 
mosusa. Receno je da ovo takoder znaci da 
ce posude biti zapecacene mosusom; "...i 
neka .se za to natjei^ti oni koji hoce da se 
natjeful" - tj. neka oni koji to zele za tim 
zude. Natjecanje oznacava sporenje i borbu 
oko necega. Svaki to zeli za sebe zadobiti i 
dmgoga preteci. 

@"a bit cc pomijesano s Tcsnimom" - 
tj.' taj napitak ce se mijesati sa Tesnimom. a 
Tesnim je pice koje ce njima biti sipano sa 
y^ine. To je najplemenitije dzennetsko pice. 
^^"vrela iz kojcfj; ce Ailahu bliski piti" - 
bit ce napajani napitkom sa izvora Tesnim i 
rnijesati ga u svojim ca.sama. 
Qf) "/aista sii jjrjt'snici" - to su nevjemici; 
"...ismijavali <me koji vjeruju" - 
ismijavali su se i izrugivali vjemicima. 
Q^"! kada su pored njih prolaziii, jedni 
di^u^ima su nami^^ivali" - namigivanje 
oznacava gestikulaciju ocnim kapcima ili 
o^ama. 3»og islama su ih vrijcdali i brukaii. 
fip"a kad su se vracali" - tj. nevjernici; 
"...p<irodicama svojim" - sa mjesta svojih 
okupljanja: "...vracali su so sale zbijajuci" - 
tj. zacudeni i nasladujuci se, te 
omalovazavajuci i potcjenjujuci vjernike 
zManjem .sala. 

t^^"...a oni nisu puslani da ih fuvaju" - 
tj." nisu poslani muslimanima od Allaha, niti 
sLkzaduzeni da im cuvaju njihova djela. 
^"Danas ce se oni koji su vjerovali 
pndsniija>ati ne\jcrnieima" - smijat ce se 
nevjernicima kada ih vide ponizenim i 
potcinjenim, kao sto su se njima nevjemici 
sjmjali na dunjaluku. 

@"sa divana ce }>ledati" - gledat ce u 
Aidahove neprijatelje dok budu kaznjavani. 
a vjemici ce biti u blagodalima na ugodnim 
sjedaljkama. 

t*l"l>a ii su nevjemici na^radeni z.a ono 
.<>to su radili!?" - nevjemici ce biti kaznjeni 
na dunjaluku zato sto su se ismijavali 
vjemicima i potcjenjivali ih. 



SURA EL-INSIKAK 



(CUEPANJE) 



Qj"Kad se ntbo rascijepi" - rascjep 
nebesa je jedan od znakova nastupanja 
Sgdnjeg dana. 

y^"i poslu.sa (iospodara svoga" - tj. 
pokorit ce se svome Gospodaru i slusati sta 
mu nareduje; "...a onu ce to duzno biti" - 




^^ 










-'if ' 



''''**^ -"'If ,-r, -'■iff'-"'" ^^'i^^ i»1f'''"' ''^n 






tkbit ce duzno da se pokori, podredi i slusa. 
^"i kada se Zemlja rastegne" - tj. 
rasprostre. a njena brda rasprse pa postanu 
rayna ledina. 

^ "i izbaci ono sto je u njoj" - tj. izbaci 
mitve iz sebe i baci ih na svqju povrsinu; 
"...i potpuno se isprazni" - tj. njih se 
odrekne i ostavi ih Allahu da sprovede 
Syoju odredbu nad njima. 
Bj "O covjece" - ovdje se misli na Ijudski 
rod, vjernike i nevjernike; "...ti se mnogo 
trudis (iduci) svome Gospodaru" - tj. ti 
zumo nastojis da susretnes svoga Gospodara; 
"...pa ces svoj trud naci" - tj. ti ces 
sysresti svoga Gospodaa sa svojim djelima. 
^ "Onaj kome bude knjiga njegova data 
u desnu ruku njegovu" - a to su vjemici 
kojima ce sa desne stranc biti dati listovi na 
kgjima su im pojasnjena njihova djela. 
^"lahak ra^un ce polagati" - to 
oznacava da ce mu se prikazati njegovi losi 
postupci, a zatini ce ih Allah oprostiti bez 



rasprave i obracuna. Od Aise. radijallahu 
anha. prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
rekao: "O cijem obracunu bude povedena 
rasprava, bit ce kaznjen." Rekla je: "Zar 
Allah ne kaze: 'Lahak racun ce polagati?'" 
Odgovorio je: "Nije to taj obracun, vec je to 
izlaganje, a onaj o cijem se obracunu 
povede rasprava na Sudnjem danu, bit ce 
k^njen." 

Q3"> svojima ce .se vratiti" - tj. oni koji 
su u Dzennetu kao sto su supruge i hurije; 
"...radostan" - ushicen dobrom i pocascu 
koja mu je data. 

@".4 onaj kome knjiga njegova bude 
iza Jeda njegovih data" - zato sto je 
njegova desnica okovima vezana za vrat, a 
lijeva ruka ce mu biti pozadi - to se odnosi 
na nevjernike i nepokorne. 
03 "propast ce prizivati" - tj. kada procita 
svoju knjigu reci ce: "TeSko meni. propasti 

fig'J u ognju ce gorjeti" - tj. uci ce u 
Viitru i biti izlozen zestini njene vreline. 
^^"jer je sii celjadi svojoni radostan bio" 
- slijedenjem strasti. povodenjem za porivima 
oholo i nadmeno, zato sto mu ahiret nije 
naumpadao. niti je razmisljao o njemu. 

: i mislio da se nikada nece vratiti" - 
tj. on je mislio da se nece vratiti Allahu radi 
nasrade ili kazne. 

&y "a hoce! - tj. vratit ce se sigurno. 
"Gospodar njegov o njemu, zaista, sve 
zna!" - tj. Allah je i njega i njegova djela 
znao i Njemu nije nista skriveno. 



^"1 kunem se rumcnilom vecernjini" - 

O^viseni se kune crvenilom nakon zalaska 
simca do nastupanja jacija-namaza. 
^"i noci. i onim sto ona sakupija" - tj. 
g^ nosi i sakupija. jer ona obuhvata i 
sakupija ono sto se danju razilazilo radi 
cinjenja svojih poslova i zadataka. a kada 
r^ nastupi, sve se vraca svome pribjezistu. 
^p "i Mjesecom kada se ispuni" - tj. kada 
seupotpuni polovinom lunarnog mjeseca. 
^"vi cete sigurno tia sve teze i tfze 
pnlike nailazitt!" - tj. vi cete prelaziti iz 
stanja u staiije, u vidu btigatstva i 
siromastva, zivota i smrti, a zatim ulaska u 
Dzennet ili Dzehennem. 
^"Pa sta im je, da ne vjfruiu" - ne 
vjeruju u Kur'an, iako postoje obavezujuci 
ra^Iozi za vjerovanje u njega. 
gp "a kad im se Kur'an uci. na tie licem 
nrpadaju?! " - tj. sta ih je sprijecilo da cine 
sedzdu ili se pokoravaju prilikom ucenja 
Kur'ana. Neki su rekli da se ovim zeli reci 
da oni ne cine poznatu sedzdu prilikom 
ucenja kada se prouci ajet u kome postoji 
s^zda-tiiavet. 

^"Naprotiv, oni koji ne vjeruju 
pSricu" - tj. poricu Knjigu koja obuhvata i 
sadrzi poivrdu tevhida. prozivljenja. nagrade i 

^ "a Allah dobro ziia sta oni u sobi kriju" 

- tj. ono sto oni kriju u svojim dusama u 

s^slu nijekanja i poricanja. 

^"zato ini navijesti patnju 

^zdrzljivul" - tj. ironicki receno, ucini to 

i^osnom vijescu za njih. 

^"imat ce nagradu neprekidnu" - tj. 

neprekidnu nagradu ili onu zbog koje im se 

nece prigo\arali. 



SURA EL-BURUDZ 



(SAZVIJEZDA) 



" I ako mi neba zvjezdano}"" - pod "el- 
biirudi" u originalnom tekstu misli se na 
stanista zvijezda. a njih je dvanaest za 
dj^^aest zvijezda. 

ilj "i Dana vec odredenog" - tj. 
ofecanog. a to je Sudnji dan 
tf\"i sNJedoka" - tj. svjedoka koji ce 
s^jedociti toga dana iz reda stvorenja. "...i 
posvjedof enoj; " - tj. onoga time ce 
svjedoci svjedociti protiv ziodinaca. a to su 
oknitni zlocini koje su cinili nad samim 
svjedocima. To su svi oni koji su ubijeni na 



mm: Mjya&w. 



•*£" i*!' '"u •"11- ";r i' T-iT' 



Allahovom putu. kao sto se navodi u prici o 
vJasnicima rovova koja ce sada biti 
spomenuta. Allah je takoder svjedok protiv 
njjih. kao sto ce kasnije biti navedeno, 
Q"^"Prokleti biii viasnici rovova" - tj. 
ovdje se misli na prokletstvo jednog 
nevjemickog kralja i njegove vojske nakon 
sto je povjerovao dio njegovih podanika. oni 
su im iskopali kanale u zemlji i u njima 
potpatili vatru t bacali ih u nju. pa su 
spaljeni. Kralj i njegova svita su to gledali. 
y^ "i (viasnici I vatre s gori\om" - ovdje je 
ayivo suho drvece kojim je vatra potpaljena, 
^y "kada su oko nje sjedili" - tj. prokleti 
sii kada su potpalili vatru sjedeci na 
s^icama kod tih kanala i rovova. 
^|)"i bili onoga sto su \jernicinia nidili" 
- tj. oni su ih izlagali vatri da bi se vratili 
staroj vjeri; "...svjedoci!" - svjedoci su 
protiv sebe na Sudnjem danu za ono Sto su 
uciniU, a ptitom ce protiv njih svjedociti 
iryhovi jezici, ruke i noge. 
® " A svetili su ini se samo zato sto su u 
Atlaha, Silnoga i Hvak* dostojnoga. 







K ^'^ S 






vjerovali" - tj. samo zato sto su vjerovali u 
Allaha. Superiornog i Hvale dostojnog u 
svakoj okoliiosti, i nisu ih korili iii za kakav 
^^gi grijeh. osim sto su vjerovali. 
np "a Allah jt- svt'niu svjcdok" - tj. On je 
svjedok onoga sto su cinili protiv vjernika i 
Njemu nije nisla skriveno. Ovo je zestoka 
prijemja vlasnicima rovova i dobro obecanje 
za one vjemike koje su kaznjavali radi 
nghove vjeie. 

^"Zaista oni koji su slavljali na kusnju 
vjeniike i \Jernicc" - tj. koji su ih spaliii 
vatrom i nisu im u tome davali izbora osim 
da ne vjeniju u Allaha. Tskusavali su ih u 
njihovoj vjeri da bi se povratili. "...a /.atim 
se nisu pokajali" - tj. nisu se pokajali zbog 
svog ruznog postupka. ostavivsi svoje 
nevjerovanje iskusavanjem vjernika. 
"...iniat ce ka/nu u ogitju" - zbog toga sto 
sjypaljivali vjemike. 

^"Odmazda Ciitspndara tvoga" - tj. 
kazna za silnike i neprasednike; "...ce. 
^jsta, zestoka hit!!" - tj. uvecavat ce se. 
^ "On ni iz cega stvara. i ponovo ce to 



u^initi" - tj. stvara stvorenja na dunjaluku i 
ponovo ih prozivljava poslije smrti. 
^>^"i On prasta. i pun je Ijubavi" - tj. 
o^rasta grijehe Svojih robova vjernika. a ne 
bruka ih njima. i izrazava Ijubav Svojim 
pgkoniim sticenicima. 
(y^"Ci(»spndar Arsa" - tj. Uzviseni 
p5sjeduje veliko Prijestolje; "...Lizvi.seni" - 
tJL^krajnje Plemenit i Blagodaran. 
Q/^"Da li je dopria do telw vijest o 
vrtjskama" - tj. Muhammede. dosla ti je 
obavijest o nevjernickim skupinania koje su 
poricale svoje vjerovjesiiike i koje su radi 
toga skupljale svoju vojsku s ciljem borbe, 
tj. doslo ti je kazivanje kako ih je Allah 
k^nio. 

(Jgi "Ail, o\i koji ne vjeruju stalno poricu" 
- tj. ovi arapski idotopoklonici te zcstoko 
poricu. te ono s cime si dosao i ne uzimaju u 
qbzir ni za pouku iievjeniike prije njih. 
(^"s .\llahu oni nece moci uniaci" - tj. 
Oh je mocan da im spusti kaznu kakvu je 
sjjuslio onima prije. 

© ** ^^*^ ••'■' '^"fan M'licaiistvfni" - tj. 
Krajnje plemenit. castan i biagoslovljen, a nije, 
kako oni govore. pjesnistvo. vradzbina i magija. 
^y^ "na Ploci pomno cuvanoj" - tj. zapisan je 
na Ploci cuvanoj. a to je knjiga kod Allaha koja 
je sacuvana od prilaska sejtana. 



SURA ET-TARIK 



(DANICAI 



y^"Tako mi neha i nocnog ptisjetiocal" - 
UzviSeni se kune ncbom i Tarikoni. a Tarik je 
zvijezda. Naziva se tiiko zato sto se pojavljuje 
nocu. a skriva danju. Ono i5to dolazi nocu. 
n^jva se tarikom - nocnim posjetiocem. 
Q') "Z^ ijt'zda blislaval" - "es-saqib" oznacava 
veoma svijetlu zvijezdu koja kao da svom 
swjom ja^inom svjetlosti probija nocnu tminu. 
S' "Nema covjeka nad kojini ncko ne 
b2(ye" - na ovo se zakietva odnosi. a znaci da 
nema nijedne du.se a da nema cuvara. To su 
cLuari meleki koji pamte govor i postupke 
s>s)ke duse i biljeze ono sto radi txl dobra ili zla. 
©"Stvoren je od tekucine koja se 
izbaci" - tj. koja se prospe u maternici. a to 
su sperma muskarca i zene. Covjek je 
slvoren od njih. Ovdje su spomenute kao 
jg^na voda zato sto su pomijesane. 
Qj"koja izraedu kicme i grudi i/Jazi" - 
m'isli se na kiCmu muskarca 1 mjesta na 
grudinia zene niz koje se spusta ogrlica. 



Dijete nastaje iskljucivo iz dvije tekucine. 
^^eno je da nastaje iz svih dijelova tijeki. 
^"i On ga je, zaista, kadar ponovno 
sivoriti" - tj. mocan ga je vratiti 
Dmzivljenjem poslije smrti. 
l^p"onoga Dana kada tajne budu 
ofkrivene" - Ij. ispitivat ce se i znati. a 
tajne predstavljaju ono 5to je skriveno u 
srcima u vidu uvjerenja. nakana i dr. Tada 
cg^e razvrstati dobro od loSeg. 
^"kada cuvjek ni snugc nt branioca 
ncce imati" - covjek nece imati vlastite 
snage kojom ce se zastititi od Allahove 
kazne, niti pomagaca koji ce ga spasili od 
ojjoga sto ga je snaslo. 
^ "I tako mi neba kisnoga" - "er-redl" u 
onginalnom lekstu oznacava kisu koja 
dgla/.i i odiazi. 

^"i Zemlje koja se otvara da rastinje 
nrkne" - tj. zemlja se otvara i rascijepi kada 
iz^je niiu bilje, plodovi i drvece. 
^"Kur'an je. doLsta, govor koji rastavija 
istTnu od neistine" - tj. Kur'an je govor koji 
pray! raziiku izmedu istine i neistine. 
^"Oni zbiija prave .spktke" - tj. pravc 
spletke da bi obesnaiili istinsku vjeru .s 
kojom je dosao Allahov Poslanik, s.a.v.s. 
^"a i Ja pravim spletke oniina koji to 
Iv^ni rade" - tj. postepeno ih navodi 
odakle i ne znaju i kaznit ce ih za njihovo 
sa|etkarenje jos vecom spletkom. 
[^ " ...vremena dadni" - tj. sacekaj ih; 
'^jos koji trcnutak ih ostavi" - tj. jos 
maio im roka dadni. 



SURA EL-ALA 

(SVEVISNJI) 



! "Sla\i ime (iospodara svoga Sve^^snJeg" 
-^tj. smatraj Ga cistim od svega sto Mu ne 
priliCi izgovaranjem rijeci; subhane rabbijel- 
e^^a fneka je slavljen moj UzviSeni Gospodar). 
G) "Koji sve St vara i cini skladnini" - Koji 
stvara covjeka u skladu. uspravnog stasa. 
pravihiog shvatanja i kojeg je pripremio za 
obavezivanje. 

n^"i Koji sve s mjerom odreduje i 
u^ucuje" - tj. odredio je kategorije stvari, 
te njihove vrste. opise. djcla. govore, rok 
boravka na Zemtji. Svaku od njih uputio je na 
ogp Sto iz nje proizilazi i sto joj je potrebno. 
fp"a potoni cini da postanu suhi" - tj. 
ijanio ga. nakon sto je bio zelen. suhim i 
zdrobljenim; "...potamnjeli" - tj. cmim 
nakon zelene boje, jer rastinje postane cmo 




\ ,-'>■■■' '-1 



iy^'ia^^J«i>l:i 







^a;<^."^jir^.3 ^ ^^bt^lff^'^^ 



iJlcAJ»-,3 *_ '^^^b^T*— • *■ Ajf-^li X^'f i^J 



.»'h i« 






k^a se Dsusi. 

©"Mi cemo te nauciti da ufis" - tj. 

Kur'an. "...pa nista neces zaboraviti" - 

ono sto uei.s. Kada bi Vjerovjesniku. s.a.v.s.. 
dolazio Dzibril sa Objavom, on bi prije 
Dzibrilovog zavrsetka izgovarao ono sto je 
donio na poceiku bojeci se da to ne 
zaboravi. Potom je objavijen ajet "Mi cemo 
te nauciti da ucis pa ni.sta ncce.s 
zaboraviti". Allah ga je nadahnuo i zastitio 
tniziiborava Kur'ana. 

03 "*^*^''" <>"<>ga sto Allah hoce" - tj. da 
zaooravis; "...jer. On zna i ono .sto na javu 
iznosite i ono sto tajite" - tj. zna sta je 
ja^o i sta je .skriveno. 
y5 "i sve sto je dobro Mi cemo tebi 
dostupnini uciniti" - tj. olaksat cemo ti 
d^la za Diennel. 

^"pa ti opominji ako opomena bude 
koristilal" - tj. Muhammede. opominji 
Ijude onim sto smo ti objavili. uputi ih na 
puteve dobra i usmjeri ka propisima vjere. 
jer opomena koristi. Onaj ko bude opomenut 
i pojasni mu se isdna, na sasvim jasan nacin. 




pa bude slijedio svoju strast i uslrajao na 

nepokornosti, nema potrebe da se opominje. 

Ovo se odnosi na uzastopno pozivanje, a sto 

sgjice prvog poziva, on je opcenit. 

^"doz>at ce se onaj koji se AUaha boji" - 

tj. tvojim opominjanjem pouku ce uzeti onaj ko 

se boji Allaha, pa ce se opomenom povecati 

nkgova bogobojaznost i ispravnost. 

^"a izbjegavat ce je onaj najgori" - tj. 

izDjegava opomenu i udaljava se od nje 

namesretniji nevjernik. 

^"koji ce u vatri velikoj gorjeti" - tj. 

ogromnoj i okrutnoj, a mala vatra je 

^njalucka vatra. 

^"pa u njoj nece ni umrijeti" - tj. nece 

se' odmoriti od patnji u kojima se nalazi; 

'^.ni zivjeti" - zivotom koji donosi korist. 

^h "Postici ce sta zeli onaj koji se ocisti" 

-tj. ko se ocisti od sirka i bude vjerovao u 

Allaha, ispovijedao Mu jednocu i postupao 

pgNjegovim propisima. 

^"i .spomene ime Gospodara svoga" - 

ovo znaci: 1 spominje ime Gospodara svoga 

jezikom; "...pa klanja!" - tj. obavlja pet 

o^veznih namaza. 

^ "Ovo, doista" - sve sto je spomenuto, a 

sto ce biti spas za onoga ko se ocisti, a i 

poslije; "...ima u listovima prvira" - tj. u 

njjma potvrdeno. 

^"listovima Ibrahimovim i Musaovim" 

-Allahove knjige su jedne za drugima 

govorile da je buduci svijet bolji i vjecan u 

odnosu na dunjaluk. 



SURA EL-GASIJA 



(TESKA NEVOUA) 



"Da 

;t> IP 



li Je doprla do tebe vijest o 
Tasiji.'" - Muhammede. do tebe je doslo 
kazivanje o Sudnjem danu. Nazvan je 
Ga.sijom jer ce prekriti stvorenja svojim 
s^hotama. 

^"Neka lica toga dana bit ce potistena" 
- "tj- Ijudi ce na Sudnjem danu biti razvrstani 
u dvije skupine: prva, lica ce im biti ponizna 
i Ronizena zbog patnje u kojoj ce biti. 
^ "preniorena. napacena" - sebe su 
zamarali u ibadetu, ali nemaju nagradu za to 
ztog nevjerstva i zablude u kojoj su biJi. 
^"sa vrela uzavrelog napajana" - tj. 
i^or sa jako vrelom vodom. 
ra"kada drugog jela osim trnja nece 
imati" - dari'a je jedna vrsta tmja. a za njega 
se u jeziku Kurejsija kaze "sebrak" ukoliko 
je sirovo, a kada se osusi naziva se dari'a. 



ffl"Neka lica toga dana bit ce radosna" 

- tj. bit ce lijepa t svijetia, a to su lica druge 

skupine nakon sto vide svoje posljedicc i 

is^de. 

^ "trudom svojim zadovoijna" - tj. zbog 

djela koja su cinili na dunjaluku zadovoljni. 

jer im je data nagrada koja ce ih zadovoljiti. 

^"i Jastuci poredani" - poredani jastuci 

zanaslanjanjc jedan do drugog. 

^"i cilimi rasireni" - tj. cilimi tankog 

tranja i vlakana koji ce biti rasporedeni 

ir^liko na mjestima sjedenja. 

^"Pa zasto oni ne gledaju kamilu kako 

je'stvorena" -tj. kako je savrseno stvorena, 

vdikog tijela, snage i izvanrednih osobina. 

^ "i nebo kako je uzdignuto" - tj. iznad 

ze'mlje bez stubova, na nacin koji razum ne 

iTOze shvatiti. 

^"i planine kako su postavljene" - tj. 

k^o su uzdignute iznad zenilje, a ujedno 

ucvrscene i duboko u zemlji, ne potresaju 

s^ne naginju, niti nestaju. 

^u"Ti oponiinji" - tj. Muhammede, 

opomeni ih i zastrasi; "...tvoje je da 

opominjes" - tj. ti nemas druge duznosti 

o^m toga. 

^ "ti vlasti nad njima nemas!" - da bi ih 

rffsilio na vjerovanje. 

^"A onoga koji glavu okrece i nece da 

vjeruje" - tj. onoga ko se okrene od 

ogomene i pouke. 

^ " njega ce Allah najvecom kaznom 

k^zniti" - a to je vjecna patnja u 

D^ehennemu. 

^"Nama ce se oni, zaista, vratiti" - tj. 

^Wratak nakon smrti. 

^"i pred Nama ce, dol.sta, racun 

pSfagatil" - tj. Mi cemo ih obracunati. te 

nagraditi ill kaznili shodno djelima. kada se 

Ailahu vrate nakon prozivljenja. 



SURA EL-FEDZR 



(ZORA) 



n^"Tako mi zore" - Uzviseni se kune 
zorom jer je to vrijeme razbijanja tame 
danom. Kaze Mudzahid: "Pod ovim Uzviseni 
mjisli na zoru prvog dana Kurban-bajrama." 
^"i deset noci" - deset noci mjeseca zul- 
hjdzdzeta. 

fp "i parnog 1 neparnog" - tj. par i nepar 
svih stvari. Receno je da se pod parom misli 
na prva dva dana tesrika (drugi i treci dan 
Kurban-bajrama) u kojima je dozvoljeno 



pozuriti izlazak iz Mekke, a pod neparom se 
misli na treci dan tesrika (cetvrti dan 
Km-ban-bajrania). 

^"i noci kada nastaje" - kada dode, 
rablizi se, traje. a zatim ode, 
Qy"zar to pametnom zakletva nije?" - 
hidzr oznacava razum. Ko bude imao 
pameti, znat ce da Allah ima pravo da se 
.^^une ovim stvarima kojima se zakleo. 
^"s Iremom, posjednicima stupova" - 
Irem je drugi naziv za Ad. Receno je da to 
oznacava njihovog pradjeda, a lakoder se 
navodi da je lo mjesto njihovog stanovanja, 
a to je Damask ill iieki drugi grad sa 
pg^inama i dugim isklesanim stubovima. 
1^ "kojima slifni nisu stvoreni" - ij. nije 
stoJren slican grad po cvrstini svojih zdanja. 
^"i Semud, koji .su stijene u dolini 
kfesali" - oni su klesali brda i od njih 
pravilj kuce u kojima su stanovali. Njihova 
dolina je Hidzr. Hi dolina Kura na putu 
^ma Samu iz Medine. 
^p"i faraunum, koji je vojskii imao" - 
"evtad" u originalnom tekstu oznacava 
piramide koje su faraont napravili za svoje 
grobnice. Za njihovu gradnju potcinili su 
svoje narode. Neki su rekli da evtad 
oznacava vojsku koja ima mnostvo satora 
kgje razapinju ucvrscujuci ih kolicima. 
^U "koji su na zcmlji /ulum provodili" - 
Ad, Semud i faraon, ij, svaka skupina od 
ovih bila je tiranska u svojim zemljama, bili 
suoholi i okrutni. 

^"i smutnje na njoj umnozili" - 
nevjerslvom, nepokornoscu Allahu i 
tij^nijom nad Njegovim robovima. 
^"pa je CJospodar tvoj bif patnje na 
njih spustio" - tj. Allah je na sve te skupine 
izjjo Svoju srdzbu. 

Q^"Gospodar tvoj inotri staino" - djelo 
svakoga Covjeka biljezi se sve dok za njega 
ne bude nagraden, ako je djelo dobro. ili 
kaznjen. ako je pocinio zlo. El-Hasen kaze 
da ovo znaci da On prati puteve Svojih 
rdbova i niko Mu ne moze umaci. 
^"A fovjek, kada ga Ciospodar nje}jo% 
isKusa pa niu pocast ukaze i blagodalinia 
ga obaspe" - uka/ao mu je pocast imeikom 
i dao mu obilnu opskrbu; "...reknt: 
(inspodar moj mene jc pofastvovao!" - tj. 
bude uvjeren da je to pocast iz radosti onim 
stoje zadobio. 

^^"A kad |»a iskusa" - tj. iskusa ga i 
is^ta; "...i opskrbu njegovu oskudnom 





K imnA ^ 






■;.f;>i' ' -'if >•; 



^ - i-i - ' -^ -*-'' *' -'' ^^^t'r. *^- '-•, f- n-' iT 1 ■* .' • -jr 



^. 






ucini" - tj. umanji mu opskrbu i ne da mu je 
u obilju; "...onda rekne: (lospodar moj 
me je ponizio!" - tj. dao mi je ponizenje i 
zapostavio me. Ovo je osobina nevjemika. 
A kod vjernika pocast znaci da ga Allah 
pocasti pokornoscu i uputi na djela koja ce 
mu koristiti na buduccm svijetu. Ponizenje 
za vjernika znaci da ga Allah ne uputi na 
TOkornost i djela stanovnika Dzenneta. 
^"A nije tako!" - ovo je odgovor i 
pSbijanje onoga sto Covjek kaze u obje 
situacije. "Vi paznju strocclu ne 
ukazujete" - onim sto vam je Allah dao od 
bogatstva, a da ste ga pocastili. to bi vam 
b^ pocast kod Allaha. 
t^ 'i da se puki sironiali nahrani - jedan 
drugoga ne podstiCete" - tj. ne podsticete 
sebe ili jedni druge na to, ne naredujete niti 
na to upucujete. pa tako siromah ostane 
jadan i potcinjen medu vama i ne pruza mu 
^mka pomoci. 

^ "a nasljedstvo jedete" -tj. imetke sirocadi. 
z^a i siabih. "...pohlepno" -tj. uveliko. 
^ "L'isdnul" - tj. takva ne treba da budu va.sa 














djcia; "Kada se Zemlja u komatlicc zdrobi" - 

kada se Zeinija zadrma, pokrene u intervalima. 

ili ovo znaci da ce se brda urusavati sve dok se 

nesravnaju sa zemljom. 

^"i kada dodc (iospodar t\oj" - tj. da 

bi" konacno presudio medu Svojini 

robovima; "...a mi'k'ki biidu sve red do 

reda" - tj. kada dodu ptiredani u redove. 

^"i kada sc tog Dana priniakiie 

lifohennem" -tj. bit ce doveden |X)vocima. 

ajjielcki ce ga vuci. 

^"A toga Dana niko nece kao On 

kSznjavati" - tj. nikt> nece kazniti kao sto 

A|lah kaznjava. 

^"i niko nece kao On u okove okivati" 

-tj. nevjernika nece niko staviti u okove i 

Ijgce kao sto Allah stavlja. 

^ "A ti. o duso sniirena" - tj. ubijedena u 

vjerovanje i AUahovu jednocu s kojom se ne 

njinesa nikakva sumnja, 

^"vrati se Gos|)<>daru svomt 

zadovoljna. a i On toboni z^dovoljan" - 

s^agradom koju ti je dao. 

^ "pa udi niedu robo^e Moje" - tj. u skupinu 



■Vtojih dobrih robova i budi jedna od njih. 
^"i udi u Dzennet Moj!" - sa njima, a to 
je ta pocast osim koje diuge pocasti nema. 



SURA ELBELED 



(GRAD) 



^"Kunem se gradoin ovim" - ovo 

znaci: Zaklinjeni se svetim gradom Mekkom 
da bi pokazao na pocast majke svih gradova 
kod Sebe. U njemu je Njegova sveta kuca, a 
to je grad Ismaila i Muhammeda, s.a.v.s. U 
n^mu se obavljaju obrcdi had/.d/a. 
^"a tebi ce biti dopu.steno sve u gradu 
ovom" - ovo znaci. Allah se kune ovim 
gradom u kojem ti boravis izrazavajuci 
pocast prema tebi i respektujuci tvoj ugled, 
jer /bog tvog zivljenja li ovom gradu, on je 
postao velik i castan. 

^p"i roditeljeni i onini koga je rodio" - 
iKv'iseni se kune nxliteljem i njegovom 
djecom. kao .sto sii Adem i njegovo 
|Xitomstvo. Svaki roditelj ima svoje dijete, o 
btio kojoj zivoj vrsii da se radi. Uzviseni ovim 
skrece paznju na dokaz radanja. time ukazuje 
na Svoju moc, miidrost i znajije. Radanje i 
t^xlnja radi na.slavka zivota svake vrste. 
^ " Nli covjeka st\ aramo da se trudi " - tj. 
neprestano se bori sa dimjalukom i podnosi 
njegove teskoce sve dok ne umre. Kada 
umre, bori se sa nedacama u kaburu i 
bcrzehom i njihovim strahotama, a potom 
sUjede nedace ahireta. 

^"Vlisli li on da niu niko nista ne 
moze?" - da li covjek (sin .Ademov) misli 
da niko nad njim nije mocan. niti mu se iko 
moze osvetiti bez obzira koliko grijeha 
[TOcini. pa cak i njegov Gospodar. 
t,p"'l-ftrosio sam blago nebrojeno!'. reci 
^" - tj. mnogo skupljenog imetka. 
^"Zar misli da ga niko vidio nije?" - 
zar misli da ga Allah nije vidio i da ga nece 
pilali za imetak odaklc ga je stekao i u .sto 
ggje potrosio. 

^p"i na dobro i na zlo mu ukazali?" - 
ovo znaci: Zar ga nismo upoznali sa jasnim 
pwem dobra i putem zla. 
tJ5"I'^ ^^to on nije savladao te.skocu?" 
-tj. zar nije aktivan i zar nije prebrodio sve 
zapreke koje stoje izmedu njega i pokornosti 
Allahu, kao slo je samoobmana, slijedenje 
s^asti i sejtana. 

Q^"...roba ropstva usioboditi" - tj. 
OjiTobadanje roba ili ropkinje. 
^^ "ili, u \rijenie gladi, nahraniti" - tj. za 



vrijeme gladi kada hrana ima izuzetnii 
vmednost. 

^^"siroce bliskii roda" - tj. da nahrani 
sifoce, maloljetno dijete koje nema oca. a 
OTO siro^e bude od iijegovih bliznjih srodnika. 
^"ili ubu^oga nevoljnika" - tj. onoga 
kSji nema nista. kao da se za zemlju 
prilijepio od neimastine. Mudzahid kaze da 
"za nietrebeh" o/iiacava sironiaha kojeg od 
pmsine ne stiti odjeca i drugo. 
^"a u.sto da je (id onih koji vjeruju" - 
s^a^ovi vidovi priblizavanja Allahu koriste 
ukoliko postoji vjcrovanje i kada se ucine 
radi Allahovog zadovoljslva. "...koji jcdni 
drugima strpljivos* prcporucuju" - tj. 
Allahovu pokornost, strpljivost u iiecinjenju 
nepokomosti Njemu. strpljivost u nedacama 
koje ih zadese: "...i koji jedni drugima 
milosrdt" preporucuju" - tj. milost prema 
^ahovim robovima. 

^^"mii ce bili - dcsnjacil" - tj. oni koji 
c^ biti zdesna - sretnici. 
^"oni ce biti - Ijevaci" - tj. bit ce sa 
lijeve strane. a ona oznacava ziuradu vatru i 
ovo je pojasnjenje t>noga sto je pripremljeno 
;aone koji sii bili na iijevoj strani - nesretnici. 
^ "iznad njih ce vatra /.at>orena biti" - 
tj. bit ce odozgo zaklopljena. 



SURA ES-SEMS 



(SUNCEl 



y'Tako mi Siinca i svjetla njegoval" - 
da" u original nom tekstu oznacava vrijeme 
uspinjanja suncevog diska nakon sto svjetlost 
upptpuni. 

Dp "i Mji'st'ca kada jja prati" - tj. kada ga 
ptati poslije zalaska Sunca. 
y^ "i dana kada ^a vidljivim u<?ini" - tj. 
kada vidljivim ucini Sunce. jer se Sunce 
dijnju LI polpunosti razjasni i razbistri. 
^p"i /cnilje i ()n(»j«a Koji je rasprostrije" - 
tLucinio je prostranom na svim krajevima. 

y5''' f'"^*^ ' Onoj»5* ^f'P jp stvori" - tj. 

stvorio je dusii. a organe (ijela u kojem se 
nalazi iicinio sktadnim. te dusu u to tijelo 
postavio. Covjeku je dao ogromnu 
intelektuainu snagu i ucinio je ispravnom 
shodno prirodnqj urodcnosti. Poslanik, 
s.a.v.s.. kaze. "Svako dijele se rada u svojoj 
prirodnosli. pa ga njegovi roditelji ucine 
zj||ovom. krscaninom ili vatropokionikom." 
CP P'^ J*^ nadahnii da zna sta je 
grijesenje. a .sta bojjolMijaznost " - tj. 
upoznao je i pojasnio joj stanje grijesenja i 



\-^)\Mi^, 



fJOiJLJ Lj»Jiji-*i sjJJCNJ "■ l4lJ--j*lll<oli 










bogobojaznosti, te njihovu Ijepotu i ogavnost. 
yj "uspjet ce sanio otiaj koje ocisti" - tj. 
ko ocisti svoju dusu. unaprijedi je i uzvisi 
bogobojaznoscu. Takav je zadobio sve sto 
try|.i i uzeo sve sto voli. 
^9}"a bit ce izgubljen onaj ko je na 
stranputicu odvodi!" - tj. propao je onaj 
ko je odvede u zabludu. zavede i zapostavi 
kod .Allaha. a ne bude joj ukazivao rta 
^9Jcomost i dobra djela. 



'^^ Seiiiud je /hog obijesti svoje 
poricao" - tj. povodom nepravde i tiranije. 
sto ih je podstaklo na poricanje. Obijest 
oznadava prelazak granice u neptikornosti. 
(i^y'Kad se jedan nesretnik izniedu njih 
p»>digao" - tj. kada je ustao najnesretniji 
covjek iz Semuda, a on se zove Kaddar b. 
Salif, zaklao je devu. "Bease" u originalnom 
tgjLstu oznacava krenuti i izvrsiti. 
@"Allaho\ poslanik im je doviknuo" - 
tjr Salih: "Piistile .Allahovu devu" - tj. 
ostavite Allahovu devu uptizoravajuci ih na 
nju. "...i njen red pojenjal" - tj. pojenja 
vodom, pa nemojte joj se priblizavati na dan 






^g fi^lj^ ^ 



::ii;;?5Sui^ 









g ^^ 



^^^^^MH^ 









^nog pojenja. 

^p "i Gospodar iijihov ih je, zbog grijeha 

nfihovih, unistio" - tj. unisdo ih je 

poklopivsi ih kaznom; "...i kaznoni sve 

obuhvalio" - tj. poravnao je zemlju sa 

n^Tia. zatrpavsi ih u zemlju. 

ra"ne strahujuci zbog toga od 

oagovornosti " - tj. Allah je to ucinio, a On 

se ne pribojava nikakve posljedice ili 

popratnog ishoda. 



SURA EL-LEJL 



(NOC) 



yj"...i Onoga Koji musko i zcnsko 
stVara" - ovo je Allahovo zaklinjanje 
Njegovim stvorenjima. tj. muSkim i zenskim 
sp^lom. Ijudskog i drugih rodova. 
^"vas trud je, zaista, razlicit" - tj. vasa 
se djela razlikuju, neka su za Dzennet, a 
neka za Dzehennem, neko nastoji da razbije 
otove svqje duse, a neko joj otezava. 
^ "onome koji udjeljuje i bogobojazan" 
- tj. ulozi svoj imetak u ono Sto ce poluciti 



^brom 1 bude se cuvao Allahovih zabrana. 
^p "i ono najljepse .smatra istinitiin" - tj. 
ono sto mu je dato od Allaha ili potvrdi ono 
sto mu je Allah obecao kao naknadu za ono 
sto je utrosio. 

^ "njemu cemo put dobra olaksati" - tj. 
omksat cemo mu dijeljenje na putevima 
dobra i rad u skladu sa pokornoscu Allahu. 
Ovi ajeti objavljeni su o Ebu Bekru es- 
Siddiku kada je kupio Sest robova vjernika 
koji su bill u vlasnistvu idolopoklonika 
Mekkelija. Kaznjavali su ih zbog vjerovanja 
u^llaha, pa ih je on osiobodio. 
^ "njemu cemo put zla olaksati" - tj, 
pripremit cemo ga za najtezu osobinu i 
njemu je olaksati tako da mu budu olezani 
povodi dobra i ispravnosti i bude nemocan 
da ih cini, a to ce ga onda odvesti u Vatru. 
^0"i imetak njegov mu nece koristiti" - tj. 
njemu nece nista koristiti imetak na kojem je 
tvrdicio. "...kad se strovali" - tj. kada umre, 
prjjpadne i strovali se u Dzehennem. 
^"Mi .smo duzni ukazati na Pravi put" 
-Nama je duznost da pojasnimo put upute u 
odnosu na put zablude. E!-Ferra kaze: "Ko 
krene za uputom. Allah na Sebe preuzima 
usmjerenje na taj put." On kaze: "Ko bude 
zelio Allaha, Allah ce mu biti na putu. koga 
^^ bude zelio. bit ce upucen ka Njemu." 
^p"i Jedino Nama pripada i onaj i ovaj 
svijet" - tj. Nama pripada sve sto je na 
buducem i ovom svijetu. Mi postupamo 
kgiko zelimo. 

P^"Zato va.s opominjem razbuktatom 
\Jtrom" - koja ce se potpaliti i usijati. 
^"u koju ce uci samo najveci 
n&retnik" - a to je kafir koji ce osjetiti 
njjenu zestinu i vrelinu. 
^"onaj koji bude poricao i okretao se" 
- tj. koji bude poricao istinu s kojom su dolazili 
PQslanici i udalji se od pokornosti i vjerovanja. 
Q^"a od uje ce daleko biti onaj 
n^jbogojjqjazniji" - tj. od nje ce biti 
udaljen onaj ko se uveliko cuva nevjerstva. 
El-Vahidi kaze: "Bogobojazni je ovdje Ebu 
Bekr es-Siddik, prema misljenju svih 
mufessira". tj. ova sura je objavljena o 
njemu, a u suprotnom je njen propis opcenit. 
Allah najbolje zna. 

Ql3 "onaj koji bude dio imetka svoga 
ii3jelji%'ao" - tj. koji ga daje i trosi u svrhe 
dobra. "...da bi se ocistio" - trazeci time da 
bjjide cist kod Allaha. 
^"ne ocekujuci da mu se zahvalnoscu 



"^^^^ 



uzvrati" - tj. nije udijelio imetak kako bi 
svojim udjeljivanjem zadobio blagodat nekoga 
odjjudi, i da bi dobio protuoaknadu za to. 
^"i on ce, zbilja, zadovotjan biti!" - tj. 
tako nam Allaha, on ce biti sigurno 
zadovoijan pocastima i velikom nagradom 
koju ce dobiti. 



SURA ED-DUHA 



(JUTRO) 



Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom je obolio pa nije 

klanjao nocni namaz dvije ili tri noci. Neka 

zena mu je dosia i rekla: "Vidira da te je tvoj 

sejtan ostavio i nije ti se priblizavao dvije li tri 

i^i." Potom je Allah objavio ovaj ajet. 

©"Tako mi jutra" - jutro (ed-duha) je 

vremenski period kada se Sunce podize ka zenitu. 

^p"i noci kad se utisa" - El-Asmei kaze 

da "sedza" u originalnom tekstu oznacava 

prekrivanje dana. kao sto se covjek prekrije 

orfjecom. 

^n "Gospodar tvoj nije te ni napustio" - 

nije te ostavio kao Sto napusta onaj koji 

odlazi na putovanje, niti ti je prekinuo objavu; 

' "^iii omrznuol " - nije te ni zamrzio. 

y^ "Onaj svijet je, zaista. boiji za tebe od 

ovog svijeta" - Dzennet ti je bolji od 

dunjaluka, iako mu je na dunjaluku data 

pgcast vjerovjesnistva. 

1^ "a Gospodar tvoj ce tebi sigurno 

dati" - tj. pobjedu u vjeri. nagradu, Havd - 

izvor i zalaganje za ummet na ahiretu; "...pa 

^^ zadovoijan biti." 

^"Zar te sirocetom ne nade, pa ti 

iHociste dade" -tj. bio si siroce bez oca. pa 

tije dao utociste kojem si pribjegao. 

m "i zaiutaiim te nade, pa te uputi" - tj. 

nije poznavao Kur'an niti propise pa ga je 

ADah na to uputio. 

05 "i siromahom te nade, pa te bogatim 

ucini?" - tj. bio si siromasan i nisi imao 

imetka, pa tije dao bogatstvo u opskrbi koju 

ti^ podario. 

^"Zato siroce ne ucvili" - tj. nemoj 

nepravedno postupati prema njemu zbog 

njegove slabosti. vec mu podaj njegovo 

prayo i prisjeti se kada si ti bio siroce. 

^ "i onoga ko trazi ne odbij" - nemoj ga 

otjerati kada te za nesto zamoli, jer si i ti 

siromasan. ili ces ga nahraniti. ili ces ga 

b^o odbiti. 

^^"i o btagodati Gospodara svoga kazuj!" - 

l^iseni Allah mu je naredio da kazuje o 



w. m^ m 







g mm^ ^ 



^^^i^i-Sii^ 






Allahovim blagodatima koje mu je dao. Piicanje 
o AUahovim blagodatima je vid zahvale. Neki su 
rekli da blagodat ovdje oznacava Kur'an koji mu 
je naredio da uci i po njemu govori. 



SURA EL-INSIRAH 



(SIROKOGRUDNOST) 



nJ"Zar grudi tvoje nismo prostranim 
ucinili" - Muhammede. mi smo ti prsa 
prostranim ucinili da bi prihvatio 
vjerovjesni.stvo. Odavde je krenuo sa svojim 
pozivom i mogao je da podnese teskoce 
vj^ovjesnistva i sacuva Objavu. 
^"i breme tvoje s tebe skinuli" - 
o^bodili smo te posljedica iz paganstva. 
m "koje je pieca tvoja pritiskalo" - ovo 
zffaci da je to bio teret koji je nosio i culo se 
slijOpanje u njegovim ledima. 
^"i sponien na tebe vi.soko uzdiglil" - 
na dunjaluku i ahiretu s nekoiiko stvari. a od 
njih su: zaduzenje vjernika da kada kazu: 
Svjedocim da nenia drugog boga osim 
Allaha i svjedocim da je Muhammed 




Allahov poslaiiik, 7.atim sporaen njegovog 
imena u ezanu. kao i naredba o donosenju 
salavata i selama iia niega, s.a.v.s. 
Q^ "Ta, zaista, s inukom je last" - tj. sa torn 
teskocom kdja je prethodno spomenuta dolazi 
okksanje. aoboje je od Altaha Uzvisenog. 
^"A kad zavrsis, molitvi sc predaj" - tj. 
kada zavrsis svoj iiamaz ill dostavu Objave. ili 
borbu. ulozi trud u dovi i tra/enju svoje potrebe 
^lAllalia. Ili. t)vo znaci posveti se ibadetu. 
0j"i Gospodaru s\unit tezil" - tj. budi 
pdnizan pred Njim bojeci se Vatre i zeleci 
Dzenncl. 



SURA ET-TIN 



(SMOKVA) 



i3"Tako mi smokve" - Uzviseni se kune 
smokvom kojii Ijudi jedu: "...i masline" -iz 
koje cijede iilje. U prencsenom znacenju 
ovdje se misli na Paicstinu. jer je ona zemlja 
sryokve i masline. 

^ "i Sinajske Rore" - to je brdo na kojem 
jej Allah razgovarao sa Musaom. 
fp"i grada ovog, sigurnog" - tj. Mekke. 
5&vao ga je emin zato sto je bezbjedan; 
Uzviseni Allah kunc se ovim irima mjestima 
jer se na njih spusrila .Allahova objava Isau. 
Musau i Muhammedu, s.a.v.s. U njima su 
objavljene iri nebeske knjige i iz njih jc 
prosvijetlila iiputa za Ijude. 
^"Mi covjcka stvaramo u skladu 
najljepseni" - Allah ga je stvorio visoka 
stasa tako da dohvata hranu s\ojom rukom. 
Stvorio ga je kao onoga koji ima znanje, 
govori. upravlja. ima miidrost. Time mu je 
dao mogucnost da bude Njegov namjesnik 
ngZemiji kako je on sam zelio. 
S"zalim cemo ga u najnize nizine 
vxatiti" - tj. vratiti ga u najponizniji zivot. a 
to su orotiulost, slabost poslije mladosti i 
snage. Reecno je da ovo znaci: Covjek koga 
je Allah stvorio u najljepsim okolnostima i 
liku. biva povracen goriin od svake zivotinje 
i u slaiiju koje je gore od svakoga stanja. jer 
se vraca na najnife stepene i najdublje 
duelove Dzehennema. 
^"sanio lie one koji budu vjerovali i 
dobra djela cinilF" - oni ne bivaju vraceni 
na najnize stepene, vec je Allahov Dzennet 
proslran u svojim Ilijjinima: "...njima 
pripada nagrada neprekidna" - za 
l^Aornosfi. koja sc nikada nccc prekinuti. 
^"Pa sta te onda navodi da porices 
obracun?" - tj. kada znas, covjece, da te je 



Allah stvorio u najljepsem liku i da ce te 
vratiti na najnize stepene, sta te tjera da 
TOfices prozivljenje i kaznu? 
ra "Zar Allah nije sudija najpravedniji?!" 

- u Svojim presudama i pravdi. jer je lijepo 
stvorio covjeka. a poiom ce one koji ne 
budu vjerovali u Njega. u najnizu vatru 
Dzehennema strovaliti. a one koji budu 
vjerovali u Njega podici na stepene. 



SURA EL-^ALEK 

(UGRUSAK) 



J 



tete^i 



Qj^i jgj)rva sura koja je objavljena txl Kur'ana. 

pt!p"Citaj, u imc Gospodara" - tj. 

fuhahimede, uci otpocinjuci imenom svoga 
Gospodara. Reecno je: Trazeci pomoc od 
svoga Gospodara. "...tvoga Koji stvara, 
stvara covjeka od ugraska" - Njegovo 
stvaranje pocinje ixl sjemena. a zatim se uz 
Allahovu moc pretvara u ugrusak koji je 
PQput zgn.isain>g komada krvi. 
Cl) "C itaj, piemenit je Gospodar tvoj" - 
u' Njegovu plemenitost spada da ti je 
qgjogucio da ucis. a inace si nepismen. 
Q^"Koji pouCava |X'ru" - naucio je covjeka 
da pise perom. Uzviseni je olpoceo poziv u islam 
pozivom u cilaiije i pisanje. i ptxlsticanjem na 
iijih. jer je u njima ogrnmna korisL 
^p"KoJi fovjeka pnucava onomc sto ne 
zna" - s perom ga je poucio slvarima koje 
pmejgiije znao. 

^pQ^"llistinu, fovjek se uzobijesti fim 
se neovisnim osjeti" - tj. postaje tiranin 
k^a vidi sebe neovisnim u imetku i snazi. 
Q5 "ii Ciospodaru tvome ce se. duista, svi 
vratiti!" - tj. povratak Njemu. a ne tiekome 
dmgome. 

S-@"V'idic li ti onoga koji sprecava* 
roba kad kianja?" - onaj koji je sprecavao 
bio je Ebu Dzehl. a pod "robom" ovdje se 

fli na Muhammeda, s.a.v.s. 
"Reci mi, ako on misli da je na 
I'ravom pulu" - ovo znaci rob kome se 
zabranjivaio klanjanje je Muhammed. 
s.a.v.s., a bio jc na Pravome putu, a bili su 
UDUceni i oni koji su ga .slijediii. 
^"ili ako l)ugobojaznost nareduje" - tj, 
is^enost, levhiii i dobra djela kojima se stiti 
qU Dzehennema. 

^y "'■eci mi. ako on porife i okrece .se" - 
tj. Ebu Dzehl. poricao je ono sto je doslo 
Allahovom Poslaniku. s.a.v.s.. i okretao se 
od vjero\anja. 



rutne i zestoke meleke da ga uzmu i bate 



^"zar on ne zna da Allah sve vidi?" - 

tj. On gleda njeaova stanja i okolnosti. pa ce 
ga kazniti prema njima. Kako se usudio da 
mMiii ovo sto je ucinio. 
rffl"Ne valja to! Ako st ne okani" - ovo 
je vid njegovog odvracanja i pokude ako se 
ne bude prosao poricanja i nevjerstva, i ne 
odustane: "...ocrnit ccnio niu celo" - tj. 
uzet cemo ga za njego\ prednji die kosc 
k^o bi bio odvucen u Vatru. 
u3"eelo lazno i grjesno" - tj. viasnik te 
kj3^c jc lazov. grjesnik koji olaliko cini grijehe. 
^ "pa neka on pozove drustvo svoje" - ij. 
n/egovo drustvo su tadasnji uglednici iz raznih 
plemena koji su ziijedno s njini bili u vijecu. 
Ebu Dzchl je rekao Allahovom Poslaniku, 
s.av.s.: "Zar mi prijetis, a ja najvise od svih 
ostalih u o\oj dolini mogu sazvati {Ijudi i 
Iwnjice)", pa je objavljcn ovaj ajel. 
|^"lVIi cemo pozvati zebanije" - tj. 

u^vatru Dzehennema 
Kt " Ne valja tol Ti .se njemu ne 
^»koravaj" - tj. nemoj mu .se pokoravaii 
kada te poziva na ostavljanje namaza: 
"...vec ffini sedzdu" - tj. klanjaj se Allahu 
ne uzimajuci ga u obzir nili razmisljajuci o 
njegovoj zabrani; "...i priblizi se 
Guspodaru svomel" - Uzvisenom Allahu 
pokornoscu i ibadetom. 



SURA EL-KADR 



(NOC KADR) 



Cy ".Mi smo ga objavili u Noci kadr" - tj. 

o^avili smo Kur'an. najedariput je objavljen 
u Noci kadra do dunjaluckng neba u iz 
Levhi-Mahfuza. Objavljen je Vjerovjesniku. 
s.a.v.s., u prekidima. prema potrebi tokom 
dvadesel i tri godine. Noc kadra je noc u 
desel zadnjih dana mjescca ramazana u 
kojima je objavljen Kur'an. Hadisi se 
wilaze oko njenog lacnog preciziranja. 
m"a 5ta ti znas .sta je Noc kadr?" - 
Receno je; Ova noc je nazvana Noc kadra 
jer Uzviseni Allah u njoj odreduje stvari 
onako kako On zeli do sljedece godine. 
Re^cno je: Nazvana je ovim imenom zbog 
svoje velicine i pocasti. 
^"Noc kadr bolja je od hiljadu 
i^esect" - tj. djela u njoj su bolja, to je 
sanio jedna noc u kojoj je djelo bolje nego 
dbla u hiljadu drugih mjcseci. 
^"nu'leki i Dzibril, s dozvolom Gospodara 



^^K i^.'i^ ;^^l 



* * ■" ' i^ ^^** ■*?'''' V**# »• *i - Hk.t »V»j*>' " 



¥L ssiii^ ^ 






svttga, spustaju se u njoj " - si laze sa neba na 
Zcmlju. a Ruh je Dzibril. "...zbog odiuke 
s)^ke" - tj. sa odlukom svakom. 
y^"spa.s je u njoj" - tj. ona iskljucivo 
pfedstavlja spas i dobro. i u njoj nema zla. 
Sejlan u njoj ne moze uraditi nikakvo zio ili 
uznemiravanje. "...sve dok zora ne svane" 
- tj. sve dok se ne pojavi zora, a meleki 
silaze u skupinama do pojave zore. 



SURA EL-BEJJINE 



(DOKAZ JASNI) 



m"Nisu se nevjernici izinedu 
sljcdbenika Knjige" - zidovi i krscani; "...i 
mnogobosci" - arapski idolopoklonici, 
obozavaoci kipova; "...odvojili od 
zablude" - tj. odvojili se od svog 
nevjcrstva. niti sa njim zavrsili: "...sve dok 
im nije dosao dokaz Jasni" - tj. 
Muhammed i ono s cime je do.sao. On im je 
pojasnio njihovu zabludu. neznanje. te ih 
pj^ivao u vjerovanje. 
Ly"od Allaha poslanik" - Muhammed, 



U-ii^Jr^^\^Jt ^J^ j-*^'-^-^fr j-^ (**3l>?- 



' > ; -'iT 



't::^^ 



''' ' i^ "i 'it' ■**' f -* " •'"' '- T' . -1 IT' • 









^ »>' x--: 







■'-«. ->'r -"■ 



fx »^ y'-^ 



^f^v A- 



a^^M3 



5i!i^*-j»V 






s.a.v.s.; "...koji cita listove ciste" - 
zasticene od iskrivljivanja i pomutnje. To su 
isjinske Allahove rijeci. 
^ "ii kojinia su propisi ispravni" - ajeti i 
^opisi koji su zapisani ii tim listovima. 
Ispravni (kajjimeh) oznacavaju cvrste i 
pouzdane u kojima nema skrelanja sa istine, 
ve6 sve slo je u njima predstavlja ispravnost, 
uputu, prisebnost i mudrost. Uzviseni kaze: 
"Zahvala pripada Allahii koji je Svome robu 
objavio Knjigu i nije je iskrivljenom ucinio. 
vec ispravnom. da opominje." Ko ih bude 
sluedio, bit ce na pravoin Ailahovom pulii. 
ffi"A podvojili su st oiii kojinia je data 
Knjiga has onda kad im je dosao dokaz 
jasni" - tj. njihovo razilazenje nije bilo 
zbog nejasnoce. vec nakon sto se istiiia 
razjasnila i ukazala ispravnost. Potom je 
Allah poslao Muhammeda, s.a.v.s., neki su 
u njega povjerovali, a neki nisu. Duznost 
im je bila da budu na jednom putu slijedeci 
Allahovu vjeru i prateci u stopu Poslanika. 
s.a.v.s., koji im je dosao od Allaha da 
potvrdi ono sto vec imaju od istine. 



yj"a naredeno im je" - tj. u objavljenim 
Knjigama. a takoder i u Kur'anu; "...da 
samu Allahu ibadet cine, da Mu iskreno 
vjeru ispovijedaju" - tj. da se pridrzavaju 
ibadeta Allahu i da taj ibadet bude cist. 
Ailahu nista ne pripisujuci, te da svoje diise 
ucine iskrenima u vjeri; "...kao 
pravovjerni" - odstupajuci od svih vjera ka 
vjeri islamu; ".„i da nama/ obavljaju, i da 
zekat udjeljuju'" - tj. da obavljaju namaze 
onako kako Allah zeli da budu obavljeni u 
propisanim vremenima i da daju zekai kada 
ga treba dati; "...a to Je - ispravna vjera" - 
to je vjera naroda koji je na ispravnom putu. 
p|zato nije potrebno razilazenje u njoj. 
^"...oni su najgora stvorenja" - najgora 
stvorenja zato sto su ostavili istinu iz pakosti 
i nepravde i zato ce njihosa ishodista biti 
is|K:)di5ta najgorih stvorenja, 
Dj'Njihova nagrada kod Njihova 
Ciospodara je" - shodno onome Sto su 
iniali od vjerovanja i dobrih djela; "...vrtovi 
Adna kroz koje ce rijeke teci" - tj. ispod 
drvcca i odaja: "...u kojinia ce vjecno i 
z^uvijek boraviti" - nikada iz njega nece 
i/aci, otpulovati ili umrijeti. 



SURA EZ-ZELZELE 



(ZEMUOTRES) 



Q^'Kad se Zeniija najzesclm potresom 

svojim zalrese" - tj. kada se zestoko pocne 

pomjerati i podrhtavati tako da se izlomi sve 

Sloje na njoj. 

^p"i kada Zeniija izbaci terete svoje" - 

tj. kada iz sebe i svoje unulrasnjosti izbaci 

nirlve, sve sto je u njoj pohranjeno i sto je 

na njoj Cinjeno. Mrtve ce Zemlja izbacili 

pcilikom drugog puhanja u sur. 

OV'i covjek uzvikne: 'Sta joj je?"" - tj. 

r^ci ce iznenaden njcnim postupkom i 

zaprepasten njenom nedacom. zasto se 

pytresla i i/bacila svoje terete. 

M"toga Dana ce ona vijesli svoje 

kazivati" - tj. obavijestit ce o svojim 

vijestima i govoriti o zlu i dobru koji su na 

njoj radeni. Allah ce joj dati moc govora da 

sv^edoci protiv robi>va. 

^p ".jer ce joj (iospodar tvoj narediti" - 

iznosit ce svoje obavijesti objavom od 

Allaha i Njegovom naredbom da govori i 

Myedoci. 

^^"Toga Dana Ijudi ce se odvojeno 

pojaviti" - tj. izaci ce Ijudi iz svojih kabura 

na stajaliste gdje ce se izvrsiti obracun u 



skupinama. jedni ce biti skrenuli na desnu. a 
dmgi na lijevu stranu, kako su se razlikovali 
po svojim vjerama i razilazili u svojim 
djelima. "...da im se pokazu djela 
njihova" - tj. da im Allah pokaze njihova 
djeia. Receno je takoder: da vide kaznu i!i 
rmgradu za svqja djela. 
^ "Onaj ko bude uradio" - na dunjaluku; 
"...koliko (run dobra - vidjct ce ga" - na 
Sudnjem danu u svqjoj knjizi. pa ce se 
obradovati. Hi ce to vidjeti svojim okom 
k^o niu je izlozeno. 

^"a onaj ko bude uradio" - na 
dunjaluku; "...i koiiko trun zla - vidjet ce 
ga" - na Sudnjem danu. pa ce mu to 
donijeti nesrecu. Trun oznacava prasinu 
koja se vidi pod zrakama Sunca. 



SURA EL-ADIJAT 



(OM KOJI JURE) 



^J "Tako mi onih koji jure" - konjica 

koja rano ujutro sa mudzahidima krece na 

Allahov put ka neprijateljima 

nevjernicima, a ceznu za Allahom i 

Njegovim Posianikom. "...dahcuci" - 

"dabh" u originalnom tekstu oznacava glas 

kgji se cuje disanjem konjice u napadu. 

^"pa varnice vrcaju" - to je konjica 

kada napravi vatrene varnice tako sto iskre 

izlaze ispod njenih kopita (potkovica) kada 

udaraju o tvrdu zemlju i kamenje. kao kada 

kremen udari o kresivo. 

y5"i zorom napadaju" - tj. koji jutrom 

ngpadaju neprijatelja. 

^ "i dizu tada prasinu" - tj. prasinu koju 

dize konjica prilikom borbe sa 

ngprijateljem. 

^"pa u njoj u gomilu upadaju" - tj. 

svojim napadom upadnu usred neprijatelja 

nakon njihovog poraza i tako se na tom 

n\|estu u skupini nadu. 

ffi "covjek je, zaista, Gospodaru .svome 

nezahvalan" - tj. uveliko nijece Njegovu 

b^godat i porice. 

^U "i sam je on, doista, svjedok toga" - on 

paitiv sebe svjedoci poricanjem i nezahvalnoscu 

zljog pojave posljedica toga na njemu. 

TO "i on je, zbiija za imetkum pohlepan" 

- tj. on uveliko voli imetak, za njtm 

revnosno traga i prikuplja ga i krajnje se 

zrtvuje za njega. 

®"A zar on ne zna da ce, kada budu 







>•-'*■• ^ ^ ■^^ ^ . ^ ■• > K^ ^mj' •.='■'*^ 




A_jjL:lSjiuLj 









mK m\'^ M 






>>.^^, ^>K^ ^-i 



< ■* ^ . ^ ^"C^^ ^^."i^ .A>^/.. ^^* ^^'^ 



''■if"' ",> 



ozivljeni oni koji su u groljovinia" - tj. 

koji su se kao mrtvi raspali u svojim 
kaburima, pa ce biti izvedeni iz njih. 
@"i kada izade na vidjelo ono sto je u 
grudima" - tj. kada se napravi raziika 
i^edu dobra i zla koje se nalazi u prsima. 
^"Go.spodar njihov toga Dana 
sigurno sve znati o njinia" - tj. covjek 
mora znati da Gospodar onih koji ce biti 
prozivljeni zna sve o njima i da Njemu 
nije nista skriveno, u tome danu, a i u 
ostalim. On ce ih na taj dan nagradiii ili 
kazniti. a kada znaju to. ne treba ih 
zaokupirati Ijubav prema imetku od 
zahvalc njihovom Gospodaru. ibadeta 
Njemu i djelovanja za Dan prozivljenja. 



KI^MZM 



i)}ji-)\^\j. 






^EL -g^'i^ Jb^lfl 



;)y^)\ij>\j^ 



0iuii>4 5ii5'^- ;::^^u^ 



K ^^^^ ^ ^m. 






SURA ELKARIA 



(SMAK SVUETA) 



^"Smak svijeta" - El-kari'a u 

originalnom tekstu je jedno od imena 
Sudnjega dana. jer na srca udara uzasom ili 
^pCi da Allahove neprijatelje udara patnjom. 
^"Toga dana ce Ijiidi bili kao leptiri 
rastrkant" - tj. bezgiavo ce ici u svakome 
pravcu zbog velike strahote sve dok se ne 
o^jie na mjestu slajanja. 
^ "a planine kao sareiia vuna iscupana" 
- popul vuiie koja je obojena razliciiim 
bojama i koja se desljevima rascesljava, jer 
cgse raspasti i ia?!ctjcti. 
® "Onaj u k(»sa njcgova dobra djela budu 
teska" - ptilom je U/.viSeni spomenuo stanja 
Ijudi poslijc obracuna na mjestu stajanja. ic da 
ce se razici opccnito na dvije skiipine: "onaj u 
kuga nje}>ova dubra djela budu teska". tj. 
ovim se zeli red kada budu teska pa nadvladaju 
n^o\ a losa djela. 
^["u ugodnwm /ivotu ce zivjeti" - tj. 



takav ce biti zadovoljan. El-'ise u originalnom 
t^stu oznacava sve blagodati u Dzennetu. 
Ly"boraviste ce mu bezdan biti" - tj. 

njegovo staniste ce biti Dzehennem. a 
nazvan je ummuhu (majkom) jer ce mu on 
biti utociste kao sto dijele nalazi utociste 
kod majke. Ovdje je Dzehemiem nazvan 
"havijeh" jer ce u njega biti strovaljen na 
veJJke dubine. 

@ "A zna.s li ti .sta ce to biti?" - ovdje se 
puanje postavjja radi zastrasivanja sto ukazuje 
da patnja u Dzehennemu nije nesto iiobicajeno. 
j^se ne poznaje njegova srz i sustina. 
y^"Vatra u/arena!" - tj. njena vrelina je 
pi'esia u krajnju ?.estinu. 



SURA ET-TEKASUR 



(NADMETANJE) 



U^"Za«kuplja vas nadmetanje u 
umnoza\anju inietka" - tj. zaokupiralo vas 
je nagoinilavanje imetka i djece. i nadmetanje 
u njegovom mnostvu. i nastojanje da se sto 
vise stekne. ixi jXikomosti Allahu i djelovanja 
Mbuduci s\ ijet. 

y^"sve dok grobove ne naselite" - sve 
dok vas ne sustigne smrt. a vi budete u 
ti^vom stanju. 

^"A ne valja tako. saznat cete 
sVakakoI" - ovo je vid odvracanja Ijudi od 
nagomilavanja imetka i upozorenje da ce 
ogi znati posljedice toga na Sudnjem danu, 
y5"Ne valja tako, kad biste vi znali 
pouzdano" - tj. da poznajete stanje ka 
kojem idete sa cvrstini ubjedenjem, kao 
slo poznajete ono u sto ste ubijedeni na 
dunjaluku, lo bi vas odvratilo od 
nagoinilavanja imetka i nadmetanja u 
njenui. i ne bi vas to zaokupiralo od ovog 
vdikog pitanja. 

^"Dzehennem cete vidjeti jasno! " - tj. 
iia buducem svijetu. 

^"I jos jednonu doista cete ga vidjeti 
nciglednol" - tj. potom cete sigurno vidjeti 
Dzehennem. a to videnje je poput samog 
uJIJedenja. tj. vidjcl cete ga svojim ocima. 
m"Zalim cete toga dana o 
bmgodatima biti pitani sigurno!" - o 
blagodati ma dunjaluka koje su vas 
zaokupirale od djelovanja za ahtret. 
Covjek cc bili pilan za siguraost. zdravlje. 
slobodno vrijcme. ukusna jela, pica, 
pijenje hiadne vode kada je bio zedan. 
mjesta stanovanja i dr. 




SURA EL-'ASR 



(VRIJEME) 



i "Tako mi vTemena" - Uzviseni Allah 
kune se vremenom jer su u njemu pouke sa 
aspckta odredenja smjene tlana i noci, te 
smjene tame i svjetlosti, jer se na takav 
nacin cvdrzava zivot i u tome je korist za ziva 
bica. To je jasan dokaz o postojanju Tvorca 
Uzvisenog i Njegove jednoce. Mukatil kaze: 
"Ovdje se misli na vrijeme ikindija- 
ri^iaza." 

E^"covjck je na gulntku. doista" - 
pr'opast (husr) oznacava pomanjkanje i 
iigstanak kapitala. 

rn"....i koji jedni drugima istinu 
p?eporufiiju" -jedni drug! ma preporucuju 
istinu koju trebaju izvrsavaii, a lo je 
vjerovanje u Allaha. tevhid i izvrsavanje 
onoga Sto je Allah prtvpisao, le izbjegavaiije 
onoga sto je zabranio. "...i koji Jedni 
druginia preporucuju strpljenje" - da ne 
pocine ncpokomost Allahu, strpljenje u 
izvrsenju Njegovih obaveza. te strpljenje u 
bolnoj sudbini koju On daje. 



SURA EL-HUMEZE 



(KLEVETNIK) 



^3 "Tesko svakom klevetniku - 
^Sdru}^IJivcu" - tj. ponizen je. kaznjcn i 
propao. Klevetnik je onaj koji ogo\ara Ijude 
u njihovom prisustvu. a podrugljivac je onaj 
kgii ogovara iza leda. 

Q"koJi blago ^nmiia i prebrojava ga" - 
ovo je pojasnjenje po\oda njegove klevete i 
podrugivanja. a to je zadivljenost imetkom 
koji sakupija i misljenje da on zbog toga 
inia posebnu vrijednost. i zbog toga druge 
pjMcjenjuje i omalo\azava. 
^y " i niisli da ce ga blago njegovo 
besnirtnini uciniti" - tj. misli da ce ga 
imetak zadrzati zivim i vjecnim i da nece 
umrijeti zbog ogronmc zadivijenosli 
njegovim skupljanjem, tako da ne razmislja 
OAyiome sto dolazi poslije snirti. 
^'"A ne vaija tako!" - nijc tako kako on 
misli. vcc: "On ce siguriio biti bacen u 
Hutaniu!" - tj. bit ce bacen i on i njegov 
imetak u Vatru koja drobi i satire sve sto se 
ii^oj nade. 

ra"k«ja ce do srca dopirati" - tj. koja 
STOJu vrelinu pruza prema srcima, pa ih ona 
okai?.i i prekrije. Srca su izvoriste tih 



prtjavih namjera i ciljeva, ruznog ponasanja 
kt)je se iskazuje oholoscu i potcjenjivanjem 
oj^h koji imaju vrijednosti. 
® "Ona ce za njima biti zatvorena" - tj. 
oiia ce ih prekiopiti i nad njima se zatvoriti 
sviin svojim prolazima i vratima i iz nje 
n^c moci izaci. 

y5"plamenini izdu/enim stupovima" - 
tj. bit ce za njih vez.ani. Mukatil kaze: 
"Ziilvorit ce se vrata iznad njih. a zatim ce 
biti dobro ucvrscena zeljeznim polugania. 
Nijedna im se nece vise otvoriti. niti ce im 
uci kakav povjetarac." 



SURA EL-FIL 

(SLON) " 



Cp"Zar nisi cuo sta Je s vlasiticima 
slona Gospodar tvoj uradio!" - Vlasnici 
slona su etiopski krscani koji su zavladali 
Jemenom. a zatim su iz njega krenuli zeieci 
srusiti Kabu. Kada su se priblizili Mekki. 
Allah je na njih poslao ptice spomenulc u 
ovoj suri, pa su ih unislile. To je bio veliki 
dokaz. Ovo se dogodilo cetrdeset godina 
prije Vjerovjesnikovog, s.a.v.s., poslanstva. 
Neki koji su bili ocevici ovog dogadaja bili 
su /ivi prilikom Muhammedovog. s.a.v.s.. 
pjjsianstva. 

tp"Zar lukavstvo njihovo nije 
upropastio" - tj. zar Allah njihovu zavjcru 
i nastojanje da sruSe Kabu nije ucinio 
njihovom zabludom koja ih je odvela u 
pmpast. 

m "i protiv njih Jata ptica poslao" - to 
su erne ptice koje su dosle s mora u 
skupinama. Svaka ptica imala je tri 
kamena: dva je nosila u nogama. a jedan u 
kjjunu. Sto god bi pogodile. to bi i smrvile. 
^"koje su na njih grumenje od gline 
pecene bacale" - rekli su daje to kamenjc 
bilo od blata pomijesanog sa vairom 
Dzehennema na kojima su bila ispi.sana 
imena tih ijudi. Kada bi jednog od njih 
pogodio taj kamen, na njemu bi se poja\ ile 
ospice. Kamen je bio veiicine leblebijo, 
v^i od lece. 

^"pa ih kao izjedeno lisce ucinio?" - 
tj. popui listova usjeva kada ih zivotinjc 
pojedu. a zatim ih izbace. Receno je: To 
znaci da su bili poput li.sca usjeva koje 
pojedu zivotinje i ostane samo trina. 



K m^ m 



i?:^^ 



.^^lii^l-^l^ 







mmm 




*:^l'^l*' 






E^g!ML_l 





SURA KUREJS 



(KUREJSIJE) 



Ova sura se naziva jos i "El-llaf. 
Q^"...navike njiliove da ziini i Ijeti putiiju" 

-oila su dva putovanja: jedno ka Jemenu. zimi, 
zato sto je to veoma toplo podrucje. a drugo je 
bilo ka Samu. Ijeti. jer je to hiadnije podrucje. 
Kurejsije su zivjele od trgovine i da nisu imali 
tih putovanja, ne bi imali nikakve pozicije. Da 
nije sigumosti zbog njihovog sianovanja blizu 
Kabe, ne bi mogli take slobodno djelovati. Ajet 
znaci: Allah je dao da se naviknu na ta dva 
putovanja i olaksao im ih. pa zato neka samo 
Allahu ibadet cine. 

QV'neka oni (Jospodaru ove Kuce u 
iWdetu budu" - Uzviseni ih Je upoznao da je 
On Gospodar ove Svete kuce, jer su oni u njoj 
imali kipove koje su obozavali. pa je napravio 
raziiku izmedu Sebe i njih. Ovom Kucom su 
f>5^a.sceni u odnosu na ostale Arape. 
tp "Koji ih gladne hrani" - tj. ovim dvania 
putovanjima sacuvao ih je od teSke gtadi u kojoj 
su bili prije; "...i od strahu brani" - Arapi su 



jediii druge napadali i porobljavali. Kurejsije su 
bile sigume od toga zbog pozicije Harema, On 
ih je sacuvao i od straha od Etiopljana koji su 
dosli sa sionovima. 



SURA EL-MAUN 



(DAVANJE U NARUC) 



QP"Znas li ti onoga koji onaj svijet 
porice?" - tj. jesi li vidio onoga koji nijece 
ojjracun i kaznu? 

y^'Ta to jc onaj koji grubo odbija 
.siroce" - tj. ako razmislis ili budes trazio, 
on je taj koji uveliko odbija sirocetu dati 
njegovo pravo. Arapi u paganskom dobu 
ru|u ostavljali imetak zenama i djeci. 
^y "i koji da se nahrani siruniah - ne 
pddstice" - tj. ne podsticu sebe ni svoju poRxlicu, 
nj^ruge na to, skrtareci svojirn imetkom. 
^"koji .su nemarni prema svome namazu" 
-Ij. koji su nemami i nesmotreni prema namazu, 
ne nadaju se nagradi za obavljanje svoga 
namaza. niti se pribtvjavaju kazne ako ga ostave. 
Oni su prema njemu nemiuiii, tako da prode 
prapisano vrijeme za njegovo obavljanje. 
Q^"koji se samo prelvaraju" - pretvaraju se 
pred Ijudima u svojim namazima kada ih obavljaju. 
ili se pretvaraju pred Ijudima u svim djelima dobra 
\^ ih cine, kako bi bili pohvaljeni. 
03 "i nikomc nista u naruc ne daiu!" - 
"ma'un" u originalnom tekstu oznacava ono 
sto tjudi medusobno posjeduju, kao sto su 
kofe, lonci i sto se inace drugima ne uskracujc 
kao sto su voda i so. Neki su reUi da ma'un 
oznacava zekat, tj. ne daju zekat na svoje imetke. 



SURA EL-KEVSER 

(KEVSER) 



0"Mi smo ti, uistinu, Kevser dali" - 

Kevser je rijeka u Dzennelu koju je Allah 
uj;inio pocascu za Svoga Poslanika i ummet. 
@"pa kianjaj Gospodaru svome" - 
nareduje se obavljanje propisanih namaza: 
"...i kurban koiji" - Ijudi su se kianjali 
drugima mimo Allaha i prinosili zrtve 
drugima mimo Njemu. Allah je naredio 
Vjerovjesniku, s.a.v.s.. da njegov namaz i 
klanje budu jedino radi Njega. Katade. 
Ikrime i Ata kazu: "To je bajram-namaz i 
kjanje kurbana." 

^p "onaj koji tebe mrzi - sigurno ce on 
^z spomena ostati " - tj. onaj koji te mrzi i 
prczire nece imati spomena poslije svoje 
smrti. Ebter u arapskom oznacava covjeka 



koji nema djetela. Kada je umro Poslanikov. 
s.a.v.s., sin, jedan od mnogobozaca je rekao: 
"On je ebter (ostao bez nasljednika)", pa je 
objavljen ovaj ajet. 



SURA EL-KAFIRUN 

""" (NEVJERNICI) 



y5-y5"Re*-'i: 'O vi nevjernici' - povod 
oDjave ove sure Je da su nevjernici pitaii 
AHahovog Poslanika, s.a.v.s., da obozava 
njihova bozanstva jednu godinu, a da ce i 
oni obozavati njegovog Boga jednu godinu. 
Tada je Allah naredio da im kaze: "Ja ne 
robujem onome ccmu vi robujete" - tj. 
necu uciniti ono sto trazite od mene. tj. necu 
obozavati vase kipove - ja ne obozavam 
vgSa bozanstva. 

^"nid ste vi robovi onume Kome ja 
rouujem" - a ni vi, sve dok ste u va.sem 
sirku i kufru, necete obozavati Allaha kojeg 
j^pbozavam. 

^"niti sani ja rob onome femu vi 
robujete" - u buducim danima i preostalom 
mome zivotu necu obozavati nista od vasih 
bjManstava. 

ffi"niti ste vi robovi Onome Kome ja 
robujem" - tj. vi necete obozavati Allaha u 
buducnosti sve dok ste u vasem nevjerstvu i 
robovanju kipovima. Robovanje nevjernika 
Allahu i onih koji Mu druga pripisuju je 
odbaceno i ne uzima se u obzir. Receno je: 
Ovi ajeti se ponavijaju radi potvrde i 
prekidanja nevjernickih ambicija da im se 
Ailahov Poslanik, s.a.v.s., odazove u 
obozavanje njihovih bozanstava, sto su od 
nj^a trazili. 

^p "V ama - vasa vjera, a meni - nioja" - 
Ako ste zadovoljni svojom vjerom i ja sam 
zadovoljan svojom vjerom, a vasa vjera je 
pripisivanje Allahu druga. Ona vama 
pripada i nece prijeci meni. Moja vjera. koja 
predstavija cisti tevhid, ogranicena je na 
mene i nece vam prijeci da biste je vi 
zadobili (dok ste u takvom stanju). 



SURA EN-NASR 



(POMOC) 



Ova sura se naziva i Et-Tevdi' (OproStaj). 
Od Ibn Abbasa prenosi se da je rekao: 
"Kada je objavljena sura 'Iza dza'e nasrullahi 
vel feth', Poslanik. s.a.v.s., rekao je: "Sebi 
sam objavio dolazak smrti." 




^m. mmm 1 













m. ^^ ^ 



m^}^^"^^ 



L»j ,4) L. 4_:.c,yil U ■{ \); v_-j i_-.«J JS 1 J-. c- 



'■;-'' J, 



jl jljU^>^.,,al — -/ ' 



Q'^"Kada Allahova pomoc i pobjeda 
dodu" - tj. kada ti. Muhammede. dode 
.Allahova pobjeda nad ncprijateljima. a oni 
su Kurejsije - dato ti je oslobodenje Mekke. 
"Nasr" u originalnom tekstu oznacava 
podrsku za slamanje neprijateija, pobjedu 
nad njima i oviadavanje njima. "Feth" 
oznacava otvaranje i ulazak u kuce 
neprijateija, te otvaranje njihovih srca za 
[yrmianje istine. 

^p"i vidis Ijude kako u skupinama u 
.\Tlahovu vjtru ulaze" - tj. u skupinama 
jedne iza drugih. Kada je Ailahov 
Poslanik, s.a.v.s.. osiobodio Mekku. Arapi 
su rekli: "Ako Muhammed pridobije 
stanovnike Harema. a Allah ih je zastitio 
od vlasnika slona, onda je on na istini. Vi 
onda protiv njega nemate nikakve snage." 
Ulazili su u islam u skupinama nakon sto 
su ulazili kao pojedinci. 
"^^o bi citavo pleme prelazilo na islam, 
n^ "ti slavi i velicaj Gospodara svoga 
htaleci (ia" - ovdje su objedinjeni slava 
Allahu koja oglasava zadivjjenost onim 




Sto mu je Allah olaksao. a sto mu na um 
nije padalo. ili nekom drugom od Ijudi. te 
zahvala Njemu na lijepom postiipku i 
velikoj blagodati u vidu pobjede i 
oslobodenja Majke svih gradova (Mekka) 
i ulaska Ijudi u islam u skupinama; "...i 
moli Ga da ti oprosti" - od Njega trazi 
oprost za svoj grijeh bivajuci ponizan 
AUahu i smatrajuci svoja djela 
manjkavim; "•..On zaista pokajaii.je 
prima" - tj. on je Cakav da oprasta onima 
koji traze oprosta od Njega, prima 
pokajanje od njih i daje im Svoju milost 
njegovim primanjem. El-Buhari i drugi 
prenose od Ibn Abbasa da je za ovu suru 
rekao: "Ovo je rok smrtnog casa za 
Allahovog Poslanika. s.a.v.s., koji mu je 
Allah objavio." Rekao je: "Kada 
Allahova pomoc i pobjeda dodu", ovo 
je znak dolaska njegovog smrtnog casa, 
"ti slavi i velicaj Gospodara svoga 
hvaleci Ga, i moli Ga da ti oprosti. On 
zaista pokajanje prima." 



SURA EL-MESED 



(PLAMEN) 



^"Neka propadnu ruke Ebu 
Lehebove" - tj. neka su propale njegove 
ruke. neka su na gubitku 1 neka su 
stradale. "...i propao je" - tj. propao je 
on, jer se dogodilo ono za sto je protiv 
njega bila upucena dova. Ebu Leheb je 
Vjerovjesnikov amidza, a pravo ime mu 
je^bduluzza. 

^"Nece mu biti od koristi blago 
njegovo. a ni ono sto je stekao" - tj. nece 
mu koristiti niti ga spasiti njegovo 
sabiranje imetka, niti ono sto je stekao, niti 
ugled u odnosu na prokletstvo i propast 
koji su ga snasli. te Allahovu kaznu koja se 
ria njega spustila. 

^"uci ce on sigurno u Vatru 
raspiamsalu" - bit ce kaznjcn u vatri 
plamtecoj koja ce prziti i spaljivati njegovu 
kozu. ona ce plamtjeti, a to je vatra 
^ehennenia. 

^ "i zena njegova sto drvije nosi" - tj. 
njegova zena ce se prziti u plamtjeloj 
vatri, a ona je Ummu Dzemil, kcerka 
Harbova, sestra Ebu Sufjana. Ona je 
nosila trnje i bodlje i bacala ih nocu na 
put kojim je isao Vjerovjesnik. s.a.v.s. 



^"o vratu njenu bit ce uze od licine 
usukane" - "el-mesed" u arapskom 
jeziku oznacava vlakno od kojeg se plete 
konopac. Ona je imala ogrlicu od 
dragulja, pa je rekla. "Tako mi Lata i 
Uzaa. zrtvovat cu je za neprijateljstvo 
prema Muhammedu." Kazna za nju ce 
biti da joj se o vrat stavi konopac na 
Sudnjem danu umjesto njene ogrlice. 



SURA EL-IHLAS 



(ISKRENOST) 



ra"Reci: On je Allah - Jedanl" - 

Icfalopoklonici su rekli: "Muhammede, 
spomeni nam rodosiov svoga Gospodara", 
pa je objavljen ovaj ajet u znacenju: Ako 
pitate da se pojasni Njegov rodosiov, on 
gl^i: Allah jc Jedan i sudruga nema. 
^"Allah je utociste svakomi" - Es- 
Samed u originalnom tekstu oznacava 
onoga kome .se Ijudi usmjeravaju u 
svojim potrebama. a on je u mogucnosti 
da ih izvrsi. Od Ibn Abbasa se prenosi da 
je rekao: "Es-Samed je Gospodar cije je 
gospodarstvo upotpunjeno, ugledni, cija 
je velicina potpuna. te pametni sa 
potpunom pamecu. bogati sa potpunim 
bogatstvom, silni i jaki sa potpunom 
snagom. uceni sa potpunim znanjem, 
mudri sa potpunom mudroscu a to je 
Uzviseni Allah. Ova osobina ne treba da 
sepripise nikome osim Njemu." 
^"Nije rodio i roden nije" - tj. On 
nema djeteta. niti je On iz necega 
proizasao zato sto Mu nije nista slicno i 
zato sto je nemoguce pripisati ono sto ne 
postoji u proslosii ili buducnosti. Dijete 
je bilo neposlojece prije nego Sto je 
rodeno, tj. Allah nema oca kojem bi se 
pripisao. Katade kaze: "Arapski 
idolopoklonici su rekli: "Meleki su 
Allahove kcerke", a zidovi su rekli: 
"Uzejr je Allahov sin", krscani su rekli: 
"Mesih je sin Boziji" , pa im je Allah to 
porekao rekavsi: "Nije rodio i roden 

^"i niko Mu ravan nije!" - tj. niko Mu 
nije jednak niti slican i nema ucesca sa Njim 
ni u jednoj od osobina Njegovog 
savrsenstva. 



SURA EL-FELEK 



^ (SVITANJE) 



U^"Reci: Utjeceni se (laspodaru svitanja" 
- "lelek" u orieinalnoni lekstu aznacava 
jutro, jer se jutro rascijepi iz noci. Receno 
je: To je sve sto nastane rascjepom svega 
sto je Allah slvorio, kao sto su zivotinje. 
zrnevlje. kospice. sve vrste bilja i si. 
Rcccno je: Ovim se zeli uka/.ati da je On 
mocan ukloniii ove veltke tmine od 
citavog svijeta. te da je mocan da od 
onoga ko se Njeniu utjece odvrati 
SVC cega se plasi i pribojava. 
ra"ocl zla onoga slo On stvara" - tj. 
utjetem se Allahu od zla svega onoga sto je 
sm)rio ixi s\ ih stvorenja. 
^"i od zla mrkle noci kad razastre 
triune" - tj. utjecem se Njemu od zla noci 
kada ona dode. Rekli su: Nocu izlaze divlje 
Xivottnje iz svojih sklonista. kao i gmizavci 
iz svojih stanista, te stjedbenici zla krecii u 
imi i zabavu i nered. 

Q"i od zla onih koji u ivorove pusu" - 
tj. uljedem se Njemu od zena koje se have 
magijom zato sto one pusu u koncane 
c^rove kada njima zele opsihriti. 
^p"i od zla zavidljivea kad zavist ne 
krije" - zavist ozna^ava zelju da nestanc 
blagodati koju je Allah dao onome kome se 
zavidi. 



SURA EN-NAS 

(LJUDI) 



|^"Reci: Trazim zastitu Gospodara 
Ijudi" - Gospodar Ijudi je njihov Stvoriieij. 
uredivac svih njihovih pitanja. te Onaj Koji 
pgpravlja sva njihova slanja. 
l^"Vladara Ijudi" - Njemu pripada 
pgtpuno carstvo i superiorna vlast. 
m"Boga Ijudi" - tj. Onaj Koga oni 
oftozavaju. Odredeni vladar moze 
netspravno biti uzel za bo/ansivo. a moze 
i da ne bude. dok naziv „EI-iIah" pripada 
samo Njemu i niko nema ucesca sa Njim 

^p"«d zla sejtana koji nanosi zle misii" 

- vesvas u originalnom tekstu oznacava 
sejtana: "...pa se skrije" - kada se spomene 
Allah, on se povuce i izgubi. a kada se Allah 
ngspomciie, on se pojavi i na zio nagovara. 
^"koji zle mlsli unosi u srca Ijudi" - tj. 
on poziva na pokomost njemu skrivenim 



m '^^m 1 







^ aaiiisa m 








^Jl ' ^\5i\^ > o^Li^OJ^jl^V^ 




<f^- otid^rjxS^ 



?^ Vi 



govorom koji dolazi dt) srca, ali se njegov 
glas ne cuje. Polom je Uzviseni pojasnio da 
su oni koji na zIo nagovaraju dvojaki: dzinni 
i Luidi, pa kaze: 

S"od dziniia i od Ijudi" - dzinski sejtan 
nagovara na zIo u prsima Ijudi. a Ijudski 
zavodi Ijude tako slo im se prikazuje kao 
brizni savjetodavac. a onda u prsa ubaci 
rijeci koje je izrekao u formi savjeta. pa to 
dadne dzinskom sejtanu povoda da ga 
nagovori na zIo. Receno je takodcr: iblis 
nagovara na zlo u Ijudskim prsima. Od Ibn 
Abbasa se prenosi da je rekao: "Svako dijete 
se rodi a na njegovom srcu je sejtan koji ga 
nagovara na zlo, pa kada spomene Allaha, 
on sc povuce. a kada bude nesmotren, on ga 
nagovara. Utjecemo se Allahu od njegovog 
nagovaranja na zlo. 




ry-M^84t-' 






; VAZNIPROPISIZA 
! S VAKOGMUSLIMANA 

VAZNA PITANJA U ZIVOTU SVAKOG MUSLIMANA 

1. Odakle niuslinian preuzima nacela svoga vjerovanja? Preuzima ih iz 
Allahove Knjige i vjerodostojnog sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s.. koji ne 
govori po svome hiru: "A to je Objava koja mu se daje", i sve to u skladu sa 
shvatanjima ashaba i ispravnih prethodnika. 

2. Koiiko ima stepena islama? Tri su stepena vjere: islam, iman i ihsan. 

3. Sta je islam i koiiko ima temelja? Islam znaci predanost Allahu u ispovijedanju 
jednoce (tevhida), podredenost Njemu pokornoscu i odricanje od idolopoklonstva i 
njegovih sljedbenika. Pet je temelja islama. kako ih spominje Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
u svome govoru: "Islam je sazdan na pet stvari: svjedocenju da nema drugog boga 
osim Alialia i da je Muhammed Allahov poslanik, obavijanju namaza, davanju 
zekata, hadzdu i postu ramazana." (Muttefekun alejhi) 

4. Sta je iman i koiiko ima svqjih temelja? Iman znaci vjerovanje srcem, 
izgovaranje jezikom i prakticiranje tjelesnim udovima. Povecava se sa pokornoscu, 
a smanjuje sa nepokornoscu. Uzviseni kaze: "Da povecaju svoje vjerovanje uz 
ono koje vec imaju." Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Iman se sastoji od sedamdeset i vise 
dijelova; najbolji dio imana jeste posvjedociti da nema drugog boga osim Allaha. a 
najmanji je otkloniti s puta ono sto smeta Ijudima. I .stid je dio imana." (Muslim) 
Iman se potvrduje onim sto musliman zapaza i uocava u svojoj dusi, aktivnoscu u 
pokomosti kada dodu sezone dobrih djela, te zaostajanje u tim dobrim kada se cine 
nepokornosti. Uzviseni kaze: "Uistinu, dobra djela brisu losa." Sest je temelja 
imana koje Vjerovjesnik. s.a.v.s., spominje u svome govoru: "...Da vjerujes u 
Allaha, Njegove meleke, Njegove kitabe, Njegove poslanike. Sudnji dan i 
odredenje dobra i zla." (El-Buhari) 

5. Sta znace rijeci "la ilahe illallah"? Znace negaciju da iko drugi zasluzuje 
ibadet mimo Allaha i njegovu potvrdu samo za Allaha Jedinoga. 

6. Ko je spasena skupina na Sudnjem danu? Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Moj 
ummet ce se razici na sedamdeset i tri skupine, a sve ce biti u Vatri osim jedne." 
Upita.se: "A koja je to skupina. Allahov Poslanice?" Rece: "Ona koja bude slijedila 
mene i moje ashabe." (Ahmed i Et-Tirmizi) Istina je u onome cemu su pozivali i sto su 
prakticirali Vjerovjesnik, s.a.v.s., i njegovi ashabi. Stoga se drzi dosljednog 
slijedenja, a izbjegavaj uvodenje novotarija u vjeru ako zelis biti spasen i ako zetis 
da tvoja djela budu primljena. 

7. Da li je Allah .sa nania? Da. Uzviseni Allah je sa nama Svojim znanjem. 
sluhom, vidom, cuvanjem, obuhvatanjem, mocu i htijenjem. Njegovo bice nije 
pomijesano sa bicima stvorenja. Nijedno stvorenje Njega ne moze obuhvatiti. 

8. Da li se Allah vidi okom? Muslimani su se usaglasili da se Allah nece vidjeti 
na dunjaluku, a da ce Ga vjemici na buducem svijetu vidjeti na mjestu okupljanja 
(Mah.seru) i u Dzennetu. Uzviseni kaze: "Neka lica toga dana ce biti blistava, u 
svoga Gospodara ce gledati." 

9. Koja je korist poznavanja Allahovih imena i svojstava? Prva obaveza koju je 
Allah propisao Svojim stvorenjima jeste da Ga spoznaju. a kada Ga spoznaju, onda 
ce Ga istinski obozavati. Uzviseni kaze: "Znaj da nema drugog boga osim 




Allaha." Kada se Allah spoininje po Svqjoj obilnoj milosti, to izaziva nadu, a kada 
se spominje po zestokoj kazni. to izaziva strah. a kada se spominje po davanju 
blagodali. to nalaze zahvalu. 

Pod pojniom ibadeta Allahu Njegovim imenima i svojstvima mtsli se na sijedece: 
realizacija znanja o njima. shvatanje njihovih znacenja i postupanje po njinia. 
Postoje Allahova imena i svojstva za koja rob biva pohvaljen ukoliko postanu 
njegove osobine, kao sto su znanje, milost. pravednost. Isto tako rob biva prekoren 
ukoliko sebi pripise neka druga svojstva kao sto su bozanstvenost. oholost, sila. 
Rob ima osobine za koje biva pohvaljen i koje su mu naredene, kao sto su 
robovanje, ovisnost. potreba, poniznost, moljenje i si. Medutim, nenioguce je da 
Gospodar bude opisan tim osobinama. Najdraza stvorenja Allahu su ona koja imaju 
osobine koje On voli, a najmrza su Mu ona koja imaju osobine koje On prezire. 

Uzviseni Allah kaze: "I Allah ima iijepa imena, pa Ga njima dozivajte." 
Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Allah ima 
devedeset i devet imena. stotinu manje jedno. Ko ih nauci. uci ce u Dzennet." 
(Munefckun alejhi) Onaj ko iscilava Kur'an i vjerodostojni sunnel moze ih objediniti, a 
ona su: Er-Rahman Svemilosni; Er-Rahim - Milostivi; El-Melik - Vladar; El- 
Kuddus - Sveti; E.s-Selam - Koji je bez nedostatka; El-Mu'min - Koji daje 
sigumost; El-Muhejmin - Koji sve nadgleda: El-Aziz - Silni; El-Dzebbar - Gordi; 
El-Mutekebbir - Velicanstveni; El-Halik - Stvoritelj; El-Bari -Tvorac; El- 
Musavvir - Koji daje obiik: El-Evvelu - Prvi; El-Ahiru - Posljednji; Ez-Zahiru 
Vidljivi ; El-Batinu - Nevidljivi: Es-Seml' - Koji sve cuje: EI-Besir - Koji sve vidi; 
El-Mevia - Zastitnik; En-Na.sir - Pomagac; El-Afuvv - Koji prasta: El-Kadir - 
Mocni: El-Latif - Blagi; El-Habir - O svemu obavijesteni: El-Vilru - Nepami; El- 
Uzemil - Lijepi: El-Hajji'u Koji se stidl: Es-Sittiru - Koji pokriva grijehe: El- 
Kebiru - Veliki; El-Mute'alu - Uzviseni; El-Vahidu - Jedan; El-Kahharu - 
Nadmocni; El-Hakku - istiniti; El-Mubinu - Jasni; El-Kavijju - Snazni; El-Metinu 

- Jaki : El-Ha^ju - Zivi; El-Kajjum - Koji sve odrzava: El-Alijj - Uzviseni: El- 
Azimu -Veliki, Es-Sekuru - Zahvaini; El-Ualimu - Blagi; El-Va.si'a - Koji daje u 
obilju; El-Alimu - Sveznajuci; Et-Tevvabu - Koji prima mnogo pokajanje; EI- 
Hakimu - Mudri; El-Gani,iju - Bogati; El-Kerimu - Plemeniti; EI-Ehadu - Jedini; 
Es-Samedu - Kome svi streme: El-Karibu - Koji je blizu: El-Mudzibu - Koji se 
odaziva; El-Gafuru - Koji oprasta; El-Vedudu - Koji je pun Ijubavi; El-Velijju - 
Zastitnik; El-Hamidu - Hvale dostojan; El-Hafizu - Koji cuva; El-Medzid - Slave 
dostojan: El-Fettah - Koji daje pobjedu; Es-Sehidu - Koji svjedoci; El-Mukaddiniu 

- Koji daje prednost; El-Muehhiru - Koji odgada; El-Meliku - Vladar: El- 
Muktedir - Mocni; El-Mu.se'iiru - Koji povccava i smanjuje cijene: El-Kabidu - 
Koji zadrzava; El-Basitu - Koji daje obilno; Er-Raziku - Koji opskrbljuje; El- 
Kahiru - Nadmocni: Ed-De.jjanu - Nadmocni vladar: Es-Sakiru - Zahvaini; El- 
Mennan - Koji daje blagodati; El-Kadiru - Mocni; El-Hailak - Koji mnogo stvara; 
Ei-Maliku - Vladar; Er-Rczzaku - Koji mnogo opskrbljuje; El-Vekilu - Zastitnik: 
Er-Rckibu - Koji nadgleda; El-Muhsinu - Dobrocinitelj; El-Hasibu - Koji 
obracunava; Es-Safiu - Koji lijeci; P>-Refiku - Blagi; El-Mu'ti - Koji daje; El- 




ISIukitu - Koji rok odreduje: Es-Sej.jidu - Gospodar; Et-Taijibu - Lijepi; El- 
Hakcmu - Sudac; El-Ekremu - Najplemenitiji; El-Berru Dobrosiivi; EI-GalTaru 
- Koji mnogo oprasta: Er-Re'ufu ~ Brizni: E!-Vehhabu - Koji mnogo daruje; El- 
Dzevvadu - Koji mnogo [X>klanja; Es-Subbuhu - Slavljeni; El-Varisu — Koji daje u 
nasljedstvo; Er-Rabbu -Gospodar; El-E'ala -Najuzviseniji; El-llahu -Jedini Bog. 
Rijeci "ko ih nauci" oznacavaju ko bude po njima postupao. Pa kada covjek kaze 
El-Hakimu - Mudri, sva svoja pitanja i okolnosti preda Allahii. jer su sva u skladu 
sa Njegovom mudroscu, a kada kaze El-Kuddusu - Sveti, prisjeti se daje Allah cist 
od svih vrsta manjkavosti. Postupanje po njima takoder oznacava njihovo 
uvazavanje i postivanje. te upucivanje Allahu dove njihovim spominjanjem. 

10. Kakva je razlika izmedu AUahovih imena i svojstava? Allahova imena i svojstva 
imaju zajednicku odliku dozvoljenosti njihove upotrebe prilikom trazenja utocista i 
zaklinjanja. Medutim. medu njima ima razlika. a najvaznije su; dozvoljeno je da se ta 
imena upotrebljavaju prilikom dove, kao sto je dozvoljeno poslije naziva 'abd' (rob) 
staviti neko od ovih AUahovih imena. za razlikii od Njegovih svojstava. naprimjer da se 
osoba naziva Abdulkerim. medutim. Abdulkerem ne bi bilo dozvoljeno. Dozvoljeno je 
u dovi reci; "Ja Kerim", a nije dozvoljeno reci; "Ja KeremAUah." Iz AUahovih imena 
izv(xJe se Njegova svojstva, iz Er-Rahman izvodi se Njegovo svojstvo rahmeta - 
milosli. Aii, iz Njegovih svojstava ne izvode se imena koja se ne navode u serijatskim 
tekstovima. Iz osobine uzdignuca - el-istiva' ne izvodi se ime "el-mustevi" - koji se 
uzdize. Takoder. iz AUahovih djela ne izvode se imena koja nisu navedena. Jedno od 
Njegovih djela je srdzba, pa se ne kaze da je jedno od AUahovih imena el-gadib - srditi. 
Iz Njegovih svojstava izvode se Njegova djela. Potvrdujemo svojstvo srdzbe Allahu 
Uzvisenom. jer je srdzba jedno od Njegovih djela. 

11. Sta znaci vjerovanje u meleke? To je cvrsto vjerovanje da oni postoje i da ih je 
Uzviseni Allah stvorio da Mu ibadet cine i da sprovode Njegove naredbe; "Oni .su 
da.sni robovi, Ne pretjefu Ga svojim govorom i po Njegovoj narcdbi postupaju." 
Vjerovanje u njih podrazumijeva nekoliko stvari; 1. vjerovanje da postoje; 
2. vjerovanje u one cija imena smo saznali. poput Dzibrila; 3. vjerovanje u njihove 
osobine koje smo saznali, kao naprimjer da su veliki; 4. vjerovanje u njihove 
duznosti koje smo saznali, koje su im posebno svima date, kao sto je Melek smrti. 

12. Sta je Kur'an? Kur'an je Allahov govor. a Njegovo ucenje je ibadet. Od Njega 
jc nastao i Njemu se vraca. Izgovorio gaje istinski. slovom i glasom. Dzibril ga je 
od Njega cuo, a zatim ga je dostavio vjerovjesniku Muhammedu, s.a.v.s. Sve 
nebcske objave su Allahov govor. 

13. Da li nam je Kur'an dovoljan u odnosu na Vjerovjesnikov sunnnet? Ovo 
nije dozvoljeno. Uzviseni je Svojim rijecima naredio da se drzimo sunneta: "Ono 
§to vam dadne Poslanik - uzmite, a §to vam zabrani - prodite .se toga." Sunnet 
je dosao kao tumac Kur'ana. Sunnet poja.snjava pojedinosti vjere. kao naprimjer 
propise o namazu. Poslanik. s.a.v.s.. kaze; "Data mi je Knjiga i jos nesto poput nje. 
Ubrzo ce se desili da siti covjek na svojoj ugodnoj sjedaljci kaze: "Drzite se ovog 
Kur'ana! §to u njemu nadete od dozvoljenog, smatrajte to dozvoljenim, a Sto u 
njemu nadete od zabranjenog. smatrajte to zabranjenim." (Ebu Davud) 



-@J 




14. Sta znaci vjerovanje u poslanike? Cvrsto vjerovanje da je Allah svakom 
narodu poslao poslanika. jednog od njih. koji ih je pozivao u robovanje Allahu 
Jedinome i nevjerovanje u ono sto se obozava niimo Njega. Svi oni su iskreni i 
polvrdeni kao isliniti. razboriti, plcmeniti, dobrostivi. bogobojazni, povjerljivi. 
upuciva<ii, upuceni. dostavili su svoje poslanice. Oni su najboija stvorenja i cisti su 
od pripisivanja Allahu druga, od svog rodenja do smrti. 

15. Sla znafi vjerovanje u buduci svijet? Znaci cvrstu potvrdu da ce se on 
dogcxliti. U to spada i vjerovanje u smrt. a i vjerovanje u ono sto dolazi poslije nje. 
kao sto su iskusenje u kaburu. patnja. a i blagodat u njemu. Zatim. vjerovanje u 
puhanje u sur, da ce Ijudi biti prozivljeni iz svojih kabura radi stajanja pred Allahom, 
vjerovanje u raspodjelu listova sa djelima. postavljanje Vage. Sirat-cuprije. Havda - 
izvora. sefata - zaiaganja, a odatle ce se ici u Dzennet ili Dzehennem. 

16. Koje su vrste sefata na Sudnjeni danu? Vise je vrsta sefata. a najveci od njih 
je "vehki sefat". Dogodit ce se na mjestu stajanja na Sudnjem danu nakon sto Ijudi 
budu cekali pedeset hiljada godina da im se svede racun, tj. da im se presudi. 
Vjerovjesnik, s.a.v.s.. zalagat ce se kod svoga Gospodara i moliti Ga da presudi 
medu Ijudima. Ovaj sefat je specifican samo za naseg predvcxlnika Muhammeda, 
s.a.v.s., a to je EI-Mekamul-mahmud - pohvaini stepen koji mu je obecan. Druga 
vrsta: Zaiaganje prilikom trazenja otvaranja dzennetskih vrata. Prvi koji ce zatraziti 
je nas vjerovjesnik Muhammed. s.a.v.s.. a prvi ummet koji ce od svih uci u Dzennet 
je njegov ummet. Treca vrsta: Zalasanje za Ijudc. za koje je naredeno da idu u 
Dzehennem, da ne bi u njega usli. Cetvrta vrsta: Zaiaganje za grjesne muvehhide 
(koji su ispovijedali jednocu Allaliu) koji udu u Vatru. kako bi izash iz nje. Peta 
vrsta: Zaiaganje za podizanje stepena odredenih Ijudi od stanovnika Dzenneta. 
Zadnje tri vrste zaiaganja nisu specificne samo za naseg Vjerovjesnika. s.a.v.s., ali ce 
on imati u njima prednost. Poslije njega ce to imati onda ostali vjerovjesnici. meleki. 
dobri ijudi. sehidi. Sesta vrsta: Zaiaganje za Ijude da udu u Dzennet bez polaganja 
racuna. Sedma vrsta: Zaiaganje za olaksavanje patnje nekim nevjemicima, a ono je 
specificno samo za naseg Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada se zaiagao za svoga amidzu 
Ebu Taliba da mu se olaksa kazna. Potom ce AlUUi bez zaiaganja, Svojom miloscu. 
izvesti iz Dzehennema Ijude koji su umrii a ispovijedali su jednocu Allahu - levhid. 
njihov broj zna samo Allah i Svojom miloscu uvest ce ih u Dzennet. 

17. Da li je dozvoljeno tra/iti pomoc ili .sefat od zivih? Da. dozvoljeno jc. jer 
serijat podstice na pomaganje drugih. Allah kaze: "Poniazite se u dobru i 
bogobojaznosti." Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Allah pomaze Svome robu sve dok rob 
pomaze svome bratu." (Muslim) Vrijednost sefata je velika i ona oznacava jednu 
vrstu posredovanja. jer Uzviseni kaze: "Ko se bude za dobro zaiagao imat ^e 
udio u tome." Poslanik, s.a.v.s.. kaze: "Zaiazite se, pa cete biti nagradeni." (El- 
Buhuri) Prethodno receno ima svoje uvjete: 1. da zaiaganje bude od zivoga. a ne od 
mrtvoga koji ne moze sebi pomoci. pa kako ce donijeti korist drugome; 2. da shvata 
ono dime mu se obraca; 3. da trazeno bude prisutno: 4. da bude vezano za ono sto 
je reaino moguce; 5. da bude vezano za pitanja ovog svijeta; 6. da bude vezano za 
ne.sto sto je dozvoljeno i u cemu nema stete. 




18. Koliko ima vrsta tevessula (uzimanje necega za sredstvo u dovi)? Dvije su 
vrste tevessula. Prva vrsta je dozvoljeni levessiil, a on je trojak: 1. tevessul AUahu 
Njegovim imenima i svojstvima; 2. tevessul Allahu nekim dobrim djelima, poput 
tevessula trojice koja su bila zatocena u pecini; 3, tevessul Allahu dovom dobrog 
muslimana koji je ziv, prisutan i za kojeg se smatra da ce mu dova biti uslisana. 
Druga vrsta je zabranjeni tevessul, a on je dvojak: 1. moiiti Allaha, azze ve dzelle, 
ugledom Vjerovjesnika. s.a.v.s.. ili kakvog eviije, kao da kaze: "Allahu, ja Te 
molim ugledom Tvoga Vjerovjesnika", ili naprimjer ugledom El-Husejna. Tacno je 
da su ugled Vjerovjesnika. s.a.v.s.. i njegova pozicija kod Allaha veliki, a isto je sa 
ugledom i pozicijom dobrih Ijudi. Medutim, ashabi, a oni su najvise nastojali da 
zadobiju dobro, kada su dozivjeli susu, nisu cinili tevessul ugledom Vjerovjesnika, 
s.a.v.s., iako je njegov kabur bio u njihovoj blizini, vec su cinili tevessul dovom 
njegovog amidze El-Abbasa, radijallahu anhu; 2. da rob moli svoga Gospodara za 
kakvu potrebu zaklinjuci Ga Njegovim Vjerovjesnikom ili eviijom, kao da kaze: 
"Allahu. molim Te za to i to, tako Ti Tvoga eviije tog i tog", ili: "Molim Te, tako Ti 
Tvoga Vjerovjesnika." Zaklinjanje stvorenja na stvorenje je zabranjeno. a 
zaklinjanje na Allaha je jos vise zabranjeno. Potom, rob ne potaze nikakvo pravo 
nad Allahom samo zato sto Mu cini pokornost. 

19. Kakav je propis islama o dozivanju mrtvih i odsutnih? Upucivanje molitve 
mrtvima ili odsutnima je sirk. jer je dova ibadet (vid robovanja) koji zasluzuje 
samo Allah Uzviseni. On kaze: "Oni koje zovete inimo Njega ni.sta ne 
posjeduju. Ako ih budete niulili, nece cuti vasu molitvu, a i kada bi culi, ne bi 
vam se odazvali. Na Sudnjem danu oni nece vjerovati u vas sirk." Poslanik. 
s.a.v.s., kale: "Ko umre dozivajuci mimo Allaha nekoga koga Mu smatra ravnim, 
uci ce u Dzehennem." (El-Buhari) Kako se nesto moze traziti od mrtvoga kada je 
njemu samom potrebna dova zivoga. Njegova djela sa njegovom smrcu su prestala. 
osim nagrade koja mu dolazi dovom i si. Zivi je jos u vremenskom periodu 
djelovanja. a mrtvi se obraduje kada se za njega dova upucuje, pa kako se onda 
moiiti mrtvome kada je i njemu samom potrebno da neko uputi Allahu dovu za 
njega. Odsutni ne cuje onoga koji je udaljen od njega. pa kako ce se odazvati. 

20. Da li Dzennet i DzcKennem trenutno postoje? Da. Allah ih je stvorio prije 
nego Sto je stvorio Ijude, oni nikada nece nestati. Allah je stvorio, iz Svoje 
blag(xlati, stanovnike za Dzennet. a iz Svoje pravednosti stanovnike za 
Dzehennem. Svakome je otaksano ono za sto je stvoren. 

21. Sta znaci vjerovaje u kader iodredenje I sudbinu)? Ovo vjerovanje znaci 
cvrstu potvrdu da se sve dobro i zio desavaju Allahovom presudom i odredenjem i 
da Allah cini ono sto zeli. Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Kada bi Allah kaznio stanovnike 
Svojih nebesa i Svoje Zemlje, kaznio bi ih a ne bi prema njima nepravedan bio. A 
kada bi im se smilovao, Njegova milost bila bi boija za njih od njihovih djela. Kada 
bi udijelio zlata koliko je brdo Uhud na Allahovom putu. Allah ga od tebe ne bi 
primio sve dok ne budes vjerovao u odredenje i sve dok ne budes znao da ono sto 
te je zadesilo, nije te moglo mimoici. a ono sto te je mimoislo. nije te moglo 
zadesiti. Ako umres uvjeren u nesto drugo mimo ovoga, uci ces u Vatru." (Ahmed i 




Ebu Davud) Vjerovanje u odredenje podrazumijeva cetiri stvari: I. uvjerenje da Allah 
zna sve, opcenito i pojedinacno; 2. vjerovanje da je sve to zapisao u Levhi- 
Mahfuzu. Poslanik, s.a.v.s.. kaze; "Allah je zapisao odredenje stvorenja prije nego 
sto je stvorio nebesa i Zemlju na pedeset hiljada godina." (Muslim): 3. vjerovanje da 
se Allahovo hlijenje i volja sprovode i da ih nista ne moze odbiti. Njegovu moc 
nista ne moze prestici. Ono sto je htio. to ce i biti. a sto nije htio, nece biti; 
4. vjerovanje da je Allah Stvoritelj svih stvari. a sve sto je mimo Njega su stvorenja. 

22. Da li stvorenja istinski i stvarno imaju moc. htijenje i volju? Da. Covjek 
ima htijenje. volju i odabir, ali oni ne izlaze iz Allahove volje. Uzviseni kaze: 
"Necete nesto zeljeti, a da to i Allah ne zeli." Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Djelujtc. a 
svakom je olaksano ono za sto je stvoren." (Munefekun alejhi) Allah nam je dao 
razum. sluh, vid. kako bismo napravili razliku izmedu ispravnog I neispravnog. Da 
li postoji razuman Covjek koji bi nesto ukrao. a potom rekao: "Allah mi je to 
propisao." Kada bi to i rekao, Ijudi mu ne bi za to nasli opravdanja, vec bi bio 
kaznjen i reklo bi se: "Allah ti je takoder propisao da za to budes kaznjen." 
Dokazivanje i opravdavanje odredenjem nije dozvoljeno, vec ustvari predstavlja 
poricanje. Uzviseni kaze: "Oni koji Aiiahu druga pripisuju reci ce: 'Da Je Allah 
htio, ne bismo sirk cinili, a ni nasi preci, niti bismo ista zabranili. Tako su 
poricali oni koji su bili prije njih." 

23. Sta je ihsan? Vjerovjesnik, s.a.v.s., odgovarajuci onome koji ga je upitao o 
ihsanu, kaze: "Da obozavas Allaha kao da Ga vidis, jer ako ti Njega ne vidis. On 
tebe vidi." (Muslim) Ihsan je najveci od tri stepena vjere. 

24. Koji su uvjeti primljenosti dobrih djela? Uvjeti primljenosti dobrih djela su: 
1. vjerovanje u AlUdia i Njegovu jednocu. Zato djelo nece biti primijeno od onoga 
ko Aiiahu pripisuje druga; 2. ihlas - iskrenost, tj. da se tim djelom zeli Allahovo 
zadovoljstvo; 3. slijedcnje Vjerovjesnika. s.a.v.s., cinjenjem doticnog djela, tj. da 
bude u skladu sa onim s cime je on dosao. Allah se obozava samo onim sto je 
propisao. Ako se izgubi jedan od ova dva uvjeta, djelo se odbacuje, jer Uzvi.seni 
kaze: "Mi cemo prici onome sto su oni od djela cinili, pa cemo ih razasutim 
prahom uciniti." 

25. Kako cemo postupiti ako se razidemo u misljenju? U ovom slucaju postupit 
cemo onako kako pravovjemi serijat nalaze, tj. presuda tada pripada Allahovoj 
Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Uzviseni kaze: "Ako se budete oko 
nccega sporili, vratite to Aiiahu i Poslaniku." Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaze. "Medu 
vama ostavljam dvije stvari. Necete zaluiati ako ih se budete pridrzavali: Allahovu 
Knjigu i sunnet Njegovog Vjerovjesnika." (El-Muveiia) 

26. Koliko ima dijelova tevhida? Tevhid se sastoji iz tri dijeia: I. Tevhidur- 
ruhubij.je - Allahova jednoca gospodiU"stva. a znadi da se jedino Aiiahu pripisu 
djela. kao sto su stvaranje, opskrba, ozivljavanje i dr. Nevjemici su priznavali ovaj 
dio tevhida prije vjerovjesnistva Muhammeda, s.a.v.s.: 2. Tevhidul-uluhijje - 
Allahova jednoca bozanstvenosti, a znaci da se jedino Aiiahu cine ibadeti, kao sto 
su namaz, zavjetovanje, sadtika i si. Zbog Allahove jednoce u ibadetu poslani su 
vjerovjesnici i spustene su knjige. 3. Tevhidul-csmai ves-sifat -jednoca Allahovih 




imena i svojstava, a znaci: potvrditi Allahii Njegova lijepa imena i svojstva 
savrsenstva, koja su potvrdili Allah i Njegov Poslanik. bez izmjene. obesnazivanja, 
prilagodavanja i usporedivanja. 

27. Ko je evlija (AUahov sticenik)? To je dobri, bogobojazni vjemik. Uzviseni 
kaze: "Uistinu, za Allahove sticenike nece biti straha, niti ce se oni zalostiti, 
one koji vjeruju i koji su bogobojazni." "Moj zastitnik je Allah i dobri vjeniici." 

(Muttefekun alejhi) 

28. Kakve su nase obaveze prema Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., ashabima? Nase 

obaveze prema njima su: da ih volimo. da izrazavamo nase zadovoljstvo s njima, 
da nasa srca i jezici budu sacuvani njihovog spomena po losem, da sirimo njihove 
vrijednosti, da se sustezemo od govora o njihovhn propustima i medusobnim 
sporenjima. Oni nisu nepogrjesivi, vec su mudztehidi - oni koji iskreno ulazu trud 
da dodu do dobra, Ko je od njih u torn nastojanju da dode do dobra postupio u 
skladu sa njima. ima dvije nagrade. A onaj koji je u torn nastojanju promasio 
dobro, ima jednu nagradu zbog svog iskrenog zaiaganja da dode do istine. Greska 
im je oprostena. Oni imaju toliko vrijednosti da one potiru lose postupke ukoliko su 
se desili medu njima. Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Nemojie vhjedati moje ashabe. Tako 
mi Onega u Cijoj je ruci moja dusa, kada bi neko od vas udijelio zlata koliko je 
brdo Uhud. ne bi dostigao jedan njihov pregrSt. a ni pola pregrsta." (Muttefekun alejhi) 

29. Da li cemo pretjerano hvaliti Poslanika, s.a.v.s., iznad ugieda koji mu je 
Allali dao? Nema sumnje da je nas predvodnik Muhammed, s.a.v.s., najcasnije i 
najvrednije Allahovo stvorenje. Medutim. nije dozvoljeno da njegovu slavu 
uzdizemo kao sto su krscani dodatno poceli slaviti i velicati Isaa, sina Merjeminog. 
Poslanik nam je to zabranio rekavsi: "Nemojte me uzdizati kao sto su krscani 
uzdigli Isaa, sina Merjeminog, jerja sam samo Allahov rob. Zato govorite: Allahov 
rob i Njegov poslanik." (El-Buahri) 

30. Koliko je vrsta straha? Cetiri su vrste: 1. obavezni. a to je strah od Allaha. jer 
iman je sagraden na dva temelja: potpunoj Ijubavi i potpunom strahu; 2. veliki sirk, 
a to je strah od musrickih bozanstava. da im ne nanesu kakvu neugodnost; 
3.zabranjeni. a znaci ostavljanje obaveznog ili cinjenje zabranjenog iz bojazni od 
Ijudi; 4, dozvoljeni. kao sto je prirodni strah od vuka i si. 

31. Koliko ima vrsta tevekkula (pouzdanja i osianjanja na Allaha)? Tri su 
vrste: 1. obavezni, a oznacava oslanjanje na Allaha u svim stvarima u smislu 
zadobijanja koristi i odvracanja stete; 2. zabranjeni, on je dvovrstan: a) veiiki 
slrk, a to je potpuno oslanjanje na povode i uvjerenje da oni samostaino utjecu na 
postizanje koristi i odvracanje stete; b) niali sirk, kao naprimjer da se osoba osloni 
na drugu u pitanjima opskrbe, ali bez uvjerenja da ta osoba samostaino utjece na 
opskrbu. medutim, vezala se za tu osobu sa vecim uvjerenjem nego da je ona samo 
povod; 3. dozvoljeni, a to je da covjek drugoga opunomoci i oslanja se na njega u 
postupku koji je moguce izvrsiti, kao sto su kupovina i prodaja. 

32. Koliko ima vrsta Ijubavi? Cetiri su vrste Ijubavi: 1. Ijubav prema Allahu. a 
ona je temelj imana; 2. Ijubav u ime Allaha, a oznacava prijateljstvo sa vjernicima i 
Ijubav prema njima opcenito. Sto se tice pojedinaca muslimana. svaki od njih se 




voli shodno veiicini njegovog priblizavanja Allahu i pokomosti Njemu. Ova Ijubav 
je obavezna; 3, Ijubav u?, Ijubav prema Aliahu. a oznacava da se dadne ucesce 
nekome drugome mimo Allaha u obaveznoj Ijubavi, kao sto idolopoklonici vole 
svoje bogove. Ova Ijubav je temelj sirka: 4. prirodna Ijubav. kao sto je Ijubav 
prema roditeljima, djeci, hrani i si. Ona je dozvoljena. 

33. Kako se Ijudi dijele u pogledu izrazavanja prijateljstva i neprijateljstva? 
Dijele se u tri skupine: l.oni s kojima se iskreno prijateljuje bez neprijateljstva, a to 
su iskreni i odabrani vjemici poput vjerovjesnika. iskrenih. a na njihovom procelju 
je nas prcdvodntk Muhanimed. s.a.v.s.. njegove supmge. kceike i ashabi; 2,oni 
prema kojima se apsolutno ne izrazava prijateljstvo i lojalnost, vec se vjemik njili 
odrice, a to su nevjernici poput sljedbenika Knjige. idolopoklonika i munafika; 3.oni 
prema kojima se izrazava prijateljstvo i lojalnost iz jednog, a odricanje iz drugog 
aspekta. a to su vjemici - grjesnici. Izrazava im se prijateljstvo i lojalnost zbog 
njihovog vjerovanja, a preziru se zbog grijeha. Odricanje od nevjemika realizira se 
mrznjom prema njima, neupucivanjem selama, nepokoravanjem, nezadivljenoscu 
njima i necinjenjem hidzre (iseljenja) u njihove zemlje. Prijateljstvo i lojalnost 
prema vjemicima izrazava se iseljenjem u islamske zemlje. kada postoji za to 
mogucnost. medusobnim pomaganjem. tijelom i imetkom. saosjecanjem s njima u 
njihovoj boli i radosti, zeljeti im dobro i si. Lojalnost nevjernicinia je dvojaka: 
l.ona koja naUize otpadnistvo i izlazak iz islama. kao sto je pomaganje nevjemika 
protiv muslimana. ili njihovim neproglasavanjem nevjemicima. ili suzdrzanost od 
izricanja njihovog nevjerstva ili sumnja u njega; 2.pONtu]')ci koji su na nizem stcpenu 
od prethodnog. kao sto su veliki grijesi, zabrane i pokudene stvari, poput: ucesca u 
proslavljanju njihovih praznika ili cestitanja. njihovo oponasanje. Nekada se 
pomijesa i dode do zabune u pogledu pravila lijepog ophodenja prema nevjemicima 
(koji nisu u ratu sa muslinianima) i mrznje i odricanja od nevjemika. Obaveza je 
napraviti razliku izmedu ova dva principa. Lijepo ophodenje prema njima bez 
nutamje Ijubavi podrazumijeva, naprimjer. blagost prema njihovim slabima, obratiti 
im se lijepo i uclivo, te biti samilostan, ali ne u smislu straha i poniznosti, za sto 
Allah kaze: "Allah vani ne zabranjuje da prema onima koji se nisu radi vjere 
protiv vas b(trin i nisu vas iz va.sih donio>a protjerivali. budete dobrostivi i 
pravedni." Mrznja i neprijateljstvo prema njima je sasvim druga stvar koju Allah 
nareduje u Svojim rijecima: "O vjemici, ne uzimajte Moga i svoga neprijateija 
za zastiliiike. predajuci im se s punom Ijubavi." Sloga. moguce je prema njima 
pravedno postupati uz mrznju i neizrazavanje Ijubavi, kao sto je Posianik, s.a.v.s.. 
postupao prema medinskim zidovima. 

34. Da li su ehlul-kitabije, zidovl i krscani, vjemici? 2idovi. krscani i sljedbenici 
ostalih vjera su nevjernici makar slijedili vjem cija je osnova ispravna. Ko ne 
napusti svoju vjeru poslije Muhammedovog. s.a.v.s., poslanstva - "nece mu biti 
primljena i na ahiretu ce biti od propalih". Ukoliko musliman nije uvjeren u 
njihovo nevjerstvo ili sumnja u neispravnost njihove vjere. postao je nevjemik, jer 
se suprotstavlja Alkihovoj i Poslanikovoj presudi o njihovom nevjerstvu. Uzviseni 
kaze: '.\ ko ne vjeruje u njega od razlicitih stranaka (vjera), Vatra niu je 




'r9r^^- 



rociste." Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Tako mi Onoga u Cijoj je ruci moja dusa. koji 
god covjek iz ovoga iimmeta, krscanin ili zidov, cuje za mene. a ne povjeruje u 
mene - uci ce u Vatru." (Muslim) 

35. Da li je dozvoljeno ciniti nepravdu nevjernicima? Nepravda je zabranjena, 
jer Uzviseni kaze: "Zabranio sani Sebi nepravdu i ucinio sam je zabranjenom medu 
vama, pa je nemojte jedni drugima ciniti." (Muslim) Saradnja s nevjernicima je 
dvojaka: 1. Oni koji su pod ugovorom, a ovakvih je tri vrste: a)eiiluz-zimme — 
zimmije. To su oni koji placaju glavarinu (dzizju). Oni innaju neogranicene 
garancije. Sklopili su ugovor sa muslimanima da se nad njima sprovode Allahov i 
Poslanikov sud, jer borave u islamskim drzavama. To su oni koji se nastane u 
islamskim drzavama; b)ehlu!-hudne to su oni s kojima su se muslimani dogovorili 
da ostanu u njihovim drzavama. Nad njima se ne sprovode propisi islama kao sto se 
sprovode nad zimmijama. medutim, obavezali su se da se nece boriti protiv 
muslimana, kao sto su bill zidovi u doba Vjerovjesnika, s.a.v.s.; c)ehlul-emani 
(muste'men) - to su oni koji dolaze u muslimanske drzave radi neke potrebe, a 
nemaju namjeru da se nastane u njima. kao sto su izaslanici, trgovci, oni koji traze 
zastitu od islamske drzave, turisti i si. Oni se ne smiju ubijati, niti se od njih uzima 
glavarina. Onome ko zatrazi zastitu od islamske drzave, nudi mu se islam, pa ko 
ude, onda postaje njen stanovnik, a ako bude zelio da mu se samo dadne sigurnost, 
pruzit ce mu se, ali mu se nece nuditi. 2.0ni koji ratuju protiv muslimana (ehlu- 
harb). a to su oni koji nisu usti pod ugovor zimmija. niti uzivaju sigurnost i ugovor 
sa muslimanima. Ima ih nekoUko kategorija: oni koji se prakticno bore protiv 
muslimana i kuju zavjeru protiv njih; oni koji su objavili rat islamu i muslimanima 
ili pomazu njegove neprijatelje. Protiv ovakvih se bori i ovakvi bivaju ubijani. 

36. Sta je novotarija? Ibn Rezeb kaze: "Pod novotarijom se misli na ono sto je 
izmisljeno, a nema osnove u serijatu koja bi ukazivala na njega. Ono sto ima 
osnovu u serijatu, koja ukazuuje na njega, terminoloski se ne naziva novotarijom, 
iako je jezicki novotarija." 

37. Da li u vjeri postoji Hjepa i ruzna novotarija? Navode se ajeti i hadisi o 
pokudi novotarije u njenom serijatskom smisiu, a oznacava ono sto je uvedeno i 
nema utemeljenja u serijatu. Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Ko uradi kakvo djelo koje nije 
u skladu sa naCelima islama. ono mu se odbacuje" (muttefekun alejhi); "Svaka uvedena 
stvar je novotarija. a svaka novotarija je zabluda" (Ebu Davud). Imam Malik, govoreci 
o serijatskom znacenju novotarije, kaze: "Onaj ko uvede u islam novotariju 
smatrajuci je lijepom, tvrdi da je Muhammed, s.a.v.s., iznevjerio poslanstvo, jer 
Allah Uzviseni kaze: "Danas sam vam vasu vjeru upotpunio i Svoju blagodat 
prema vama usavrsio." 

Navode se neki hadisi koji hvale novotariju u njenom jezickom smisiu, a ona 
oznacava ono sto ima utemetjenje u serijatu ali je vremenom zaboravljeno, a onda 
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., podsticao da se Ijudi na to podsjecaju, kao sto se navodi u 
njegovim rijecima: "Ko u islam uvede lijep obi^aj. imat ce nagradu za njega i 
nagrudu onih koji budu poslije njega po njemu postupali. a od njihovih nagrada 
nece se nista oduzimati." (Muslim) U ovom znacenju su i rijeci Omera. radijallahu 




anhu: "Lijepa li je ova novotarija". misleci na teravih-namaz koji je bio utemeljen u 
serijatu, odnosno Vjerovjesnik. s.a.v.s., podsticao je na klanjanje teravih-namaza i 
sam ga je klanjao. medutim, jednom nije otisao u mesdzid da ga klanja iz bojazni 
da ne bude propisan kao obavezan. Omer ga je klanjao objedinivsi Ijude u dzemat. 

38. Koliko ima vrsta nifaka (licemjcrstva, dvolicnjastva)? Dvije su vrste nifaka: 
l.Nilak iz uvjerenja ill vcliki nilak. a znaci da osoba javno manifestuje vjerovanje, a 
skriva nevjerstvo. Ovo izvodi iz vjere islama. Posjednik ovog nifaka. ukoliko umre 
ustrajan u njemu. umro je u nevjerstvu. Uzviseni kaze: "Munafici su na najnizem 
stepenu Vatre." Neka od njihovih svojstava su: oni nastoje prevariti Allaha i one 
koji vjeruju, ismijavaju se vjemicima, pomazu nevjemike protiv muslimana, svojim 
dobrim djelima zele ostvariti ovodunjalucke ambicije. 2.Djelatn! nifak ill mall nifak. 
Posjednik ovog nifaka ne izlazi iz islama, ali je u opasnosti da ga ne odvede u veliki 
nifak ukoliko se ne pokaje, Njegov posjednik ima nekoliko svojstava. a evo nekih: 
kada govori - laze, kada obeca - iznevjeri. kada se prepire prelazi sve granice, kada 
dogovori — prevari, kada mu se nesto povjeri - iznevjeri. Zato. brate, cuvaj se da se 
kod tebe ne nade neka od ovih osobina i stalno se samoobracunavaj. 

39. Da li je ohaveza musliinanu da se pribojava nifaka? Da. Ashabi su se 
pribojavaii djelatnog nifaka, Kaze Ibn Ebi Mulejke: "Zatekao sam trideset 
Vjerovjesnikovih. s.a.v.s., ashaba i svi su se pribojavaii licemjerja za sebe." Ibrahim 
et-Tejmi kaze: "Nikada svoj govor nisam usporedio sa svojim djelima a da se nisam 
bojao da ne budem proglasen lazovom." El-Hasan el-Basri kaze: "Nifaka se pribojava 
samo vjemik. a sigumim se od njega osjeca samo munafik." Omer je rekao Hiizejfi: 
"Zaklinjem te Allahom, da li me je Allahov Poslanik imenom spomenuo medu njima 
(muhaficima)?" Rekao je: "Ne. a poslije tebe nikoga vise necu pohvaliti." 

40. Koji je najveci grijeh kod Allaha? Najveci grijeh je sirk (dati uce.sca nekome 
u onome sto iskljucivo pripada Allahu). Uzviseni kaze: "Uistinu je sirk velika 
nepravda." Kada je upitan o najvecem grijehu, Poslanik. s.a.v.s., rekao je: "Da 
Allahu pripises druga a On te je slvorio." (Muttefekun alejhi) 

41. Koliko ima vrsta sirka? Dvije su vrste sirka: I.Veliki sirk koji izvodi iz vjere 
islama i Allah ga nece oprostiti onome ko ga bude cinio. On kaze: "Allah nece 
oprostiti da Mu se drug pripisuje, a oprostit ce manje od toga onome konie 
hoce." Veliki sirk dijeli se na cetiri dijela: a) sirk u dovi i trazenju: b) sirk u niijetu, 
zeiji i namjeri. tako sto osoba cini dobra djela radi nekoga drugoga mimo Allaha; 
c)sirk u pokomosti tako da se osoba pokorava (losim) ucenjacima kada zabranjuju ono 
sto je Allah dozvolio i dozvoljavaju ono sto je Allah zabranio. d) sirk Ijubavi. tako da 
nekoga voH kao sto se AUali voli. IMaii sirk ne izvodi iz islama. a dijeli se na dva 
dijela: a) ociti. svejedno vezao .se za govor, poput zaklinjanja drugima mimo Allaha, 
ill da kaze: "Ono sto Allah hoce i ti", ili da kaze; "Da nije Allaha i tebe"; ill da se veze 
za djela. kao sto su stavljanje narukvica i konaca za cxibijanje i zastitu od nedaca. kao 
sto su vjesanje zapisa iz straha od uroka. sujeverje i pesimizam predskazivanjem i 
slutnjom zla, putem ptica, imena, rijeci, mjesta i dr.; b) skriveni sirk, a to jc sirk 
vezan za nijjete i ciljeve, te zelje, kao sto su pretvaranjc i zeija za reputacijom. 

42. Kakva je razlika izmedu velikog i malog sirka? Neke od raziika su: 




posjednik velikog sirka osuden je na izlazak iz islama na dunjaluku, a vjecno ce bid 
u Vatri na ahiretu. Posjedniku nialog sirka ne presuduje se nevjerstvo na dunjaluku, 
niti ce vjecno boraviti u Vatri na ahiretu. Veliki sirk ponistava sva djela. dok mali 
ponistava djeto u kojem se nade. Preostaje jedno pitanje u kome ima razilazenja. a 
glasi: Da li se mali sirk oprasta iskJjucivo pokajanjem. poput velikog sirka, ili ima 
status kao ostali veliki grijesi tako da Allah o njima odlucuje da li ce ih oprostili ili 
ne. Bilo koje misljenje da se prihvati, ovakva stvar je veoma opasna. 

43. Postoje li prinijeri za manji sirk? Postoje primjeri za to, a neki jesu sljedeci: prvo. 
preivaranje. i u vezi s tim Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem. rekao je: "Uistinu je 
prctvaranji' sirk " (Ibn Madza); drugo. zaklinjanje necini mima Allaha: trece. zloslutnja 
(tetajjur), tj. pesimizam na osnovu leta ptica. necijih imena, rijeci. mjesta itd. 

44. Da li postoji nacin da se (fo\jek zastiti od rijaluka prije nego sto sc desi, 
odnosno moze li se iskupiti za rijaluk kada se vec desi? Da. Zastita od rijaluka 
(pretvaranja) ostvaruje se lako sto osoba svojim djelima lezi iskljucivo Allahovom 
zadovoljstvu. Od malih primjesa pretvaranja stiti se dovom. Poslanik, s.a.v.s., rekao 
je: "O Ijudi. cuvajte se ovoga sirka, jerje on skriveniji od hoda mrava," Receno mu 
je: "Kako cemo ga se sacuvati kada je on skriveniji od hoda mrava. Allahov 
Poslanice?" Rekao je: "Govorite: Allahu. mi se Tebi utjecemo od toga da Ti 
pripisemo nesto sto znamo. trazirao od Tebe oprosta za ono sto ne znamo." (Ahmed) 
Iskup za zaklinjanje drugima mimo Allaha navodi se u rijecima Posianika, s.a.v.s.: 
"Ko se zakune Latom i Uzaom neka kaze: La ilahe illallah." (Mundekun alejhi) Iskup 
za sujevjerje takoder se navodi u rijecima Posianika. s.a.v.s.: "Koga sujevjerje 
odvrati od izvrsenja neke potrebe. ucinio je sirk." Rekose: "A sta je iskup za to?" 
Rece: "Allahu. nema dobra osim Tvoga dobra. niti sujevjerja osim Tvoga 
sujevjerja, nili drugog boga osim Tebe." (Ahmed) 

44. Koliko ima dijelova rijaluka? Cetiri su dijela rijaluka: i. da rijaluk bude po\od 
za djelovanjc, kao sto je stanje posjednika velikog nifaka; 2. da djelo bude radi 
Allaha, a uz njega ima i rijaluka. Za ovu i prethodnu vrstu posjednik ce biti kaznjen, 
nece biti nagraden, a djelo mu se odbacuje; X da djelo bude radi AlUiha, a zatim u 
njega ude namjera pretvaranja (rijaluka). Ukoliko se bude bono protiv ovoga 
pretvaianja ili se od njega udaljio, nece mu nastetiti. Ako mu se prepusti i dusa mu se 
smiri sa njim, takvo djelo nije valjano; 4. da prctvaranje bude poslije djela. Ovo su 
sejtanska nagovaranja na zio koja neniaju nikakvog utjecaja na djelo. niti na onoga ko 
ga je pocinio. Postoje mnoga vrata pretvaranja koja su skrivena. pa ih se zato pripazi. 

45. Kolik(j jc vrsta kuira inevjerstva)? Dvije su vrste kufra: I. Veliki kiifr koji 
izvodi iz islama, a on se dijeli na pet dijelova: a) kufr poricanja: b) kufr oholosti uz 
vjerovanje i potvrdu; c) kufr sumnje; d) kufr iidaljavanjcn e) kufr mfaka. 2. Mali 
kufr, to je kufr nepokomosti koji svoga posjednika ne izvodi iz islama, kao sto je 
naprimjer ubili muslimana. 

46. Kakav je propis o zavjetovanju? Vjerovjesnik. s.a.v.s.. zabmnio je zavjetovanje 
rekav.si: "Zavjetovanje ne donosi dobro." (Muttefekun aJejhi) Ovo je propis ukoliko se 
radi o zavjetovanju koje je iskljucivo radi Allaha. Ukoliko se radi o zavjetovanju 
drugima mimo Allaha. kao da se neko zavjetuje kaburu ili eviiji. onda je to 




zabranjeno zavjetovanje koje nije dozvoljeno. niti ga je dozvoljeno izvrsiti. 

47. Kakav je propis o sihru? Sihr postqji, a njegova sustina je apstraktna. jer 
Uzviseni kaze: "Njeniu se od njegovog sihra pricinjavalo da sc pomicu." Njegovo 
djelovanje potvrdeno je Kur'anom i siinnetom. Bavljenje sihrom je zabranjeno, 
smatra se velikim grijehom. jer Poslanik. s.a.v.s., kaze: "Cuvajte se sedam grijeha 
koji vode u Vatru". pa su rekli; "Atlahov Poslanice. a koji su lo grijcsi?" Rckao je: 
"Pripisivanje AJlahu druga. sihr..." (Muttefekun alejhi) Uzviseni takt^der kaze: "Mi smo 
samo iskusenje, pa nemoj uznevjerovati." Predaja u kojoj se kaze: "Ucite sihr, a)i 
nemojte postupati po njemu" i njoj slicne su lazni hadisi koji nemaju nikakve 
ispravnosti. 

48. Kakav je propis o odiasku gatarima i vracarima? To je zabranjeno. Ako 
neko ode njiraa trazeci korist, a ne potvrdujuci njihovo poznavanje nevidljivog 
svijeta. koje oni sebi pripisuju. njegov namaz nece biti primljen cetrdeset dana. jer 
je Poslanik. s.a.v.s., rckao: "Ko txle gataru i upila ga /a nesto. njegov namaz nece 
biti primljen cetrdeset dana." (Muslim) Ako osoba ide gatarima i potvrdi i povjeruje 
da oni poznaju gajb, postala je nevjemik u Muhammedovii. s.a.v.s., vjeru, jer je on 
rekao: "Ko ode gataru ili vracaru pa povjeruje u ono fSto mu govori, takav je 
uznevjerovao u ono sto je objavljeno Muhammedu." (Ebu Davud) 

49. Kada trazenje kise putem zvijezda biva velikim. a kada malim sirkom? Ko 
bude uvjeren da zvijezde imaju utjecaja bez Allahove volje, pa ki.su pripise 
odredenoj zvijezdi vjerujuci da je ona stvara i donosi, pocinio je veliki sirk. Ko 
bude uvjeren da zvijezda ima utjecaja Allahovim htijenjem i da ju je Allah ucinio 
povodom za spustanje kise i da je Allah dao da se kisa uobicajeno pojavi kada se 
pojavi odredena zvijezda, pocinio je zabranjenu stvar i mali Sirk, jer je to uCinio 
povodom bez ikakvog dokaza iz §erijata, cula ili zdravog razuma. Medutim, 
dozvoljeno je dokazivanje nastupanja godisnjih doba zvijezdama i vremenima u 
kojima se ispitivanjem ocekuje padanje kise. 

50. Kako se dijele grijesi? Dijele se na: 1. Velike nepokornmti (grijesi), a to su 
oni grijesi koji su navedeni u serijatskim tekstovima, a za pociniteije ovih grijeha 
predvidena je ili kazna na dunjaluku. ili tm se prijeti kaznjavanjem na ahiretu. ili 
zasluzuju Allahovu srdzbu. prokletstvo. ili im .se zbog cinjcnja o\'ih grijeha negira 
iman. 2. Mali grijesi su svi oni koji nisu na lom stepenu. 

51. Da ii postoje povodi koji male grijehe pretvaraju u velike? Da. Postoje 
mnogobrojni povodi, a najvazniji su ustrajnost u malim grijesima. njihovo 
ponavljanje. potcjenjivanje, ponos njihovim cinjenjem ili njihovo javno cinjenje. 

52. Kakav je propis o pokajanju (levbi) i kako ce biti primljeno? Tevbu je 
obavezno sto prije ufiiniti. Padanje u grijeh nije probiematicno samo po sebi, jer je 
covjekova priroda takva. Poslanik. s.a.v.s.. rekao je: "Svaki covjek je grjesnik, a 
najboiji grjesnici su oni koji se kaju." (Ei-Tirmizi) Poslanik. s.a.v.s.. takoder je rekao: 
"Kada ne biste grijesili, Allah bi vas uklonio i doveo narod koji bi grijesio i irazio 
oprosta od Njega. pa bi im On opra.stao." (Muslim) Medutim, problem je kada se 
ustrajava u grijehu i odgada pokajanje. Uzviseni Allah kaze: "Allah prima 
pokajanje samo od onih koji urade iz neznanja io^e djeio, a zatim se ubrzo 




pokaju." Da bi pokajanje bilo primljeno, postoje sijedeci uvjeii: 1. ostaviti firijeh; 
2. kajali se zo njegoro prethodno cinjenje; 3. cvrsla odluku da se u Imducnosti 
njemu nece vratiti. Ukoliko je grijeh vezan za neka prava Ijudi. onda je neophodno 
\ ratiti ono sto je nepravedno uzeto od njihovih vlasnika. 

53. Da li je ispraviiu pokajanje za svaki grijeh? Kada se zavrsava vrijeme 
pokajanja? Kakva jc nagrada pokajniku? Da. Pokajanje je vazece za svaki 
grijeh i pokajanje je na raspolaganju i ostaje sve dok Sunce ne izade sa zapada ili 
dok dusa ne dode do grkljana u smrtnoj agoniji. Nagrada za pokajnika, ako je 
iskren u svome pokajanju, je da ce se njegova losa djela zamijeniti dobrima, pa 
makar ih bilo toliko da svojom velicinom dostignu nebeske visine. 

54. Koja je obaveza prema vladarima muslimana? Obaveza je da se slusaju i 
da im se pokorava u dobru i zlu. Nije dozvoljeno boriti se protiv njih makar i bili 
nepravedni. Necemo protiv njih upucivati dove, niti izlaziti iz pokomosti njima. 
Molil cemo Allaha da budu ispravni, da im se oprosti i da ih popravi, Smatramo da 
pokornost njima znaci i pokomost Allahu. osim ako narede nepokomost. Ako 
narede nepokomost, zabranjeno je pokoravati im se, a obaveza je pokoriti se u 
ostalim pitanjima dobra mimo te nepokomosti. Poslanik. s.a.v.s., rekao je; "Slusaj i 
pokoravaj se zapovjedniku. makar ti leda ostala izbicevana i tvqj imetak oduzet. 
Slusaj i pokoravaj se." (Muslim) 

55. Da li je dozAoljeno pitati sta je mudrost odredenih Allahovim naredhi i 
zabrana? Da. ali pod uvjetom da se vjerovanje ili djelo ne ucini ovisnim o spoznaji 
mudrosti i zadovoljstvu njome, vec spoznaja treba da bude dodatna potvrda istine 
vjemiku. Apsolutna predanost i nezapitkivanje su dokaz savrsenog robovanja, 
vjerovanja u Allaha i Njegovu potpunu mudrost, kao sto je bio slucaj ashaba. 

56. Sta se zeli reci rijecima Uzviscnog: "Ono sto te zadesi od dobra - od 
.\llaha jc. a ono sto te zadesi od zla - od tebe je."? Pod dobrom se misli na 
blagodai. a pod zlom na tskusenje. Sve je odredeno od Allaha. Dobro je pripisano 
Allahu. jer ga On daje kao vid dobrocinstva. Zlo je Allah stvorio radi mudrosti i s 
obzirom na tu mudrost i ono je jedan vid Njegovog dobrocinstva. Medutim. On 
nikada ne radi lo.se, vec sve sto radi je dobro. Poslanik. s.a.v.s., u dovi je rekao: 
"Sve dobro je u Tvojim rukama, a zlo se ne pripisuje Tebi." (Muslim) Sva Ijudska 
djela stvorena su od Allaha, a u isto vrijeme ih robovi stjecu. Uzviseni kaze: 
"Onome koji udjeljuje i bogobojazan je i ono najljepse smatra istinitim, 
njeniu cemo put dobra olaksati; a onome koji tvrdici i osjeca .se neovisnim, i 
ono najljep.se smatra laznim. njemu cemo put zta olak.sati." 

57. Da li je dozvoljeno reci da je odredena osoba sehid? Ako se za doticnu o.sobu 
kaze da je sehid, to je isto kao da je receno daje ta osoba u Dzennetu. Pravac ehli- 
sunneta zastupa misljenje da .se ni za jednog muslimana ne kaze da je stanovnik 
Dzenneta ili stanovnik Dzehennema osim za onoga za koga je Vjerovjesnik. s.a.v.s., 
rekao da ce biti u jednom od njih dvoje. Prava istina u ovom smislu je skrivena i ne 
znamo u kakvom je stanju covjek umro. Djela se cijene prema zavrsetku, a znanje o 
namjeri je kod Allaha. Medutim. nadamo se da ce dobrocinitelj imati nagradu. a 
pribojavamo se da ce biti kaznjen onaj koji je Cinio zlo. 




,s 



58. Da 11 je dozvoljeno za odredenog muslimana izreci presudu o njegovom 
nevjerstvu? Nije dozvoljeno da muslimana osudimo za nevjerstvo. ni sirk, ni 
nifak, osim ako se kod njega ocituje nesto slo ukazuje na ta djela, tj. kada prestanu 
zapreke. a njegovu nutrinu prepustamo Allahu. 

59. Da li je dozvoljeno tavafiti oko necega drugoga osiiii Kabe? Nema mjesta 
na Zemlji oko kojeg je dozvoljeno tavafiti osim oko tasne Kabe. Nije dozvoljeno 
nijedno mjesto usporediti sa Kabom, bez obzira koliki bio ugled tog mjesta. Ko 
ucini tavaf obilazeci nesto drugo osim Kabe, iz respekta prema tom mjestu i 
velicajuci ga. ucinio je nepokornost Allahu. 

60. Koji su veliki predznaci Sudnjeg dana? Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: 
"Sudnji dan nece nastupiti dok ne vidite prije njega deset dokaza (predznaka)", pa 
je spomcnuo dim. Dedzdzala, ^ivotinju. izlazak Sunca sa zapada. silazak Isaa. sina 
Merjeminog. i Jedzudza i Medzudza, te tri potresa: jedan na istoku. drugi na zapadu 
i treci na Arabijskom poluotoku. Na kraju toga pojavit ce se vatra iz pravca Jemena 
koja ce tjerati Ijude ka njihovom mjestu okupljanja. (Muslim) 

61. Koje je najvece iskusenje koje ce Ijude zadesiti? Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao 
je: "Od stvaranja Adema do Sudnjeg dana nema veccg iskusenja nego sto je 
Dedzdzal." (Muslim) Dedzdzal je Ijudskoga roda. Pojavit ce se pred kraj ovoga 
svijeta, medu njegovim ocima pisat ce "kfr" i to 6e procitati svaki vjemik. Corav je 
u desno oko. kao da mu je to oko ispuhala grozdica. Kada se tek pojavi, zagovarat 
ce ispravnost. a zatim vjerovjesnistvo, a potom i bozanstvenost. Doci ce Ijudima i 
pozivati ih, pa ce ga poreci i odbaciti njegov govor. Oti(;i ce od njih, a sa njim i 
njihovi imeci, i osvanut ce. a nece imati nista. Zatim ce im ponovo doci pa ih 
pozvati, a oni ce mu se odazvati i potvrdivati ono sto govori. Naredit ce nebu, pa ce 
spustiti kisu. i naredit ce zemlji da proklije. pa ce dati rastinje. Doci ce Ijudima i sa 
sobom imati vodu i vatru. Njegova vatra je hladna voda, a voda vatra. Vjemik je 
duzan da trazi utociste kod Altaha od njegove smutnje na kraju svakoga namaza i 
da protiv njega prouci pocetak sure El-Kehf ukoliko ga zadesi. Izbjegavat ce susret 
sa njim bojeci se smutnje. a Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko cuje za Dedzdzala, 
neka se udalji od njega. Tako mi Allaha, Covjek ce mu doci misleci za sebe da je 

. vjemik. pa ce ga poCeti slijediti zbog sumnji koje ce mu ubaciti." (Ebu Davud) Na 
Zemlji ce ostati cetrdeset dana. Jedan dan ce biti kao godina, jedan kao mjesec, 
jedan kao sedmica, ostali dani ce biti kao i ostali dani. Nece izostaviti nijedan grad 
ili mjesto a da u njega nece uci, osim Mekke i Medine. Potom ce sici Isa, alejhis- 
selam. i ubiti ga. 




MIRNI DIJALOG 

Covjek po imenu Abdullah {Allahov rob) susreo je drugoga koji se zove 
Abdunnebijj (rob Vjerovjesnika). Abdullah u sebi zanegira ovo ime. pa rece: "Kako 
se mo2e reci da je neko rob drugome mimo Allaha?" Potom se obrati Abdunnebijju 
rekavsi mu: "Je li ti obozavas nekog drugog osim Allaha?" 

Ahdunitebijj: Ne, ja ne obozavam nikoga drugoga osim Allaha. Ja sam musliman i 
jedino obozavam Allaha. 

Abdullah: Onda, kakvo ti je to ime koje uveliko nalikujc krscanskjm imenima kada se 
nazivaju. naprimjer, Abduimesih (Mesijin rob) i to nije cudo, jer krscani obozavaju 
Isaa. Onaj ko cuje tvoje ime, odmah mu naumpadne da obozavas Vjerovjesnika. 
s.a.v.s.. a to nije uvjerenje jednog muslimana u pogledu njegovog Vjerovjesnika. 
vec je obaveza da musUman vjenije da je Muhammed Allahov rob i Njegov poslanik. 
Abdunnebijj: Ali. Muhammed. s.a.v.s.. je najboiji covjek i predvodnik svih 
poslanika. Mi uzimamo ta imena zeleci postici bericet i pribli/.iti se Aliahu iigledom i 
pozicijom Njegovog Vjerovjesnika kod Njega. Time trazimo od njega zalaganje. To 
ne treba da te cudi. Ime moga brata je Abdulhusejn (Hiisejnov rob), a prije toga ime 
moga oca je Abdurresul (Poslanikov rob). Nadijevanje ovih imena nije nesto novo i 
uveliko je prosireno medu Ijudima. Mi smo zatekli nase pretke da ovako postupaju i 
zato nemoj cjepidlaciti u o\om pitanju. jer je ono sasvim lahko, a i vjera je lahka. 
Abdullah: Ovo je zlo vece od prvog zla. to je da od drugih. mimo Allaha. trazis 
ono sto samo Allah raoze. svejedno bio taj od koga trazis vjerovjesnik Muhammed. 
s.a.v.s., ili drugi dobri Ijudi na manjem stepenu od njega, kao sto su Husejn, 
radijallahu anhu. \ drugi. To je u potpunoj suprotnosti sa tevhidom koji nam je 
nareden. a i sa znacenjem la ilahe illallah - nema drugog boga osim Allaha. 
Postavit cu ti nekoliko pitanja da bi se vidjelo koliko je uistinu ovo pitanje vehko. kao i 
fxisljedice nadijevanja ovakvog i njemu slicnih imena. Ja nemam za cilj nisla drugo do 
slijedenje istine. te pojasnjenje neistine i njeno izbjegavanje, naredivanje dobra. 
txlvracanje od zla, neka je Allah na pomoci i na Njega se oslanjam. Nema kretanja. nema 
.snage osim uz pomoc Allaha Uzvisenog i Velikog. Prije toga cu te podsjetiti na rijeci 
Uzvisenog: "Vjernici ce. kada budu pozvani Aliahu i Poslaniku. da im presude samo 
reci: 'Mi slusamo i pokoravamo se.'" Takoder kaze: "Ako se budete oko necega 
sporili, vTatite to Aliahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i Sudnji dan." 
Abdullah: Ti si rekao da ispovijedas jednocu (tevhid) Aliahu i da nema drugog 
boga osim Allaha? Mozes li mi pojasniti znacenje toga? 

Abdunnebijj: Tevhid je da vjerujes da Allah postoji, da je On stvorio nebesa i 
Zemlju. da On ozivljava, usmrcuje i upravlja kosmosom. On daje opskrbu, sve zna, 
o svemu je obavijesten. On je mocan... 

Abdullah: Zar je tevhid samo to? Faraon. njegov narod. Ebu Dzehl i drugi bili bi 
muvehhidi (oni koji ispovijedaju tevhid). jer oni su znali ovu cinjenicu kao i vecina 
ostalih idolopoklonika. Faraon. koji je sebi pripisivao gospodarstvo, priznavao je i 
vjerovao u dubini svoje duse da Allah postoji i da On upravlja kosmosom. Dokaz 
za to su rijeci Uzvisenog: "Oni su poricali te dokaze, nepravedno i oholo, a u 
svojim dusama su u njih bili duboko ubijedeni." Ovo priznanje se jasno 
ocitovalo pri samom njegovom utapanju u moru. 

U stvamosti. tevhid, zbog kojeg su poslani poslanici i objavljene knjige, i zbog 
kojeg je povedena borba protiv Kurejsija, jeste ispovijedanje jednoce Aliahu u 
ibadetu. a ibadet oznaCava cjelokupni naziv za sve ono sto Allah voli i cime je 




zadovoljan od izreka i djela. javnih i tajnih. El-Ilah (Bog) u rijecima la Mahe iltallah 
znaci: Obo/.avanog. Koga je jedino ispravno obozavati. 
Abdullah: Znas li zasto su poslanici poslani na Zemlju. a prvi od njih je Nuh? 
Abduimebijj: Da pozivaju idolopoklonike u ibadet Allahii Jedinome i da ostave 
obozavanje onih koje su Mu smalrati ravnim. 
Abdullah: Koji je razlog pojave sirka kod Nuhovog naroda? 
Abdttnitebijj: Ne znam. 

Abdullah: Allah je poslao Nuba njegovom narodu kad su pretjerali u respektu 
prema dobrima Veddu, Suvau. Jegusu, Jeuku i Nesru. 

Abduiuiebijj: Je li to znaci da su Vedd, Suvaa i drugi imena dobrih Ijudi, a ne 
imena silnika, kafira? 

Abdullah: Da. Ovo su imena dobrih Ijudi koje je Nuhov narod uzeo za bozanstva. Arapi 
su th slijedili u tome, a dokaz za to je predaja od Ibn Abbasa u kojoj se kaze: "Kipovi iz 
Nuhovog naroda kasnije su preneseni niedu Arape. Vedd je bio bozanstvo plemena 
Ketb u Dumetul-Dzendelu. Suvaa je bio bozanstvo plemena HuzejI. Jegus je bio 
bozanstvo plemena Murat. a zatim plemena Benu Gutajf u Dzevfu kod Sabeje. Jeuk je 
bio bozanstvo plemena Hemdan, a Nesr bozanstvo plemena Humejr od Alu Zul-Kilaa, 
Ovo su imena dobrih Ijudi iz Nuhovog naroda. Kada su pomrli, sejtan je objavio 
njihovom narodu da na mjestima svoga okupljanja postave njihove kipove koje su 
nazvali po njihovim imenima. To su ucinili. ali ih nisu jos obozavali. Kada je ta 
generacija izumrla. neslalo je znanja, pa su kipovi poceli biti obozavani. dll-Buhari) 
Abdunnebijj: To je cudan govor. 

Abdullah: Hoce.s da le obavijestim o necemu jos cudnijem? Da znas da je Allah 
UzvLseni poslao pecata svih vjerovjesnika nasega predvodnika Muhameda. s.a.v.s., 
narodu koji je trazio oprosta, cinio ibadet, tavaf, s'aj, hadzdz, davao sadaku, ali su 
neka slvorenja ucinili posrednicima izmedu njih i AUaha. Govorili su: "Zelimo da 
nas oni priblize Allahu, zelimo njihova zalaganja kod Njega, a to su poput meleka. 
Isaa. alejis-selam, i drugih dobrih Ijudi. Allah je poslao Muhameda, s.a.v.s.. da 
obnovi vjeru njihovog praoca Ibrahima i da ih obavijesli da je priblizavanje i 
vjerovanje Allahovo specificno pravo i da to nije ispravno ciniti nikome drugom 
osim Njemu. On je jedini Tvorac koji nema sudruga. On jedini opskrbljuje. sedam 
nebesa i sve sto je na njima, sedam zemalja i sve sto je na njima su Njemu 
poicinjeni robovi. On njima upravlja i njima vlada. Cak i bozanstva koja su 
obozavali priznavala su da su ona u Njegovoj vlasti I pod Njegoviin upravljanjem. 
Abdunnebijj: Ovaj govor je veoma graciozan i cudan. Imas li dokaz za to? 
Abdullah: Dokazi su mnogobrojni. a evo nekih. Uzviseni kaze: "Reci: "Ko vas 
opskrbljuje s neba i Zemlje? Hi ko p<KSJeduje sluh i vid. i ko zivo iz mrtvoga izvodi, 
a nirtvo iz zivoga, i ko ureduje sve .stvari?' Reci ce: 'Allah.' Reci: 'Kako se onda 
Njega ne bojite'/" Takoder kaze: "Reci: 'Kome pripada Zemija i sve sto Je na njoj, 
ako znate?' Reel ce: '.Allahu.' Reci: 'Zar se necete opametiti?' Reci: 'Ko je 
Gospodar sedam nebesa i Gospodar Prijestoija velikog?' Reci ce: 'Allah.' Reci: 
'Zar se Njega necete bojati?' Reci: 'U cijoj je ruci carstvo svega. a On daje zastitu, 
a ne daje se Njemu zastita, ako znate?' Reci ce: 'Allah.' Reci: 'Gdje se onda 
odmecete?" Idolopoklonici su na hadzdzu izgovarali sljedecu telbiju: "Odazivam ti se, 
Allahu. odazivam! Odazivam Ti se. Ti sudruga nemas. osim koji Tebi pripada. Ti ga 
posjedujes, a on nista ne posjeduje." Kurejsijski idolopoklonici su, znaci. priznavali da 




Allah upravlja kosmosom, a to se naziva tevhidur-rububijje, AHahova jednoca 
gospodarstva, sto ih nije uvelo u islam. Njihovo ciljano uz.imanje meleka. vjerovjesnika 
i eviija za posrednike, od kojih su htjeli sefat i pribli/.avanje Allahu. bio je povod da se 
ohaiale njihovi 2jvoti i njihovi imeci. Stoga je potrebno dovu usmjeriti iskJjucivo 
Allahu, zavjet iskljucivo Allahu, prinosenje zrtava iskljucivo Allahu. trazenje svake 
vrste pomoci sanw od Allaha. Sve vrste ibadeta pripadajii iskljucivo Allahu. 
Abdunnebijj: Ukotiko tevhid ne znaci priznanje Allaho\og postojanja i upravljanja 
kosmosom, kao sto ti tvrdis, sta onda on znaci? 

Abdullah: Tevhid zbog kojeg su postani poslanici i koji su idolopoklonici odbili priznati 
jeste ispovijedanje jednoce Allahu u ibadetu. Zato se nijedna vrsta ibadeta ne upucuje 
nikome drugome osim Njemu. kao sto su dova, zavjetovanje, prinosenje zrtve, trazenje 
pomoci i dr. Ovaj tevhid oznacava tvoje rijeci la ilahe illallah. Bog {bozanstvo) kod 
kurejsevickih musrika oznacava onoga koji se cilja ovim ibadetima. svejedno bio nielek, 
vjerovjesnik. eviija. drvo, grob. dzinn. Oni nisu imaJi za cilj reci da je takav bog 
(bozanstvo) tvorac. opskrbitelj. uredivac. Oni znaju da to pripada jedino Allahu. kao sto je 
prethodno navedeno. Vjerovjesnik. s.a.v.s.. dosao je pozivajuci ih u rijeCi tevhida - la 
ilahe illallah i primjenu znacenja ovih rijeci, a ne saino njihovo puko opetovanje. 
Abdunnebijj: Ti kao da hoces reci da su kurejsevicki idolopoklonici bolje 
poznavali rijeci la ilahe illallah od mnogih muslimana danasnjice? 
Abdullah: Da. To je bolna stvamost. Nevjemici neznalice znaju sta Vjerovjesnik. 
s.a.v.s.. misli pod ovom rijecju (tevhida): Ispovijedanje jednoce Allahu u ibadetu i 
nevjerovanje u ono sto se obozava mimo Allaha te odricanje od njega. Kada im je 
on. s.a.v.s.. rekao da kazu la ilalie illallah (nema drugog boga osim Allaha). oni su 
rekli: "Zar sva bozanstva jednim Bogom nacini, to je uistinu cudna stvar!?". i pored 
toga sto su vjerovali da Allah upravlja kosmosom. Kada su to neznalice iz reda 
nevjemika poznavale, cudno je da se neko poziva na islam a ne poznaje tumacenje 
ovih rijeci. a poznaju ga ti nevjemici. Zapravo. takvi smatraju da je to samo puko 
opetovanje i izgovaranje tih rijeci bez uvjerenja srca u njihovo znacenje. Upuceniji 
od njih misli da je znacenje tih rijeci "da ne stvara, da ne opskrbljuje. da ne ureduje 
niko drugi osim Allah". Zato nema dobra u Ijudima koji se pozivaju na islam a 
kurejsevicki nevjemici i neznalice bolje od njih poznaju la ilahe illallah. 
Abdunnebijj: Ali. ja ne cinim sirk Allahu, vec svjedocim da On stvara. opskrbljuje, 
da daje korist. donosi stetu, jedini i da u tome sudruga nema, i da Muhammed ne 
moze sebi donijeti korist ni stetu, a kamoli Alijj, Husejn, Abdulkadir i dr. Medutim. 
ja sam grjesnik. a dobri Ijudi imaju ugled i poziciju kod Allaha i od njih trazim da 
se oni svojim ugtedom i pozicijom za mene zalazu. 

Abdullah: Odgovorit cu ti onim sto je prethodno receno, a to je da su oni protiv 
kojih se Vjerovjesnik, s.a.v.s., borio priznavali ono sto spominjes. Priznavali su da 
njihovi kipovi nista ne ureduju. vec su samo imali za cilj njihovu poziciju i 
zaiaganje. Prethodno smo o tome naveli dokaz iz Kur'ana. 

Abdunnebijj: Ali. ovi ajeti su objavljeni o onima koji obozavaju kipove, pa kako 
mozete smatrati vjerovjesnike i dobre Ijude poput kipova? 

Abdullah: Prethodno smo se usaglasili da su ovi kipovi nazvani po imenima dobrih 
Ijudi, kao u Nuhovo doba. Nevjemici su od njih samo zeljeli zaiaganje kod .Allaha 
zato sto oni imaju ugled kod Allaha. a dokaz su rijeci Uzvisenog: "Oni koji su uzeli 
mimo Allaha zastitnike kazu: 'Obozavamo ih samo da nas Allahu priblize." 




\ 



Kada kazes: "Kako mozete vjerovjesnike i eviije smatrati kipovima". mi odgovaramo: 

Neki nevjernici kojima je poslan Vjerovjesnik. s.a.v.s.. niolili su evliJe za koje Allah 

Uzviseni kaze: "To su oni koje dozivaju i koji ka svome Gospodaru posredstvo 

uzimaju gledajuci ko ce od njih biti blizi N jemu. Nadaju se Njegovoj milosti i plase 

se Njegove patnje. A od kazne tvoga Gospodara treba se bojati." Neki od njih 

molili su Isaa i njegovu majku. Uzviseni kaze; "I kada Allah kaze: 'O Isa, sine 

Merjetnin, zar si ti rekao Ijudima: Mene i moju majku uzmite za dva boga mimo 

Allaha?'" Neki od njih su molili meleke. a o njima Uzviseni kaze: "Na Dan kada ih 

sve okupi, pa kaze melekima: 'Jesu li to ovi koji su vas obozavali?'" 

Zato razmisli o ovim ajetima, jer je Allah Uzviseni u njima podjednako proglasio 

nevjemicima one koji za posrednike uzimaju kipove ili dobre Ijude. vjerovjesnike, 

meleke i eviije. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bono se protiv njih i ni u kom pogledu 

nije pravio razlike izmedu njih. 

Abduimebijj: Medutim. nevjemici od njih zele korist. a ja svjedocim da Allah daje korist i 

stetu i da sve ureduje. To iskljucivo zelim samo od Njega. Dobrim Ijudima ne pripada 

nikakva odiuka u lome. ali ih uzimam za posrednike zeleci njihovo zaiaganje kod Allaha. 

Abdullah: Ove tvoje rijeci su u potpunosti iste kao i rijeci nevjemika. a dokaz je 

Allahov govor: "Oni obozavaju mimo Allaha one sto im nece nastetiti ni korist 

donijeti i govore: 'Oni su na.si zagovornici kod Allaha.'" 

Abduntiebijj: Ali, ja samo obozavam Allaha. Utjecanje njima i dozivanje nije ibadet. 

Abdullah: Ja te pitam: da li priznajes da ti je Allah naredio da iskljucivo Njemu 

ibadet ispovijedas i to je Njegovo pravo kod tebe. kao sto Uzviseni kaze: "I njima 

je naredeno da samo Allaha obozavaju, iskreno Mu vjeru ispovijedajuci"? 

Abdunnebijj: Da. To mi je propisano. 

Abdullah: Ja od tebe trazim da mi pojasnis to sto ti je Allah propisao, a to je 

iskreno ispovijedanje ibadeta. 

Abdunnebijj: Nisam shvatio sta zelis tim pitanjem. pa mi pojasni. 

Abdullah: PosUisaj me da bih ti objasnio. Uzviseni Allah kaze: "IVIolite svoga Gospodara 

ponizno i tiho. On ne voli one koji u molitvi pretjeruju." Da li je dova ibadet ili ne? 

Abdunnebijj: Svakako, ona je osnova ibadeta, kao sto se navodi u hadisu: "Dova je 

ibadet." (Kbu Davud) 

Abdullah: Kada vec priznajes daje dova ibadet Allahu, a onda dozivas Allaha danju i nocu iz 

straha i nade za odredenu potrebu, a onda, uz to jos, radi te potrebe dozivas kakvog 

vjerovjesnika, meleka ili dobroga covjeka u njegovom kaburu - da li tada cinis sirk u ibadetu? 

Abdunnebijj: Da. Cinim sirk, ovo je sasvim jasan i ocit govor, 

Abdullah: Postoji drugi primjer, a on glasi: Kada znas rijeCi Uzvisenog: "TI se klanjaj 

svome Gospodaru i kurban koiji", pa se pokoriS Allahovoj naredbi i prinese.s zrtvu 

Njemu - da li je tvoje klanje i prinosenje zrtve ibadet Njemu Uzvisenom ili ne? 

Abdunnebijj: Da. ibadet je. 

Abdullah: Ako prineses zrtvu kakvom stvorenju. kao sto je Vjerovjesnik. dzinn i 

drugi. uz prinosenje Allahu. da li si druge u ovome ibadetu Allahu pripisao? 

Abdunnebijj: Da. To je sirk bez ikakve sumnje. 

Abdullah: Ja sam ti naveo primjer dovom i prinosenjem zrtve zato sto je dova 

najpritvrdenija vrsta verbalnog ibadeta. a prinosenje zrtve je najpritvrdenija vrsta 

djeJatnog ibadeta. Medutim, ibadet nije ogrtuiicen samo na ovo dvoje, vec je daleko 

opcenitiji. U njega spadaju zavjetovanje. zaklinjanje. trazenje utocista, pomoci i dr. Da li 




su iciolopoklonici kojiina je objavljen Kur'an obozavali meleke, dobre Ijude, Lata i dr.? 
Abdunnebijj: Da. oni su to cinili. 

Abdullah: Da li je njihov ibadet njima bio iSta drugo do upucivanje dove i prinosenje 
zrtve. trazenje utocista, ponioci, a u isto vrijeme priznavali su da su Allahovi robovi i da 
su Njemu podredeni, te da Allah ureduje sve stvari? Medutim. oni su ih molili i njima se 
utjecali zbog njihove p<.>zicije i zagovornistva. Ovo je sasvim ocita stvar. 
Abdunnebijj: Da li ti onda. Abdullah, porices sefat Allahovog Poslanika. s.a.v.s., i 
njega se odrices? 

Abdullah: Ne. Ja ga ne poricem, niti se odric^em sefata. Zapravo, PoslanLk, s.a.v.s., 
a diazi mi je i od oca i od majke. je zaiagac kome ce biti dato zaiaganje. Ja se 
nadam njegovom zalaganju. ali sve zaiaganje pripada iskljucivo Allahu, kao sto 
kaze Uzviseni: "Red: 'Sve zaiaganje pripada Allahu.'" Nece ga biti osim kada 
Allah dozvoli. Isto tako Uzviseni kaze; "Ko je taj ko ce se kod Njega zalagati 
osim sa Njegovom dozvolom" - tj. ni za koga nece biti sefata, niti ce se on 
sprovoditi osim kada Allah dozvoli. Uzviseni kaze: "Oni se nece zalagati osim za 
onoga kime On bude zadovoljan", a On je zadovoljan samo tevhidom. Uzviseni 
kaze: "A ko bude neku drugu vjeru mimo islama trazio, nece niu biti 
primijena i on ce na buducem svijetu biti od propalih." Posto sav sefat pripada 
Allahu, i kada ce biti tek nakon njegove dozvole, a Vjerovjesnik. s.a.v.s., nece se ni 
za koga zalagati sve dok Allali ne dadne dozvolu. a Allah nece dozvoliti zaiaganje 
osim onima koji su imali tevhid. kada je sasvim jasno da sve zaiaganje pripada 
Allahu, onda od Njega Uzvisenog trazim i govorim: Allahu. ne uskrati mi 
Poslanikovo zaiaganje. Allahu, daj da Tvoj Poslanik bude zaiagac za mene i si. 
Abdunnebijj: Slozili smo se da nije dozvoljeno ni od koga traziti nesto sto ne 
posjeduje. Allah je dao zaiaganje Vjerovjesniku, s.a.v.s. Posto mu je dato, onda ga 
posjeduje. Stoga je dozvoljeno da trazimo od njega ono sto posjeduje i to nije sirk. 
Abdullah: Da. Tvoj govor bi se uzeo kao ispravan da ti Allah to nije zabranio, jer 
On kaze: "...i nikoga uz Allaha ne moli." Trazenje zaiaganja je niotitva. Allah je 
dao Vjerovjesniku zaiaganje i On ti je zabranio da ga trazis od nekoga drugog, bez 
obzira od koga se trazilo. Takoder, sefat je dat i drug! ma mimo Vjerovjesnika. 
s.a.v.s.. jer je vjerodostojno od njega preneseno da ce se meleki zalagati za djecu 
koja su umrla prije punoljet.stva. Zalagat ce se i eviije. Zar ces reci: "Allah im je 
dao sefat, pa cu ja od njih traziti?" Ako ovo kazes, onda se vracas ibadetu dobrih 
Ijudi koje Allah spominje u Svojoj Knjizi. Ako kazes ne, onda je tvoj govor: "Allah 
mu je dao sefat i ja trazim od njega ono sto mu je dao" - neispravan. 
Abdunnebijj: Medutim. ja Allahu nista ne pripisujem. Trazenje utocista ktxl dobrih nije sirk, 
Abdullah: Da li priznajes i potvrdujes da je Allah zabranio sirk vise nego sto je 
zabranio blud, da ga Allah nece oprostiti? 

Abdunnebijj: Da, potvrdujem to, to se jasno vidi iz Allahovog govora. 
Abdullah: Ti si sada negirao da cinis sirk koji je Allah zabranio. Mozes li mi, tako ti 
Allaha, pojasniti sta je to sirk za koji kazes da nisi u njega zapao i da ga za sebe porices? 
Abdunriehiji:Sirk'je obozaviuije kipova, okretanje kipovima. trazenje od njih. strah od njih. 
Abdullah: Sta znaci obozavanje kipova? Zar misHs da su kurejsevicki nevjemici 
vjerovaii da drvo i kamenje opskrbljuje i ureduje pitanja onih koji ih mole? Oni 
nisu uvjereni. kao sto sam ti ja rekao. 
Abdunnebijj: Ni ja ne vjeru jem u to. Zapravo. onaj koji ciljano bude obozavao drvo. kamen. 




turbe i dr.. moleci ga i prinoseci z.rtvu. pa ka/e da ga to priblizava jos vise Allahu i da Allah 
cxivraca nesrece bericetom tih stvari. onda je to obozavan je kipova na kojc ja mislim. 
Abdullah: Istinu si rekao i to je ono sto vi cinite kod kamenja i turbeta i dr. Takoder, kada 
kazes: Sirk je obozavanje kipova, da li p(xl tim mislis da se sirk odnosi samo na one koji to 
cine, a da pouzdanje u dobre Ijude i upucivanje dove njima ne ulazi u pojam sirka? 
Ahdumiebijlj: Da. To sam htio reci. 

Abdullah: Sta onda kaies za mnogobrojne ajete u kojima Allah zabranjuje oslanjanje na 
vjerovjesnike i dobre Ijude, vezano za nieleke i si.? On je proglasio nevjemicima one koji to 
cine. Kako je prethodno receno, ja sam tebi to spomenuo i za to donio dokaze. 
Abdunncbijj: Oni koji dozivaju meleke i vjerovjesnike nisu postali nevjemici zbog 
toga, vec kada su rekli da su meleki Allahove kcerke. a da je Mesih sin Merjemin. Mi 
ne kazenio da je Abdulkadir Allahov sin. niti da je Zejneb Allahova kcerka. 
Abdullah: Pripisivanje djeteta Allaiui je zaseban kufr. Uzviseni kaze: "Rtci: 'On, 
Allah, je jedan. On je utociste svakome, nije rodio niti je roden'" (Jedan 
oznacava Onoga Koji nema slicnoga. a Es-Samed oznacava Onega Koji se uzima 
za cilj potrebama). Ko ovo porekne, postao je nevjemik, pa makar ne poricao kraj 
ove sure. Uzviseni kaze: "Allah nije uzeo Sebi dijete, niti .sa Njima ima kakav 
drugi bog. Kada hi svaki bog krenuo sa onim sto je stiorio, jedni hi druge 
nadvladali." Uzviseni je napravio razliku izmedii dva nevjerstva. Dokaz za to je 
takoder da oni nevjerntci koji su dozivali Lata, iako je bio dobri covjek, nisu ga 
smatrali Allahovim sinom. a i oni koji ne vjeruju zbog ibadeta dzinnima. nisu ih 
takvima ucinili, takoder. Sve cetiri islamske pravne skole spominju u poglavlju o 
otpadnistvu da musliman postaje otpadnik kada tvrdi da Allah ima dijete, ili postaje 
otpadnik ako Allahu pripise druga. Oni prave razliku izmedu ove dvije vrsle kufra. 
Abdunnebili: Ali Allah kaze: "Uistinu za Allahove eviije nenia straha niti ce se oni zaiostiti." 
Abdullah: Mi vjerujemo da je to istina i takoder isto govorimo. Medutim, eviije se 
ne obozavaju. Mi samo negiramo i poricemo da se njima moze ciniti ibadet ujedno 
kada se cini Allahu, a inace obaveza ti je da ih slijedis (da ih volis). da priznajes 
njihove pocasti (kerameti), jer pocasti kqje Allah ukaze Svojim eviijama poricu 
samo sljedbenici novotarija. Allahova vjera je sredina izmedu dvije krajnosti, uputa 
izmedu dvije zablude i istina izmedu dvije neistine, 

Abdunnebijj: Oni kojima je objavljen Kur'an nisu svjedocili da nema dnigog boga 
osim Allaha. poricali su Allahovog Poslanika. poricali su prozivljenje. Kur'an i 
smatrali ga sihrom. Mi svjedocimo da nema drugog boga osim Allaha i da je 
Muhammed Allahov posjanik, potvrdujemo Kur'an, vjerujemo u prozivljenje, 
klanjamo. postimo. pa kako nas smatrate istima kao sto su oni? 
Abdullah: Nema razihizenja medu svim ucenjacima da je nevjemik covjek koji 
potvrduje Allahovog Poslanika, s.a.v.s.. u odredcnim stvarima. a u odredenim ga 
porice. i da jos nije usao u islam. Isto tako je sa onim koji vjeruje u jedan dio Kur'ana. 
a drugi dio porice. ili onim koji priznajc tcvhid. a poride namiiz. ili priznaje tevhid i 
naniaz. a porice zekat. ili priznaje sve to. a porice post, ili priznaje sve to. a porice 
had/.dz. Kada se neki Ijudi u doba Allahovog Poslanika. s.a.v.s.. nisu pokorili propisu 
hadzdza, Allah je o njima objavio: "Allaha radi, duzan je hodofastiti Njegovu 
Kucu ko je u mogucnosti, a onaj koji ne vjeruje, pa Allah je neovisan o 
svjetovima." Ukoliko covjek zanijece prozivljenje. postao je nevjemik po 
konsenzusu ucenjaka. Zato je Allah jasno u Svojoj Knjizi rekao da je pravi nevjemik 




onaj koji v jeruje u jedan dio. a ne vjeruje u drugi dio Objave. Naredio je da se islam 
u/.me u potpunosli, a onaj koji uzme dio, a ostavi dio, postao je nevjemik. Da li ti sada 
potvrdujeS da je nevjemik onaj koji vjeruje u jedan dio. a t>dbacuje drugi dio islama? 
Abdunnehijj: Da, priznajem to. To se jasno vidi iz casnog Kur'ana. 
AbduUah: Kada potvrdujes da onaj koji prizna Poslanika, s.a.v.s., u necemu, a negira 
obavezu naniiiza, ili prizna sve, a zanijece samo prozivljenje, pa je tako postao nevjemik. 
prema saglasnosU svi pravnih skola. a i Kur'an o njenui govori kao sto je prethodno 
recSeno, onda znaj da je tevhid najveca obaveza s kojom je dosao Vjerovjesnik. s.a.v.s. On 
je veci i od namaza, i od zekata. i od hadzdza. Kada £:ovjek negira nesto od ovih stvari. 
tada postaje nevjemik. pa makar postupao po svemu onome sto je doslo od Poslanika, 
s.a.v.s.. a kako onda kada. prema tvome misljenju. porekne tevhid s kojim su dosli svi 
poslanici. ne biva nevjemik. Neka je slava Allahu. kako je cudno ovo neznanje. 
Takoder, nizmisli o ashabima Allahovog Poslanika. s.a.v.s.. kada su se borili protiv Benu 
Hanife u Jemani. Presli su na islam u doba Vjerovjesnika, s.a.v.s., i svjedocili da nema 
drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. klanjali su i postili. 
Abdunnehijj: Medutim. oni su svjedocili da je Musejlema vjerovjesnik. a mi 
kazemo: Nema vjerovjesnika poslije Muhammeda. s.a.v.s. 

Abdullah: Vi neke dobre Ijude. poput vjerovjesnika, meleka i ashaba i ostalih. dizete na 
stepen Silnog Gospcxlara nebesa i Zemlje, Posto onaj koji podigne nekog covjeka na stepen 
vjerovjesnistva postaje nevjemik. pa njegov imetak i zivot postaju halal. te mii ne koriste 
Sehadet i namaz. sta je sa onim ko ga podigne na Allahov stepen - naravo da je prece da i 
on bude nevjemik. Takoder. svi oni koje je Alijj spalio vatrom poztvali su se na islam. Btii 
su njegovi sljedbenici i ucili znanje od ashaba, ali su u ptigledu Alijja vjerovali u isto ono u 
sto i vi vjemjete u pogledu Abdulkadira i dmgih. Kako su se ashabi onda usaglasili oko 
borbe protiv njih i njihovog kufra? Zar mislite da ashabi tektlre muslimane? Ili mislis da 
ovakvo uvjerenje vezano za vase predvodnike i njima slicne ne moze stetiti. a da je 
prethodno uvjerenje o Alijju bio razlog da se proglase nevjernicima. 
Takoder ce se reci: Ako ovi prvi nisu postali nevjemici osim zato sto su objedinili 
sirk, poricanje Poslanika i Kur'ana, te nijekanje prozivljenja i si., sta onda znaci 
poglavlje koje spominju ucenjaci u svim pravnim skolama - poglavlje: Propis o 
odmetnistvu? Odmetnik je musliman koji postane nevjemik poslije svoga islama. 
Potom spominju mnostvo stvari. Svaka od tih stvari izvodi iz islama onoga ko u nju 
zapadne. Cak su spominjali i neke mizeme stvari koje izvode covjeka iz islama 
ukoliko ih pocini, kao npr. da izgovori rijec koja izaziva Allahovu srdzbu svojim 
jezikom, bez srcane namjere. ili da je spomene u smistu sale i zabave. Isto se odnosi 
na one za koje Uzviseni kaze: "Reci; "Zar ste se Allahu i Njegovim ajetima i 
Njegovom Poslaniku ismijavali? Nemqjte se pravdati, postali se nevjemici nakon 
sto ste bill vjernici.'" Uzviseni Allah jasno je rekao za ove da su postali nevjemici 
poslije svoga vjerovanja, a bill su sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u pohodu na 
Tebuk. Rekli su rijeci za koje su tvrdili da su one bile izrecene u smislu sale. 
Takoder ce se reci: Uzviseni Allah govori o Benu Israilu. i pored njihovog znanja 
islama i ispravnosti, da su rekli Isau: "Nacini nam boga." Isto su rekli neki 
Vjerovjesnikovi ashabi: "Odredi nam zatul-envat (drvo na koje cemo mi vje.sati svoje 
oruzje kao sto to i oni rade" (nap. prev.). Vjerovjesnik, s.a.v.s., tada se zakleo da su te 
rijeci iste kao rijeci Benu Israila: "Nacini nam boga kao sto i oni imaju boga." 
Abdunnebijj: Medutim, Benu Israil i oni koji su upitali Vjerovjesnika, s.a.v.s., da 




im odredi to drvo nisu time postali nevjemici. 

Abdullah: Odgovor glasi: Benu Israelcani i oni koji su upitali Poslanika, s.a.v.s., za 
to. nisu to ucinili, jer da su to ucinili, postali bi nevjemici. Oni kojima je to 
Vjerovjesnik. s.a.v.s., zabranio, da mu se nisu pokorili i da .su sebi takvo drvo 
odredili, nakon zabrane, postali bi nevjemici. 

AMunnebijj: Meduliin. ja imain jednu dmgu dilemu, a to je anegdota o Usami b. Zejdu kada 
je ubio onoga koji je rekao la ilahe illallah, pa ga je Poslanik, s.av.s., prekorio rijecima: 
"Usama. zar si ga ubio nakon sto je rekao la ilahe illallah?" (ElBuhari) Isto tako Poslanik. 
s.a.v.s.. rekao je: "Naredeno mi je da se borim protiv Ijudi dok ne k;izu la ilahe ilaiiah." 
(Mu.>ilim) Kako da objedinim one sto si rekao i ova dva hadisa? Uputi me na to. Allah te uputio. 
Abdullah: Poznato je da se Vjerovjesnik borio protiv zidova i da ih je porobijavao, a 
oni su govorili la ilahe illallah. Njegovi ashahi su se borili protiv plemena Benu Hanife 
koji su svjedocili da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov 
poslanik i klanjali su, a isto se odnosi i na one koje je Alijj spalio. Ti potvrdujes da onaj 
koji negira prozivljenje postaje nevjernik i dozvoljeno je boriti se protiv njega. pa makar 
rekao la ilahe illallah, i da onaj koji negira nesto od temelja islama postaje nevjernik i 
biva ubijen makar ih izgovarao. Kako mu nece koristiti kada negira nesto od 
drugorazrednih pitanja vjere, a koriste mu kada negira tevhid koji predstavlja temelj i 
glavni dio vjere svih poslanika. Ti mozda nisi shvatio znacenje ovih hadisa. 
Sto se tice Usaminog hadisa, u njemu se navodi da je ubio covjeka koji je izgovorio 
sehadet. misleci da je to rekao iz straha za svoj zivot i imetak. Potrebno je 
sustegnuti se od ubijanja covjeka koji proklamira islam sve dok se ne ocituje kod 
njega ono sto se suprotstavlja toj njegovoj izjavi. Uzviseni kaze: "O vjernici, kada 
.se borite na Allahovom putu, dobro provjerite", tj. obaveza je sustegnuti se i 
uvjeriti se, pa ako se kasnije ocituje nesto sto se suprotstavlja islamu, onda takav 
biva ubijen, jer Uzvi.seni kaze: "dobro provjerite". Jer. da se ne ubija nakon sto se 
izjasni, onda provjeravanje ne bi imalo nikakve koristi. 

Isto se odnosi i na drugi hadis. Njegovo znacenje je onakvo kako smo vec spomenuli. 
tj. onaj ko proklamira tevhid i islam, obaveza je sustegnuti se od napada na njega, 
osim ako se utvrdi nesto sto se suprotstavlja tome. Dokaz za ovo je da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zar si ga ubio nakon sto je rekao la ilahe illallah?" (EI-Buhari) 
Takoder je rekao: "Naredeno mi je da se borim protiv Ijudi sve dok ne kazu la ilahe 
illallah." (Muslim! On je. takoder, za haridzije rekao: "Gdje god iz zateknete, ubijajte 
ih". iiiko su oni najvise ibadet cinili i izgovarali la ilahe illallah. Cak su ashabi svoj 
ibadet smatrali mizemim kada bi vidjeli ove haridzije. Oni su ucili znanje od ashaba. 
all njihovo izgovaranje rijcci la ilahe illallah. mnostvo ibadeta i pozivanje na islam 
nije sprijecilo da budu ubijani kada se kod njih o(5itovalo suprotstavljanje sertjatu. 
Abdunnebijj'. Sta kazes za Vjerovjesnikove, s.a.v.s., rijeci koje su potvrdene 
vjerodostojnim: Da ce Ijudi doci na Sudnjem danu i traziti pomoc od Adema, 
potom od Nuha. a onda Ibrahima. a zatini od Musaa, a onda od Isaa, pa ce se ovi 
poslanici opravdavati. da bi na kraju dosli do Muhammeda. s.a.v.s, Ovo govori da 
trazenje pomoci od drugih. mimo Allaha. nije sirk. 

Abdullah: To je tvoja zbunjenost u pogledu sustine ovog pitanja. Mi ne negiramo 
trazenje pomoci od stvorenja koje je zivo i prisutno i koje je u mogucnosti uciniti 
trazeno. Uzviseni kaze: "Od njega je zatrazio pomoc onaj iz njegove skupine protiv 
onoga koje bio njegov neprijatelj," Kao sto covjek trazi od svojih prijatelja pomoc u 




riitu i drugim okolnostima koje su u okviru njihovih niogucnosti. Mi smo ovdje porekli 
Ira/.enje pomoci u smislu ibadeta koji vi cinile kod kabura eviija, ili kada su oni odsutni. 
te vezano za stvari koje moze samo Allah Uzviseni. Ljudi ce traziti pomoc od 
vjerovjesnika na Sudnjem danu. Zeljet ce da mole Allaha da pocne obracun ljudi kako 
bi se stanovnici Dzenneta rijesili legobe iscekivanja. Ovo je dozvoljeno i na dunjaluku i 
na ahiretu, tj. da dodes dobrom covjeku i u njegovom prisustvu. kada cuje tvoj govor. 
kazes: "Zamoli Allaha za inene", kao sto su Vjerovjesnikovi, s.a.v.s., ashabi trazili od 
njega to tokom njegovog zivota, Ali, poslije njegove smrti to nikako nisu cinili. Nisu to 
trazili od njega kod njegovog kabura, vec su ispravni prethoduici poricali onima koji su 
imali za cilj upucivati dove kod njegovog kabura. 

Abdunnebijj: Sta kazes za pricu o Ibrahimu kada je bacen u vatru, pa ga je presreo 
Dzibril u zraku. pa upitao: "Inias li kakvu potrebu?" Ibrahim je rekao; "Sto se tebc tice, 
nemam." Da je trazenje pomoci od Dzibrila bilo sirk, on to ne bi ponudio Ibrahimu. 
Abdullah: Ova sumnja je poput prve sumnje. Prije svega, ova predaja nije ispravna, a 
kada bismo pretpostavili da je ispravna. Dzibril mu jc ponudio da mu donese korist u 
okviru onoga sto on moze. kao sto Uzviseni o njeniu kaze: "Poducio ga je onaj velike 
snage." Da mu je Allali dozvolio da uzme Ibrahimu vatru i sve sto je oko nje na zcmlji. a 
i brda. te da ih baci na istok ili zapad. on to ne bi bio ncmocan uciniti. To je poput 
bogatog covjeka koji siromasnom ponudi imetak da bi udovoljio svoju potrebu. a ovaj 
odbijc i strpi se sve dok mu Allah ne dadnc opskrbu na kojoj mu nece niko prigovoriti. 
Gdje je ovdje onda trazenje pomoci u ibadetu i sirk koji se sada cini? 
Znaj. brate. da su prv i ljudi kojima je |X)slan nas predvixlnik Muhammed. s.a.v.s.. cinili 
nianje sirka ixl nasih sa\a^menika i to iz tri razloga: 1. Prvi su pripisivali Allahu druga 
samo u obilju. a u nedacama su iskJjucivo Njemu ispovijedali vjeru. a dokaz za to su rijeci: 
"Kada se popnu na ladu. .411aha mole iskreno Mu Lspovijedajuci vjeru, a kada ih On 
izbavi na kopno, oni Njemu druge pripLsuju." Takodcr kaze: "Kada Ih pokriju morski 
valovi poput obiaka, mole .Allaha, Lskreiio Mu ispovijedajuci vjeru. a kada im dadne 
spasa, do kopna inedu njima nezahvatnika bude. A dokaze nase samo izdajnik 
nezahvalnik poriie." Mu.srici protiv kojih se borio Poslanik. s.a.v.s.. molili su Allaha. a 
ujcdno i druge u svome obilju. a u nedacama bi samo molili Allaha. a zaboravljali bi na one 
koje su uzeli za svoja bozanstva. Medutim. savremeni musrici mole druge mimo Allaha u 
obilju i u nedaci. pa kada budu pritijesnjeni. potom kazu: "O Alli^ov Poslanice. o Husejne" 
i dr. Gdje su oni koji to shvataju? 2. Prvi musrici su uz Allaha dozivali Ijude koji su bill 
Njemu privrzeni - vjerovjesnika, eviiju. meleka, ili u najmanju ruku kamen, drvo. koji se 
Allahu pokoravaju i ne cine Mu grijehe. NaiSi savremenici uz Allaha mole Ijude koji spadaju 
u kategoriju najvecih grjesnika. Zii onoga ko nosi takvo pt>gresno uvjerenje o necemu sto je 
samo po sebi dobro. kao sto je kamen, drvo, uveliko je iakse da nosi takva uvjerenja o 
onima cije se otvoreno grijesenje i neispravnost jasno gleda. J. Vecina musrika u doba 
Vjerovjesnika, s.a.v.s.. cinila je .sirk u tevhidul-uluhijje. a ne u tevhidur-rububijje. za razliku 
od sirka zadnjih generacija. Danas se sirk uveliko desava u pitanjima Allahovog mbubijjeta 
kao sto se desava i u pitanjima uluhijjeta. Naprimjer, danas neki ljudi smalraju da priroda 
upravlja kosmosom. te da ona ozivijuje. usmrcuje i si. 

Vjerovatno cu ovaj svoj govor zavrsili jednom velikom konstatacijom koja se nazire iz 
ovoga sto smo prethodno rekli, a glasi da nema razilazenja da tevhid neminovno mora biti 
reaiiziran uvjerenjem srca, govorom jezika i cinjenjem povoda ijelesnim organima. 
Ukoliko nesto od ovoga bude nedostajalo, covjek nece biti musliman. Onaj ko spozna 




tevhid. a ne postupa po njemu. nevjernik je i inadzija. kao sto su bili faraon. Iblis i dr. 
Ovo je pomuceno kod miiogih Ijudi. pa govore: "To je istina, ali mi to ne mozemo 
ciniti i to nije dozvoljeno kod nasih sunarodnika. vec je neophodno da se sa njima 
slazemo. da pred njima popustaino bojeci se zla. Ovakav sironiah ne zna da vecina 
predvodnika nevjerstva poznaje istinu i da su je ostavili samo zato sto sebi nalaze 
opravdanja za njih. Uzviseni kaze: "Oni su Allahove ajete za tnalu cijenu 
prodaii i od AUahovog puta odvracali. Ruzno li je ono sto su oni cinili." 
Onaj ko postupa po pravilima tcvhida svojom vanjstinom. ali ga ne ra/umije. nije u njega 
ubijeden svojim srcem, smatra se munafikom koji je gori od pravog nevjemika. Uzviseni 
kaze: "Munafici su na najnlzem stepenu u Vatri i njima poniagaca neces naci." 
Ovo pitaiije ce ti biti jasno kada budes razjiiislio o onome sto Ijudi govore i uvidis da ima 
onih koji poznaju istinu. ali po njoj ne postupaju iz stralia da se njihov dunjaluk ne 
umanji. kao sto je bio Karun. ili njegov pomocnik Haman kao i njihov vladar faraon. 
Takoder. uvidjet ces da ima onih koji po njemu vanjstinom postupaju. ali ne i nuirinom. 
poput munafika. Kada upitas kakvo im je srcano uvjerenje, odgovorit ce da ne znaju. 
Ti moras dobro shvatiti dva ajeta iz Allahove Knjige. 

Prvi ajet je prethodno citiran. a glasi: "Nemojte se opravdavati, postal! se nevjernici nakon 
vaseg vjerovanja." Kada znas da su neki Ijudi koji su krenuli u pohod protiv Riniljana sa 
Allahovim Posianikom. s.a.v.s.. postal! nevjernici zbog rijeci koje su izgovorili u smislu 
zabave i sale, onda ti se ocituje da onaj koji izgovori rijeci kuf'ra ili postupa po njemu 
bojeci se umanjenja svoga imetka, ugleda. ili da bi se nekom dodvorio, cini daleko veci 
prijestup txl onoga ko izgovori kakvu rijec iz sale. Onaj koji se sali. u vecini slucajeva u 
svome srci ne nosi uvjerenje o onome sto govori svojim jezikom. vec to cini da bi 
nasmijao Ijude. Medutim. onaj koji izgovori rijeci nevjerstva ili po njemu postupa iz 
straha. ili iz zelje da zadobije nesto sto se nalazi kod stvorenja. onda je potvrdio sejtanovo 
obecanje: "Sejtan vam obecava siromastvo i nareduje vam razvrat". ili se pribojava 
njegove prijetnje: "To vam je samo sejtan koji zastrasuje svoje sticenike." On nije 
potvrdio obecanje Milostivog: "A Allah vam obeca\a oprost od Njega i obilje." On se nije 
pobojao prijetnje Gordoga: "Nemojte se njih bojati. nego se Mene bojte." Da li sloga onaj 
koje u ovakvom stanju zasluzuje da bude .sticenik Milostivog ili sticenik sejtanov? 
Drugi ajet: Uzviseni kaze: "Ko uznevjeruje u Allaha nakon svoga vjerovanja, osim onoga 
ko bude prisiljen. a srce mu bude smireno s vjerovanjem. ali onaj ko osjeti lagodnosl prsa 
u nevjcrstvu. takvi zasluzuju Allahovu srdzbu, njima pripada vclika patnja." Uzvi.seni 
Allah nije dao opravdanja osim onima koji su prisiljeni. a njihova srca su smirena s 
vjerovanjem. dok su ostali postali nevjemici. svejedno cinili to iz straha. zelje. ili 
dodvoravanja nekome, ili siromastva svoje zemlje. porodice. famiiije. ili zbog svog 
imetka. ili u smislu sale, ili iz drugih razloga. osim iiko se radi o onome koji je prisiljen. 
jer ajet ukazuje da covjek moze biti prisiljen iskljucivo na govor i djela. dok na uvjerenje 
srca ne moze niko biti prisiljen. Uzviseni kaze: "To je zato sto oni vise vole ovosvjetski 
zivot txl zivota na buducem svijetu. a Allah nece uputiti nevjernicki narod." Jasno je rekao 
da kazna nije zbog uvjerenja. neznanja. mrznje prema vjeri. ili Ijubavi prema nevjerstvu, 
vec zbog ovodunjaluckih anibicija i davanja prednosti dunjaluku nad vjerom. a Allah 
najbolje zna. Jasno je rekao da u ovome slucaju nisu kaznjeni. Poslije svega ovoga. zar ti 
nije doslo vrijeme. Allah te uputio. da se pokajes svome Gospodaru. Njemu povratis i da 
ostavis ono sto zastupas. Pitanje o kojem smo govorili. kao sto si cuo, veoma je opasno. 
Abdnnnebijj: Trazim oprosta od Allaha i Njemu se kajem. Svjedocim da nema 




,x 



druizog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik. Sada vise ne 
vjerujem ii ono sto sam obozavao mimo Allaha. Molim Allalia da mi oprosti ono 
sto je prije bilo i da prijede preko mojih losih poslupaka. te da se prema meni 
ophodi Svojom blagoscu. oprostom i miloscu. i da me ucvrsti na tevhidu i 
ispravnom vjerovanju sve dok Ga ne susretnem. Takoder, molim Ga da te nagradi. 
brate Abdullahu. dobrim za ovaj savjet, jer je vjera savjetodavni odnos, te da te 
nagradi za negiranje negativnosti koje sam zastupao. a prije svega to je moje ime 
Abdunnebijj. Kazem ti sada da sam ga promijenio u ime Abdurrahman. Molim 
Allaha da te takoder nagradi za skriveni grijeh koji sam zastupao. a ogleda se u 
zalutalom uvjerenju s kojim. kada bih susreo Allaha. ne bib nikada dozivio uspjeh. 
Medutim. zellm od tebe na kraju nesto zatraziti. a to je da mi spomenes neka 
nedjela i lose postupke u kojima IJudi mnogo grijese. 
Abdullah: Nema smetnje. dobro poslusaj sto govorim. 

Cuvaj se da tvoj slogan i znak po kojem se prepoznajes bude ono oko cega postoji 
rdzilazenje u Knjizi, sunnetu, zeleci da slijedis ono oko cega postoji sporenje, s ciljem 
pcxlizanja smutnje i donosenja pogresnog lumacenja, a u sustini tumacenje toga zna samo 
Allah. Neka tvoj znak po kojem se prept)znajes bude znak onih koji imaju veliko znanje i koji 
manje jasnim dokazima kazu: "Vjerujemo u to, sve je od na.seg Gospodara." O stvarima o 
kojima postoji razilazenje, Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ostavi ono sto ti izaziva sumnju i 
prijedi na ono u sto ne sumnjas." (Ahmed i Ei-Tirmizi) Taktxler on je rekao: "Ko se bude cuvao 
sumnjivih stvari, sacuvat ce svoju vjeru i cast, a ko bude zapao u sumnje, zapast ce i u 
harame." (MuHcfekun alejhii Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: "Grijeh je ono sto te tisti u prsima I 
prezires da to Ijudi saznaju." (Muslim) Vjerovjesnik. s.a.v.s., takoder je rekao: "Upitaj svoje srce 
i upitaj svoju dusu (tri puta). Dobrocinstvo je ono s cime je srce smireno, a grijeh je ono sto te 
tisti u dusi. prevrtie se u tvojim prsima. pa makar ti Ijudi govorili da je to ispravno." (Ahmed) 
^tlt Cuvaj se slijedenja strasti, jer je Allah upozorio na to Svojim rijecima: "Jesi Ii vidio 
onoga koji je svoju strast za boga uzeo." Cuvaj se pristrasnosti Ijudima i misljenjima i 
onome na cemu su bili preci, jer to su prepreke izmedu covjeka i istine. Istina je 
izgubljena stvar vjernika. Gdje god je nade, on joj je najpreci. Uzviseni kaze: ".\ kada im 
se kaze: 'Siijedite uno sto je Allah objavio', kazu: 'Ne. mi cemo slijediti ooo na cemu 
smo zatekli nase pretke.' Zar njihovi preci nista ne shvataju niti su upucenl." 

# Cuvaj se oponaSanja nevjemika, jer je to glavni razlog nastanka svake nedace. 
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko opona.sa jedan narod. on njima i pripada." (Ebu Davud) 
■4t Cuvaj se oslanjanja na nekoga drugog mimo Allaha. Uzviseni kaze: "Ko se na 
Allaha osloni. On niu je dovoljan." 

# Nikome se ne pokoravaj ukoliko time cinis nepokoniost Allahu. Poslanik, s.av.s.. rekao je: 
"Ne pokoravaj se stvorenju ako se tom pokomoscu cini nepokomost Stvoritelju." (Et-Timiizii 

4- Cuvaj se loseg misljenja o Allahu. jer On o tome u hadisi-kudsijju kaze: "Ja se 

prema Svome robu ophodim onako kako o Meni misli." (Muuefekun aicjhi) 

•4^ Cuvaj se stavljanja narukvica i konaca i si. radi cuvanja od nesrece prije nego 

sto se desi ili njenog otklanjanja kada .se vec desi. 

-4^ Cuvaj se vjesanja zapisa radi cuvanja od uroka. jer je to sirk. Poslanik, s.a.v.s., 

rekao je: "Ko nesto okaci, njemu ce biti i prepusten." (Et-Timiizi) 

^^ Cuvaj se trazenja bereketa potiranjem kamenja. drveca. turbeta. jer je to sirk. 

^^ Cuvaj se sujevjerja i pesimizma u bilo kojem pogledu. jer je to sirk. Poslanik, 

s.a.v.s., rekao je: "Sujevjerje je sirk. sujevjerje je sirk" (rekao je to tri puta). (Ebu Davud) 




^ft Cuvaj se potvrde onoga sto govore sihirbazi i astrolozi koji tvrde da znaju 
nevidljivi svijet, koji stavljaju horoskope u novine i dasopise u kojima govore o sreci 
i nesreci. Potvrditi nesto od toga je sirk. jer znanje o nevidljivom svijetu pripada 
samo Allahu. Cuvaj sc da ne pripises dolazak kise zvijezdama i godisnjim dobima, 
jer je to sirk, a to se pripisuje samo Allahu. Cuvaj se zaklinjanja drugima mimo 
Allaha bez obzira ko bio onaj kime se zaklinjes, jer je to sirk. U hadisu se navodi: 
"Ko se zakune nekim drugim mimo Allahom, postaje nevjemik. ili pocinio je sirk" 
(Ahmed), poput zaklinjanja Vjerovjesnikom, povjerenjem. cascu. zivotom i si. 
^ Cuvaj se vrijedanja i psovanja vremena, psovanja vjetra, Sunca. hladnoce, vrucine. jer 
se svim tim vrijeda Allah koji ih je stvorio. Cuvaj se da ne kazes "da je bilo tako i take, 
bilo bi tako i tako" kada tc snade kakva nedaca, jer time otvaras djelovanje sejtanu. To je 
jedan vid protivljenja Allahovoj odredbi, vcc reci: "Allah je odredio i ucinio sto je htio." 
lit Cuvaj se da od kabura napravis mesdzid. jer se ne klanja u mesdzidu u kome ima kabur. 
Od Aise. radijallahu anha. prenosi se da je Vjerovjesnik. s.a.v.s., kada je bio na samrtnoj 
postelji. rekao: "Allah prokleo zidove i krscane koji su grobove svojih vjerovjesnika uzeli za 
bogomolje", upozoravajuci na ono sto su ucinili. Rekla je: "Da nije ovoga sto je rekao. 
njegov kabur bi bio uzvisen." (El-Buhari) Poslanik, s.a.v.s., rekao je. "Oni koji su bili prije vas 
uzimali su grobove svojih vjerovjesnika i dobrih Ijudi za bogomolje. Zato vi nemojte 
uzimati kabure za mesdzide. ja vam to zabranjujem." lEbu .A vane) 

'4t Cuvaj se vjerovanja u hadise koje lasci pripisuju Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
kojima zele podstaci tevessul Poslanikovim bicem ili dobrim Ijudima iz njegovog 
ummeta. Ti hadisi su izmisljeni i laz su na njega. Neki od tih hadisa su sljedeci: 
"Cinite tevessui mojim ugledom jer je moj ugled kod Allaha veliki"; "Kada vam se 
stvari otezaju. drzite se onih u kaburima"; "Allah je zaduzio meleka na kaburu .svakog 
eviije da ispunjava potrebe Ijudi": "Kada bi neko od vas imao lijepo misljenje o 
kamenu. on bi mu donio korist". Postoji jos mnogo ovakvih laznih hadisa. 
Itit Cuvaj se prisustvovanja tzv. vjerskim svecanostima kao sto su mevlud. Isra i 
Miradz, petnaesta noc mjeseca ramazana i dr. Sve ove svecanosti su uvedene i nema 
dokaza za njih od Allahovog Posianika. s.a.v.s.. niti njegovih ashaba koji su voljeli 
AUaliovog Posianika, s.a.v.s.. vise nego mi i koji su nastojali zadobiti dobro daleko 
revnosnije nego mi. A da je u tome bilo dobra, sigumo bi nas u tome pretekli. 




SVJEDOCENJE LA ILAHE 

ILLALLAH - NEMA DRUGOG 

BOGA OSEVl ALLAHA 

U predaji se navodi: "Kljuc Dzenneta su rijeci la ilahe illallah." Medutim, 
da li svako onaj ko ih izgovori zasluzuje da mu se otvore dzennetska vrata? 

Vehbu b. Munebbihu, Allah mu se smilovao, receno je: "Zar rijeci la ilahe 
illallah nisu kljuc za Dzenet?" On odgovori: "Svakako. Ali. svaki kljuc ima 
svoje zupce. pa ako doneses kljuc sa odgovarajucim zupcima. onda ce ti se 
vrata i otvoriti, a u suprotnom nece." 

Od naseg Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenose se mnogobrojne predaje koje 
zajednicki pojasnjavaju sta su zupci na torn kljucu. Tako on kaze, "Ko kaze 
la ilahe illallah iskreno...", "...iz uvjerenja srcem", "...izgovori ih istinski iz 
svoga srca" i si., jer se u ovim i drugim hadisima ulazak u Dzennet veze za 
znanje o znacenju ovih rijeci i ustrajnost u njima do same smrti i pokomost 
ononie na .sto one ukazuju. 

Iz skupine dokaza ucenjaci su izvadili uvjete koji se moraju ostvariti uz 
nepostojanje i prestanak svih zapreka, kako bi rijeci la ilahe illallah bile 
povod za ulazak u Dzennet i kako bi koristile onome ko ih izgovara. Ovi 
uvjeti su zupci na kljucu, a oni glase: 
O ZNANJE: Posto svaka rijec ima svoje znacenje. potrebno je znati 

znacenje rijeci la ilahe illallah znanjem koje iskljucuje svaku vrstu neznanja. 
a ono glasi: negaciju bozanstvenosti svima mimo Allaha i njeno potvrdivanje 
iskljucivo Allahu, azze ve dzelle, tj. niko se s pravom istinski ne obozava 
osim Allah. Uzviseni kaze: "Osim onih koji posvjedoce istinski i oni znaju." 
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko umre znajucj da nema drugog boga osim 
Allaha. uci ce u Dzennet." 
©UBJEDENJE: Ono oznacava da cvrsto budes ubijeden u ono na sto ove 

rijeci ukazuju, jer one ne trpe nikakvu sumnju. dvoumljenje, nagadanje. vec je 
obaveza da pocivaju na kategorickom uvjerenju. Uzviseni. opisujuci vjemike. 
kaze: "Vjernici su samo oni koji vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, a 
potom ne sumnjaju, i bore se svojim imecima i zivotima na Allahovom 
puitu. To su oni iskreni." Nije ih dovoljno samo izgovarati. nego je potrebno 
biti ubijeden srcem u njih. Ako se to ne desi. onda je to cisti nifak. Poslanik, 
s.a.v.s.. rekao je: "Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja 
Allahov poslanik. Nece rob sa ovim rijecima susresti Allaha, ne sumnjajuci u 
njih, a da nece uci u Dzennet." (Muslim) 
© PRIHVATANJE: Kada znas i ubijeden si, potrebno je da ovo ubjedenje sa 

znanjem ostavi svoj trag. a to je prihvatanje onoga sto ove rijeci nalazu, srcem i 
jezikom. Onaj ko odbaci poziv u tevhid i ne prihvati ga - nevjemik je. svejedno da li 
to odbacivanje bilo zbog oholosti. inata. pakosti. Allah o nevjernicima koji su ove 
rijeci odbacili iz oholosti kaze: "Kada im se kaze: la ilahe illallah, oni se ohole." 




O PODREDENOST: Potpuna podredenost tevhidu. Ovo je sustinsko 

popriste i prakticno manifestiranje imana. Realizira se izvrsavanjem onoga 
sto je Allah propisao i ostavljanjem onoga sto je zabranio. Uzviseni kaze: 
"Ko pokori svoje lice Allahu i cini dobro, prihvatio se za najcvrscu vezu, 
a Allahu pripadaju konacni ishodi." Ovo je potpuna podredenost. 

ISTINOLJUBIVOST: Pri njihovom izgovaranju trazi se istinoljubivost 

koja iskljucuje laz. Ko ove rijeci izgovori svojim jezikom, a srcem ih porice. on 
je munafik. Dokaz za ovo su rijeci Uzvisenog kojima kori munafike; "Oni 
svojim jezicima govore one sto nije u njihovlm srcima." 
® LJUBAV: Vjernik voli ove rijeci i voli postupanje po onome sto one 

nalazu. Voli one koji postupaju po njima. Znak Ijubavi roba prema svome 
Gospodaru jeste da dadne prednost onome sto Allah voli. pa makar to bilo 
u suprotnosti sa njegovom strascu. Takoder, znakovi toga su prijatetjstvo 
sa onima koji su AUaha i Poslanika uzeli za prijatelje. neprijateljstvo 
prema onima koji iskazuju neprijateljstvo prema Njemu, slijedenje 
Njegovog Poslanika, s.a.v.s., povodenje za njegovim tragovima i 
prihvatanje njegove upute. 
O ISKRENOST: Znaci da se izgovaranjem ovih rijeci zeli iskljucivo 

Allahovo zadovoljstvo, jer Uzviseni kaze: "I naredeno im je da obozavaju 
Allaha iskreno mu vjeru ispovijedajuci, pravovjerni." Poslanik, s.a.v.s., 
rekao je: "Allah je zabranio Vatri onoga ko kaze la ilahe illallah zeleci time 
iskreno Allahovo lice." (El-Buhari) 

I pored ovih zajednickih uvjeta, neophodno je u.strajati u ovim rijecima i 
biti cvrst u njima sve do smrti. 




,/ 

SVJEDOCENJE MUHAMEDUN 

RESULULLAH - MUHAMMED 

JE ALLAHOV POSLANIK 



Mejit u kabuni biva isku§avan i upitan za tri stvari. Ako odgovori - spasen 
je, a ako ne odgovori - propao je. Jedno od tih pitanja je: Ko je tvoj 
vjerovjesnik? Na njega ce odgovoriti same onaj koga je Allah na dunjaluku 
uputio da ispuni uvjete ovoga svjedocenja i koga ucvrsli i nadahne u 
njegovom kaburu. To svjedocenje ce niu koristiti na buducem svijetu na Dan 
kada od koristi ne budu ni imetak ni sinovi, Ti uvjeti su sljedeci: 
O POKORNOST VJEROVJESNIKU, S.A.V.S,, U ONOME STO 
NAREDUJE: Uzviseni Allah naredio nam je da mu se pokoravamo, rekavsi: 
"Ko se pokorava Poslaniku^ pokorava se i Allahu." 1 kaze: "Ako Allaha 
votite, mene slijedite, pa ce i Allah vas zavoljeti." Opcenit ulazak u Dzennet 
vezan je za opcenitu pokornost njemu. Poslanik, s.a.v.s., kaze: "Svi pripadnici 
moga ummeta uci ce u Dzennet osim onoga ko odbije." Rekli su: "Allahov 
Poslanice, ko odbija?" Rece: "Ko mi se pokorava, uci ce u Dzennet, a ko mi se 
ne pokorava. on je odbio." (El-Buhari) Ko voli Vjerovjesnika, s.a.v.s., 
neophodno je da mu se pokori, jer je pokornost plod i prakticni dokaz Ijubavi. 
O VJEROVANJE I POTVRDA ONOGA O CEMU OBAVJESTAVA: 

Ko porekne nesto sto je vjerodostojno preneseno od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem. zbog poriva i svojih strasti, taj utjeruje Allaha i Njegovog 
Poslanika u laz. jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s.. sacuvan od svake vrste greske i 
lazi: "On ne govori po hiru .svome." 
IZBJEGAVANJE ONOGA STO ZABRANJUJE: Pocevsi od 

najveceg grijeha, a to je §irk, prolazeci pored velikih grijeha i onih koji 
covjeka vode u Vatru. te zavrsavajuci na malim grijesima i pokudenostima, 
shodno velicini Ijubavi muslimana prenia svome Vjerovjesniku, s.a.v.s., 
povecava se njegovo vjerovanje. Kada mu se poveca iman, Allah mu dadne 
da zavoli dobra djela, a omrzne mu nevjerstvo. grijesenje, nepokomosl. 
O ALLAH SE OBOZAVA SAMO ONIM STO JE PROPISAO 
JEZIKOM SVOGA VJEROVJESNIKA: Osnova koja vazi za sve ibadete 
je zabrana uvodenja novih stvari u vjeru. Nije dozvoljeno da se Allah 
obozava osim onako kako je to doslo od Poslanika. s.a.v.s. Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko uradi kakvo djelo koje nije u skladu 
sa onim na cemu smo mi, to mu se odbacuje." (Muslim) 

Korist: Znaj da je obavezna Ijubav prema Vjerovjesniku, s.a.v.s.. i onome s 
cime je dosao. Pa ko bude mrzio nesto od onoga s cime je dosao Poslanik. pa 
makar to i prakticirao. postao je nevjemik. Nije dovoljno samo voljeti. vec je 
potrebno da Poslanik bude drazi od svega, pa cak i od samoga sebe. jer onaj 
ko nesto zavoli, dadne njemu prednost i daje prednost saglasnosti tome. 




Istinoljubivi covjek u pogledu Ijubavi prema Vjerovjesniku, s.a.v.s., je onaj 
na konie se znakovi toga manifestiraju njegovim slijedenjem, slijedenjem 
njegovog sunneta, verbalnog i djelatnog, pokomoscu njegovim naredbama, 
izbjegavanjem njegovih zabrana, oponasanjem njegovih lijepih manira u 
olaksanju i teskocama. dobru i zlu. Pokomost i slijedenje su plod Ijubavi i 
bez njih Ijubav nije iskrena. 

Ljubav prema Vjerovjesniku, s.a.v.s., ima mnostvo znakova. a neki su 
njegovo cesto spominjanje donosenjem salavata na njega. Onaj ko nesto 
zavoli, to mnogo i spominje. Zatim, ceznja za susretom sa njim, jer svaki 
voljeni dezne za susretom svog voljenog: respektiranje, uvazavanje 
Poslanika, s.a.v.s., prilikom njegovog spomena. Ishak, Allah mu se 
smilovao, rekao je: "Poslije Vjerovjesnikove, s.a.v.s., smrti, ashabi ga ne bi 
spomenuli a da ne bi ostali skruseni, najezenih koza i da ne bi plakali." 
Znakovi ove Ijubavi su sljedeci; mrznja prema onome ko ga mrzi, 
neprijateljstvo prema onome ko mu je neprijatelj, izbjegavanje onih koji se 
suprotstavljaju njegovom sunnetu i unose u njegovu vjeru nova stvari, a to 
su pobomici novotarija i munafici; ljubav prema onome koga Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., voli kao sto je njegov ehlul-bejt, supruge, ashabi - muhadziri i 
ensarije. a zatim neprijateljstvo prema onome ko prema njima iskazuje 
neprijateljstvo, mrznja prema onome ko njih mrzi, ili ih vrijeda: povodenje 
za njegovim casnim nioralom, jer je on bio najplemenitiji covjek svojim 
ponasanjem, tako da je Aisa rekia: "Ahlak AUahovog Poslanika, s.a.v.s., 
bio je Kur'an". tj. on se obavezao da ne cini nista osim onoga sto mu je 
naredeno u Kur'anu. 

Vjerovjesnikove. s.a.v.s.. osobine: bio je najhrabriji od svih Ijudi i 
najhrabriji u zestini borbe. Bio je najplemenitiji i najdarezljiviji od svih Ijudi, 
a najdarezljiviji je bio u ramazanu. Bio je najbolji savjetodavac svim 
stvorenjima, najblazi i nikada se nije svetio radi sebe. Bio je najzesci kada se 
radilo o sprovodenju Allahove naredbe. Bio je najskromniji i najstidljiviji, 
stidljiviji od djevojke u njenoj odaji. Bio je najbolji u svojoj porodici i 
najmilostiviji covjek prema ostalim Ijudima... i jos mnogo toga. 




TAHARET - CISTOCA 

Namaz je drugi temelj islama, a ispravan je samo ukoliko se ostvari cistoca. 
Ciscenje biva iskljucivo vodom ili zemljom. 

Vrste vode: l.Cista (tahir) cista sama po sebi i cisteca. otklanja hades' i 
necistocu. 2.Necista - voda u malim kolicinama koja se pomijesala sa necistocom, 
ili je promijenila svoj okus, boju i miris zbog necistoce i to u velikim kolicinama. 

Napomena: Voda u velikoj kolicini ne biva zaprijana osim ukoliko necistoca ne 
promijeni jedan od njenih opisa: boju, okus i miris. Mala kolicina vode ostaje 
zaprijana ukoliko je necistoca dodime. Vodom u velikim kolicinama smatra se 
zapremina veca od dva kuUeta, a to je otpilike (210) I. 

Posude: Svaki sud je cist, dozvoljeno ga je uzimati i koristiti, osim posuda od 
zlata i srebra. Ciscenje njima je dozvoljeno uz postojeci grijeh. Dozvoljeno je 
posude i odjeca nevjemika, osim ako znamo da su zaprljani. 

Koza uginule zivotinje je apsolutno nectsta. Uginule ztvotinje su dvovrsne: 
l.one koje se nikako ne jedu; 2. one koje se jedu, ali nisu priklane. Ukoliko se koza 
zivotinja koje se inace jedu, a nisu priklane, ustavi, dozvoljeno ju je koristiti za 
suhu. ali ne i za vlaznu upotrebu. 

Ciscenje poslije nuzde: Uklanjanje onoga sto izade sprijeda ili straga. Ako se 
ciscenje poslije nuzde obavija vodom, to se naziva istindza. a ako se radi kamenom, 
papirom i si., naziva se istidzmar. Da bi istidzmar bio validan. potrebno je da ono cime 
se cini istidzmar bude cisto samo po sebi, dozvoljeno i cistece, da se ne jede. Koriste se 
tri i vise kamena. Istindza i istidzmar su obavezni za sve sto izade na ove otvore. 

Zabranjeno je onome koji obavija nuzdu da ostane u takvom polozaju vise nego 
sto je potrebno zabranjeno je vrsiti vetiku i malu nuzdu na izvorima vode. na 
putevima, u hiadovima, ispod drveca na kome ima plodova, kao i okretanje prema 
Kibii torn prilikom. 

Pokudeno je onome koji obavija nuzdu da ulazi u nuznik sa necim na cemu je 
napisano Allahovo ime, pokudeno je govoriti tokom obavljanja nuzde, mokriti u 
kakvu rupu na zemlji, dodirivati poini organ desnom rukom, okretati se prema Kibli 
u gradevinama. Sve prethodno receno dozvoljeno je ukoliko postoji posebna potreba. 

Pohvalno je da se onaj koji obavi nuzdu opere ili obrise neparan broj puta, te 
Zajedno upotrijebi i vodu i kamenje. 

Misvak: Sunnet je cistiti zube tankim stapicem. kao npr. drvetom erak. Ovaj 
propis je potvrdeniji prilikom svakog namaza. ucenja Kur'ana, abdesta. prije 
ispiranja usta, budenja iz sna. ulaska u mesdzid, kucu, kada se osjeti da se 
promijenio miris iz usta i si. 

Pohvalno je poceti sa desnom stranu usta prilikom koristenja misvaka i ciscenja, a 
koristiti lijevu ruku prilikom otklanjanja onoga sto nije pohvalno. 

Abdest - osnove: 1. pranje lica sa ispiranjem usta i nosa: 2. pranje niku od vrha 
prstiju do iza lakata; 3. potiranje cijele glave sa usima; 4. pranje nogu do iznad 
noznih clanaka; 5. postivanje redoslijeda; 6. ciniti abdestne radnje jednu iza dmge. 

Obaveze - vadzibi abdesta su: izgovoriti bismillu prije. pranje ruku za onoga ko 
se probudio iz nocnog sna tri puta prije nego sto ih zamoci u posudu s vodom. 



1 Stanje bez abdesta ili toku dzunupluka (mali i veliki hades), nap. prev. 




Sunned abdesta: koristiti misvak, oprati sake na pocetku, isprati usta i nos prije 
pranja lica, nastojati sto vise isprati usta i nos za onoga ko ne posti. proci prstima 
kroz gustu bradu. provuci prste kroz prste. poceti s desnom stranom svih pamih 
organa. prati odredene organe drugi i ireci put. usmrkavati vodu iz desne. a izbaciti 
u/ pomoc lijeve ruke. Trijati tjelesne udove, lijepo uzimati abdest. prouciti dovu 
koja se navodi poslije uzetog abdesta. 

Pokudenosti: uzimati abdest previse hiadnom ili vrucom vodom. prati vise od tri 
puta jedan tjelesni ud, prskati vodom po udovima. prati unutrasnjost ociju, a 
posusivanje tjelesnih udova poslije abdesta je dozvoljeno. 

Napomena: madmada (ispiranje usta) neophodno podrazumijeva da voda pod 
pritiskom kru/J unutar usta. Istinsak podrazumijeva da se voda uSmrce u nos 
udisanjem. a ne samo rukom. Isto se odnosi na istinsar (izbacivanje vode poslije 
usmrkavanja). Ispravni su samo ako su u skladu sa ovim opisom. 

Opis abdesta: Ni|jet srcem. potom se prouci bismilla i operu sake. Zatim .se 
isperu usta i nos. a potom se opere lice (granice lica su od mjesla gdje po obiiaju 
raste kosa do brade (zukn) po duzini. i od uha do uha po sirini), potom se operu 
ruke sa podlakticama i laktovima. Potom se potare sva povrsina glave od granice 
lica do potiljka. kao i bjetina koja se nalazi iznad usiju. Kaziprst ce staviti u 
unutrasnjost usiju, a palcima ce potrali vanjsku povrsinu usiju. Polom se operu 
noge do iznad noznih clanaka. 

Napomena: Ukoliko je brada rjeda, obaveza je oprati kozu ispod nje. a ukoliko je 
gusta, opere se samo njen vanjski dio. 

Potiranje po mestvama: Mestvc su vrsta obuce od koze i si., a ako su od vune i 
sL. onda se nazivaju carapom. Mesh po njima dozvoljen je iskljucivo za mali hades 
(stanje covjeka bez abdesta). 

Dozvoljeno je ciniti mesh pod nekoliko uvjeta: l.obuci mestve pri punoj t^istoci 
(nakon uzimanja potpunog abdesta) 2.da se prilikom potiranja po mestvama koristi 
voda, tj. da se pokvase sake i njima prede po mestvama: 3.da pokrivaju povrsinu 
nogu koju je obaveza pokriti: 4.njihova dozvoljenost: 5.da budu same po sebi ciste. 

Dozvoljeno je ciniti mesh po turbanu pod sljedeeim uvjetima: l.da turban 
bude namijenjen za muskarca: 2,da prekrije uobicajenu povrsinu glave; 3.da se 
uzima mesh za mali hades; 4.da se prilikom cinjenja mesha po turbanu koristi voda, 
tj. da se pokvase sake vodom i njima prede po turbanu. Dozvoljeno je zenama 
uCiniti mesh i po mahrami pod sljedecim uvjetima: l.da bude namijenjena za zenu: 
2.da se spusta sa glave prema vratu i da ga obuhvata: 3.da bude za mali hades: 4.da 
se za mesh koristi voda: 5.da se njome pokriva uobicajeni dio zenske glave. 

Trajanje mesha za onoga ko boravi u svome mjestu je jedan dan i jednu noc. a za 
onoga ko je na putovanju (razdaljina koja dozvoljava kracenje namaza je 85 km) tri 
dana i tri noci. 

Pocetak me.sha: Od prvog potiranja nakon hadesa i nakon njihovog oblacenja do 
istog vremena sutra, za onoga ko boravi u svojoj kuci (24 sata). 

Povrsina koja se potire prilikom uzimanja mesha po mestvama: od vrha noznih 
prstiju prema potkoljenici. Mesh se uzima rastavljenim prstima ruku. 

Korist: Ko uzme mesh na putovanju. a zatim dode u mjesto boravka, ili bude u 
nijestu boravka. pa krene na putovanje. iti bude sumnjao u pocetak svoga mesha. 




njegov mesh je poput mesha onoga koji boravi kod svoje kuce. 

Gips, zavoj i langeta su ucvrscivaci za kosti i si. Dozvoljeno je po njima uzeti 
mesh pod sljedecim uvjetima: 1. da covjek bude u potrebi za njima; 2. da ne 
prelaze mjesto potrebe; 3. da potiranje po njima bitde u kontinuitetu sa pranjem 
ostalih organa prilikom uzimanja abdesta. Ukoliko gips, zavoj ili langeta prelaze 
granice potrebe, obaveza je skinuti taj visak. Ukoliko se boji da ce mu to nastetiti, 
potiranje po njima bit ce validno. 

Korist: # najbolje je potrati mestve zajedno, bez davanja prednosti desnoj nozi; 
^ nije propisano da se cini mesh po donjem dijelu mestvi, niti po petama; 
itt pokudeno je prali mestve umjesto njihovog potiranja, kao i ponavljati mesh; 
^ potrebno je potrati vecinu turbana ili mahrame. 

Stvari koje kvare abdest: l.sve sto izade na jedan od dva otvora kojima se vrsi 
velika ili mala nuzda, a cisto je poput vjetra, sperme, ili je necisto poput mokrace i 
mezja; 2.gubitak razuma. snom Hi nesvjesticom, osim ukoliko se malo zaspi u 
sjedecem ili stojecem polozaju; 3.izlazak mokrace ili izmeta sa mjesta sa kojih 
inace ne izlaze; 4.izlazak neke necistoce (mimo mokrace i izmeta) iz tijela i to u 
velikim kolicinama poput krvi; S.jedenje devinog mesa; 6.dodimuti spolni organ 
bez zastite (u vidu odjece i si.); 7.da zena dodirne muski spolni organ sa strascu, 
bez za.stite u vidu odjece i si.; 8. otpadnistvo od vjere. Ko bude siguran da je uzeo 
abdest, a posumnja da ga je izgubio i obmuto. primijenit ce ono u sto je siguran. 

Kupanje (gusul). Okolnosti kada je gusul obavezan: l.izlazak sperme uz 
strast za budnoga. ili izlazak sa strascu ili bez strasti za onoga ko je u snu; 2.da 
glavic muskog spolnog organa u potpunosti ude u zenski spolni organ, pa makar 
bilo i bez ejakulacije; 3.prelazak kafira na islam, pa makar i otpadnika; 4.zavrsetak 
menstruacije (hajza); S.zavrsetak nifasa u postporodajnom periodu sa krvarenjem; 
6.smrt muslimana. 

Obaveze gusula: Dovoljno je da voda dospije na citavo tijelo sa nijjetom kupanja, 
a takoder da dospije u usta i nos. Potpuni gusul podrazumijeva devet stvari: 1. nijjet; 
2.izgovaranje bismille; 3.oprati ruke prije nego sto se stave u posudu; 4.oprati spolni 
organ i ono sto je zaprljano; S.uzeti abdest; 6.posuti vodu tri puta po glavi; 7.posuti 
vodu na ostali dio tijela, 8. trljati tijelo rukama; 9. pocinjati s desne strane. 

Zabranjeno je onome koje u maJom hadesu (bez abdesta) sljedece: 1. dodirivati 
Mushaf; 2. obavljati namaz; 3. ciniti tavaf. 

Zabranjeno je onome ko je u velikom hadesu (dzunupluku). uz ovo sto je 
prethodno spomenuto: 4. ucenje Kur'ana; 5. zadrzavanje u mesdzidu. 

Pokudeno je da dzunup spava bez abdesta, te pretjerano koristenje vode prilikom 
kupanja. 

Tejemmum. Uvjeti: 1. nemogucnost dolaska do vode; 2. da se uzme cistom i 
dozvoljenom zemljom sa zemljanom prasinom, koja nije specena. Ruknovi; potrati 
cijelo lice i ruke do rucnih zglobova, slijediti redoslijed, te da ove dvije radnje bude 
jedna iza druge u kontinuitetu. Tejemmum se kvari: 1. svime onim cime se kvari 
abdest; 2. postojanje vode ukoliko se tejemmum uzima zbog njenog nepostojanja; 
3. prestanak povoda koji dozvoljava tejemmum, kao sto je izljecenje od bolesti. 

Sunneti: 1. postivanje redoslijeda i kontinuiteta radnji tejemmuma za veliki 
hades; 2. odgadanje tejemmuma do zadnjeg vremena; 3. prouciti zikr poslije uzetog 




tejemmuma koji se inaCe u5i poslije abdesta. Mekruhi; vise puta dodirivati zemlju 
s ciljem potiranja lica i saka. 

Opis tejemmuma: da covjek zanijjeti srcem, izgovori bismillu, rukama udari f>o 
zemlji jedanpui, a zatim prvo potare lice tako sto prede unutrasnjim dijelom saka 
preko lica i brade. a pi)tom potare sake. Vanjski dio desne sake unutrasnjim 
dijelom lijeve i obrnuto. 

Uklanjanje nefistoca: tri su vrste necistoca: ziva bica, a dijele se na: l.necista, 
kao sto su svinja i pas i sve sto od njih proizilazi. te svc one cije se meso ne jede iz 
reda ptica i stoke koje su rastom vece od macki. Njihova mokraca, izmet, 
pijuvacka, znoj, sperma, mlijeko i sluz, ono sto se povrati, su neCisti, i ove 
katcgorije zivotinja su neCiste; 2.ciste. a dijele se na tri kategorije: a)covjek - 
sperma, znoj, pijuvacka, mlijeko, sline. sluz i vlaga zenskog spolnog organa su 
Cisti. To se odnosi na sve njegove dijelove i ostatke. osim mokrace. izmeta. mezja 
(izlucevina koja izlazi prije sperme). vedja (izlucevina u vidu spenne koja izlazi 
bez strasti. kao npr. prilikom obavljanja nuzde). i krvi koji su necisti; b)sve 
zivotinje cije se meso jede - njihova mokraca, balega. sperma. mlijeko, znoj, 
pijuvacka, sluz, ono sto se povrati, mezj i vedj su cisti; c)ono od cega se tesko 
sacuvati, kao Sto su magarac. macka. mis i si. Samo su pljuvaCka i znoj ovih 
zivotinja cisti. Uginule zivotinje. sve su neciste, osim covjeka, ribe i skakavaca, te 
malokrvnih zivotinja kao sto su skorpija, mrav, komarac. Neziva priroda je sva 
cista, kao sto je zemlja. kamenje i si. Iz toga se izuzimaju sve nezive tvari koje su 
proizasie i nastale iz prethodno spomenutih jedinki. 

Koristi: ^ Krv. gnoj i sukrvica su necisti. U namazu i drugim ibadetima oprasta se 
mala kolicina ukoliko se radi o ctstoj zivotinji. ^ Krv dvijc zive vrste je cista: l.ribe; 
2. ono sto ostane u mesu i krvnim sudovima nakon klanja. # Ono sto je olkinuto od 
zivotinje koja se inace jede. a ziva je. te zametak i embrij takvih zivotinja - sve ovo 
je necisto. ^ Prilikom otklanjanja necistoce nema potrebe za donosenjem nijjeta. pa 
kada bi necistoce nestalo pod utjecajem kise. tada bi postalo cisto ono sto je dotad 
bilo necisto. i(^ Dodirivanje prljavsiine rukom. ili hodanje preko necistoce ne kvari 
abdest, vec je obaveza ukloniti necistocu te ukloniti sve ono na demu se nade, na 
tijelu i odjeci. Necistoca postaje cista pod sljedecim uvjetima: 1. pranjem cistom 
vodom; 2. da se predmet pranja iscijedi van vode, ukoliko se moze iscijediti; 3. da se 
necistoca ukloni grebanjem i sL. ukoliko nije dovoljno pranje; 4. da se opere sedtmi i 
osmJ put zemljom, ili sapunom, ako se radi o necistoci psa. 

Napomene: Ukoliko se nade necistoca na zemlji, poput mokrace, dovoljno je 
da se polije vodom i tako se ukloni. da nestane njene boje i mirisa. # Ukoliko je u 
Cvrstom stanju. kao sto je izmet, neophodno ga je ukloniti i ukloniti tragove ove 
neCistoce. i^ Ukoliko nije moguce otkloniti necistocu osim vodom, obaveza je to 
uciniti. # Ukoliko se ne zna tacno mjesto necistoce. oprat ce se (cijeli doticni 
predmet) tako da se bude sigurno da je necistoca uklonjena. 4( Ko uzme abdest za 
obavljanje nafile, dozvoljeno je da s njime klanja farz-namaz. # Onaj ko zaspi ili 
iz njega izade vjetar, nije duzan cistiti se, jer taj vjetar nije nefiist, vec je duzan 
uzeti abdest ukoliko zeli klanjati i si. 




PROPISI HAJZU I ISTIHAZI 



PITANJE 



Najmanji i najveci broj 
godina u kqjima zena moze 
dobiti menstruaciju^ 



PROPIS 



Naimanje sa devet godina, a ukoliko se pqjavi prije devet 
godina, onda je to istihaza. Nema gornje gran ice broja 
godina za menstruaciju. 



Najmanji broj dana 
menstruaci.je? 



'Jedan noc i Jedar dan (24 h). a ako bude manje od toga, 
onda je istihaza. 



Najveci broj dana 
menstriiaci.je? 



Petnaest. Ako krv bude izlazila veci broj dana od ovoga, 
onda je to istihaza. 



Cistoca izmedu dvije 
menstruacije? 



Trinaest dana. Ukoliko se krv pojavi prije nego sto se ovaj 
rok zavrsi, onda je to istihaza. 



Mcnstruacija kod zena pretezno traje? Sest ili sedam dana. 



Cistoca kod zena vecin.ski traje? Dvadeset tri iii dvadeset cetiri dana. 



Da ti se krv koja .se pojavi Ono sto izade iz trudne zene u vidu krvi, ili mutne 
tokom trudnoce smatra hajzom? tekucine , ili zute tekucine . smatra se istihazom. 



Kada zena zna da se U ovom pitanju su zene dvovrsne: 1) bijeiim iscjetkom 
ocistila od menstruacije, ukoliko ga vidi. 2) prestankom izlaska (suhocom) krvi, 
tj. da je menstruaci.ja mutnog i zutog iscjetka, ukoliko se inace ne ukazuje bijeli 
prestala? iscjedak. 



Ono sto izade iz zenskog Ukoliko bude providno ili bijelo i sluzavo, cisto je. Ukoliko 
spolnog organa tokom bude krv, pomuceno ili zuto, onda je necisto. Sve ovo kvari 
£istoce u vidu tekucina? abdest. Ukoliko izlazak potraje. onda je to istihaza . 



Mutna ili zuta tekucina Ukoliko je vezano za menstruaciju prije ili poslije. onda ima 
iz spolnog organa? status menstruacije. Ako je odvojeno. onda je istihaza. 



Ona koja je imala odredene j^ ^^. j ^ ^ ,. ■ ^.^. ^^^^, ..^^^. 

dane menstruacije, pa se ^ - 

ocistila prije nego sto se 

napunio broj till dana? 



onda je cista, pa makar se i ne ispunio broj dana njene 
'menstruacije u kqjima je obicno vidjela izlazak krvi. 



Ako menstruacija Ukoliko se ocituju osobine menstruacije, onda je to mcnstruacija, 
dode prije iii se pojavi bez obzira u kojem vremenu bude. pod uyjetom da izmedu dva 
poslije uobicajenog krvarenja bude vise od trinaest dana (najmanja cistoca izmedu 
vremena? dvije menstruacije). a u suprotnom to je istihaza. 



Ukoliko menstruacija duze ili To se takoder smatra menstruacijom, pod uvjetom da 
krace potraje od uoliicajene? jne bude duze od najduzeg hajza (15 dana). 



U ovom slucaju postoji nekoliko okolnosti: 1. da zna vrijeme nastupanja 
Ukoliko zena menstruacije svakog mjeseca i broj dana. Onda ce prema broju dana i 
bude imala uobicajenom vremenu njene menstruacije to uzeti kao hajz, svejedno da 
stalno li se krv raspoznavala ili ne. 2. Ona koja poznaje vrijeme hajza u toku 

krvarenje duzi mjeseca. ali ne zna broj njegovih dana. ona ce cekati sesl ili sedam dana 

period, npr. (koliko iznosi hajz u vecini slucajeva), pocevsi od vremena nastupanja 
cijell mjesec ili hajza kojeg poznaje. 3. Ona koja zna broj dana menstruacije, ali ne zna 

vise? kada ce doci u toku mjeseca. Ona ce sacekati broj dana kojc poznaje. 
.pocetkom svakog hidzretskog mjeseca. 



1 Hajz (menstruacija). mjesecno krvarenje zene, je prirodno urodeno otjecanje krvi u stanjii zdravlja, bez 
povoda radanja. Istihaza je otjecanje kr\'i u neuobicajenom vremenu povtxlom bolesti ili poremecaja. 
Razlika izmedu hajza i i.stihaze je u sljedeceni: l.menstrualna kiv je tamnocrvena i tezi cmilu. dok je 
kr\' istihaze svijetlcxrrvcna. popuf krvi koja potece iz nosa; 2.menstrualna krv je gusta i cesto popracena 
(zgrusanim) komadicima. dok je krv islihaze rijelka i otice poput krvi sa rane; J.menstrualna krv ima 
neugodan miris u vecini slucajeva. dok je miris krvi istihaze poput mirisa obiciie krvi. 

U hajzu su zabranjene sljedece stvari; direktno spolno opccnjc. latak (pustanje zene iz braka), 
namaz. post, tavaf. uccnje Kur'ana. dodirivanje Mushafa. zadrzavanjc u mesd/idu. 

2 Mutna tekucina je krv koja izlazi iz spolnog organa. a boja joj je tamnosmcda. 

3 Zuta krv koja izlazi iz spolnog organa zene i naginje zutoj boji. 

4 Bijeli iscjedak je bijela tekucina koja izlazi iz spolnog organa zene nakon nastupanja tistoce. Ovaj 
iscjedak je cist, ali kvari abdest. 



PROPISINIFASA- 
POSTPORODAJNOG CISCENJA ZENT: 




PITAN.FK 



I'ROPIS 



Kada zena rodi. a ne vidi Ne smatra se /enom u nitasu. nije obaveza da se okupa, niti 
Qticanje krvi? prekida svoj post. 



Dkoliko vidi predznake 
poradanja? 



lOno sto vidi od krvi i vode. uz bol koju osjeca prije porodaja 
na odredeno vrijcme. ne smatra se nifasom, vec istihazom. 



Krv koja izlazi iz zene 
tokom poroda? 



Ovo je krv nit'asa. pa makar dijete ne izasio. ili izasao samo 
dio njega. Nije obaveza naklanjati naniaz koji je zena 
izostavila u ovom vremenu. 



Kada pocinje brojanje 
dana nifasa? 



Nakon sto dijete izade iz utrobe raajke u potpunosti. 



Najmanji broj dana 
nifasa? 



iNema donje granice, pa ako hi zena rodila. a oiida u 
potpunosti odmali nestaio krvi. duznost joj je da se okupa, 
klanja i necc ^ekati da upotpimi cetrdeset dana. 



Koliko nifas najduze 
traje? 



Cetrdeset dana. Ako se produzi, na njega se nece obazirali. 
Obaveza joj je da se okupa i da klanja, osim ukoliko se 
podudari sa vremenom kada inace dobiva menstruaciju prema 
periodu prije porcnlaja. Tada ce se racunali menstruacijom. 



Ona koja rwli dvojke i vise? Njen nifas pocinje od radanja prvog djeteta. 



Krv nakan 
pubacaja? 



Ukoliko pobaceno dijete bude imalo o.samdeset dana i manje. krv se 
jsmatra istihazom. Ukoliko bude imalo vise od devedeset dana. krv se 
racuna nifa.som. Ukoliko bude izmedu osamdeset i devedeset dana, propis 
se veze za slepen oblikovanosti organa. Ukoliko se budu prepoznavali 
Ijudski udovi. onda je lo krv nifasa. a ukoliko ne. onda je lo istihaza. 



Ukoliko se zena ocisti od Ukoliko zena primijeti da je u toku cetrdeset dana prestalo 
nifasa u toku cetrdeset krvarenje. onda se to smatra cistocom. okupat ce se i 
dana, a zatini joj se povrali klanjati. a ukoliko joj se krv ponovo vrati u toku cetrdeset 

krv prije nego sto se dana, za to ce vaziti opet propis nifasa. sve tako dok ne 
upotpuni cetrdeset dana? prode cetrdeset dana. 



Napomene: # Zena u istihazi duzna je klanjati. ali uzima abdcst za svaki namaz. 
Ht Ukoliko sc zena ocisti od hajza i nifasa prije nego sto sunce zade. duznost joj je da 
klanja podne i ikindiju toga diuia. Ako se ociti poslije pojave zore, klanjat ce aksam i 
Jaciju od te noci. 41^ Ako nastupi namasko vrijcme. a zena u njemu dobije hajz ili 
nifas prije nego 5to je klanjala namaz. nije ga obavezna klanjati. # Zena je duzna da 
rasplete svoju kosu kada se kupa od hajza i nifasa. a nije to obavezna uciniti prilikom 
kupanja od dzunupluka (spolnog odnosa). ^ Zabranjeno je ciniti direktni spolni 
odnos sa zenom u hajzu i nifasu, a dozvoljeno je nasladivati se svime mimo spolnog 
organa. ^ Pokudeno je imati direktni spolni odnos sa zenom u istihazi. a dozvoljeno 
je ako muz ima potrebu za ixlnosom. # Pohvaino je da se zena u istihazi okupa za 
svaki namaz. a ako ne moze, spajat ce ptxlne i ikindiju jednim kupanjem. a aksam i 
jaciju drugim kupatijem, te se takoder okupati za sabali. Tako ce se iri puta u jednom 
danu i noci okupati. Ako ni to ne moze. okupat ce se jednom dnevno i uzimati abdest 
za svaki namaz. Ako ni to ne moze. uzimat ce abdest za svaki namaz poslije kupanja 
od hajza. in Dozvoljeno je zeni da uzme lijekove kojima privremeno prekida 
menstruaciju. radi obavljanja obreda liadzdza i umre. ili upotpunjenja posta ramazana 
pod uvjetom da bude siguma od stetno.sti tih lijekova. 




i NAMAZ I 

Ezan i ikamet su fardi-kifaje (kolektivna obaveza) u mjestima boravka. i to 
muskarcima, a sunnet su onome ko namaz obavija pojedinacno ili na putovanju, 
Mekruh je da ih uce zene. Nije ispravno da se prouci prije nastupanja namaskog 
vremena, osim ukoliko se radi o sabah-namazu. Ispravno je prouciti "prvi ezan" 
nakon prolaska polovine noci. 

Uvjeti naniaza: l.islam; 2.razum: 3.razlikovanje pojmova - razboritost; 4.cistoca 
od prljavstina. prema mogucnostima: S.nastupanje vremena: vrijeme podne-namaza 
je od trenutka izlaska sunca iz zenita (skretanja sa polovine neba) do trenutka kada 
sjena odredene stvari postane ista kao ta stvar. Ikindija-namaz i odabrano vrijeme 
za njega su od vremena kada sjena svake stvari postane duplo veca do vremena 
nuznog izvrsavanja ovog namaza. a nuzno vrijeme izvrsavanja ovog namaza je do 
zalaska sunca. Aksam - od zalaska sunca do nestanka crvenila na horizontu. Jacija 
- odabrano vrijeme je do polovine noci, a vrijeme nuznog obavljanja je do 
nastupanja zore. Potom dolazi vrijeme sabah-namaza do izlaska sunca; 
6.pokrivanje stidnih mjesta. shodno mogucnostima. odjecom kroz koju se ne vidi 
koza. Stidno mjesto odraslog muskarca od desete godine je od iznad pupka do 
ispod koljena. Punoljetna slobodna zena je sva avret, u namazu osim njenog lica; 
T.uklanjanje necistoce sa tijela. odjece. mjesta obavljanja namaza prema 
mogucnostima: S.prema mogucnosti okrenuti se prema Kibli: 9.nijjet (namjera 
obavljanja namaza). 

Ruknovi (temeiji) obavljanja namaza. Postoji cetrnaest ruknova namaza: 
l.kijam stajanje u farz-namazu. prema mogucnosti; 2.pocetni tekbir; 
3.ucenje Fatihe: 4.ruku' (pregibanje) na svakom rekatu: S.podizanje sa rukua; 
6.uspravno stajati nakon rukua; 7.ciniti sedzdu na sedam tjelesnih organa; 
S.sjediti izmedu dvije sedzde; 9.ucenje zadnjeg tesehhuda; lO.sjedenje na 
zadnjem tesehhudu; ll.salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
pri zadnjem tesehhudu: 12.predati selam na desnu stranu; O.polahko i 
smireno obavljanje ovih temelja sa propisanim zadrzavanjem na njima; 
14.pravilan slijed ovih ruknova (temelja). 

Namaz nece bid ispravan bez ovih temelja. Jedan rekat biva pokvaren 
ukoliko se izostavi bilo koji rukn, namjerno ili nenamjerno. 

Obaveze (vadzibi) namaza. Postoji osam obaveza namaza: l.svi tekbiri, 
osim pocetnog tekbira; 2.izgovoriti "semi'allahu limen hamideh", za imama i 
onoga koji klanja pojedinacno: 3.izgovoriti "rabbena ve lekel-hamd" 
prilikom podizanja sa rukua; 4.izgovoriti "subhane rabbijel-azim" na rukuu 
jedanput; S.izgovoriti "subhane rabbijel-e'ala" na sedzdi jedanput; 
6.izgovoriti "rabbigfirli" izmedu dvije sedzde; 7.ucenje tesehhuda na prvom 
sjedenju: S.sjedenje pri tesehhudu. 

Ukoliko se izostavi neki od ovih vadziba namjerno, namaz je 
neispravan, a ukoliko se izostave nenamjerno, onda se cini sehvi-sedzda. 

Naniaski sunneti: podrazumijevaju govor i radnje. Namaz nece biti pokvaren 
ukoliko se nesto od njih izostavi, pa makar i namjerno. Sunnet je izgovarati: pocetnu 
dovu (subhaneke), e'uzu 1 bismillu, rijeci "amin" posHje proucene Fatihe sa glasnim 




izgovaranjem u namazima u kojima se uci naglas. poslije Fatihe prouciti nesto od 
Kur'ana. da imam giasno uCi (onome ko se povodi za imamom to je zabranjeno, a 
pojedincu se daje na izbor). izgovarati "hamden kesiren tajjiben mubareken fihi..." 
poslije izgovaranja "rabbena ve lekel-hamd", sunnet je sve sto se vise od jednog puta 
izgovori tesbiha na nikuu i na sedzdi, te izmedu sedzdi sto se izgovori vise od 
jedanput "rabbigfirii", prouciti dovu prije predaje selama. 

Sunneti namaskih radnji: podici ruke prilikom uvodnog tekbira. rukua. vracanja 
sa rukua i prilikom podizanja sa prvog tesehhuda: staviti desnu po lijevoj ruci ispod 
prsa za vrijeme stajanja (kijama); gledanje u mjesto sedzde; rastaviti stopala na 
stajanju; prilikom odiaska na sedzdu prvo staviti koljena, pa ruke, pa celo i nos; 
udaljiti nadlaktice od bokova, stomak od butina i butine od potkoljenica: rastaviti 
koljena na sedzdi; rastaviti stopala na sedzdi. a nozne prste presaviti prema Kibli; 
staviti ruke pri sedzdi naspram ramena. rasirene. ali skupljenih prstiju; sa sedzde 
ustajati oslanjajuci se na vrhove stopala, a koljena drzati rukama; iftiras (izmedu 
sedzdi i na prvom sjedenju sjesti na lijevu potkoljenicu tako da bude opnizena po 
zemlji); teverruk (sjesti na drugom tesehhudu oslonivsi se na butinu. a lijevu 
potkoljenicu staviti ispod desne i stopalo desne noge ostaviti uspravnim sa 
podavijenim prstima prema Kibli): staviti ruke na natkoljenice rasirivsi ih, ali 
skupljenih prstiju izmedu dvije sedzde. a isto i na tesehhudima, osim sto se savije 
mail i domali prst. a paiac i srednji prst se sastave u vidu halke. a kaziprstom se 
pokazuje (prema Kibli) prilikom spomena Allaha i upucivanja dove, cime se aludira 
na Njegovu jednocu: okrenuti se lijevo i desno prilikom predaje selama. okrenuti se 
prvo prema desnoj strani. 

Sehvi-sedzda je sunnet ukoliko se iz zaborava izgovori nesto sto je inace 
utemeljeno, ali ne na odgovarajucem mjestu, kao sto je ucenje Kur'ana na 
sedzdi. dozvoljeno je ukoliko se izostavi nesto sto je sunnet, a obaveza je 
ukoliko se doda ruku'. sedzda, stajanje, sjedenje ili preda selam prije 
zavrsetka namaza, ili pogresno uci Kur'an tako da se mijenja znacenje, ili se 
izostavi neki od vadziba, ili klanjac posumnja da je nesto dodao namazu u 
vrijeme dok ga klanja. Namaz biva neispravan ako se namjemo izostavi 
obavezna sehvi-sedzda. Ukoliko covjek zeli, obavit ce dvije sehvi-sedzde 
prije ili poslije selama. Ukoliko zaboravi sehvi-sedzdu tako da prode duzi 
vremenski razmak, onda ona njemu prestaje biti obaveza. 

Opis namaza: Kada stane na namaz okrenut ce se prema Kibli i reci ce "Allahu 
ekber". Imam ce naglas izgovarati ovaj i ostale tekbire da bi ga culi oni iza njega. a 
ostali ce izgovarati u sebi. Podici ce ruke prilikom pocetnog tekbira naspram 
ramena. a zatim ce ih staviti tako sto uzme desnom za lijevu i polozi ih ispod prsa. 
Pogled ce usmjeriti ka mjestu sedzde. Potom ce otpoceti namaz ucenjem nekih od 
dova koje se navode u sunnetu, kao sto je: "Subhaneke allahumme ve bi hamdike ve 
tebarekesmuke ve te'ala dzedduke ve la ilahe gajruke". Potom ce prouciti e'uzu, a 
onda bismillu - nista od ovoga nece glasno izgovarati. Potom ce prouciti Fatihu, 
pohvalno je da muktedija (onaj ko se povodi za imamom) prouci Fatihu kada imam 
zastane izmedu ajeta i tamo gdje se ne uci glasno, ako se radi o namazu u kojem se 




f^^-'^ 



Lici glasno. Obaveza je da se Fatiha prouci u namazu u kojem se uci u sebi. Poiom ce 
prouciti nesto od Kur'ana, Pohvalno je da na sabah-namazu prouci nesto od duzih 
sura. Na aksamu od kracih, a na ostalim namazima nesto od osrednjih. Duze sure su 
od sure Kaf do sure Amnie, srednje do sure Ed-Duha. a krace do sure En-Nas. Imam 
ce glasno uciti na sabahu i na prva dva rekata aksama i jacije. Na ostalim rekatima 
mimo ovih ucit ce u sebi. Potom ce donijeti tekbir i di/.uci ruke. kao pri pocetnom 
tekbiru. otici na ruku'. Stavit ce ruke na koljena. rastaviti svoje prste, ispraviti leda. a 
glavu izravnati sa njima, a potom reci: "Subhane rabbijel-azim" (neka je slava mome 
Gospodaru Velikom) tri puta. Potom ce podici glavu govoreci: "Semi'allahu limen 
hamideh" (cuje Allah onoga ko Mu zahvaljuje). pa ce podici ruke kao sto ih je 
podizao pri pocetnom tekbiru. Potom ce se uspraviti, a onda reci "Rabbena ve 
lekel-hamdu hamden kesiren tajjibene niubareken fihi niiles^^emavatl ve mil'el 
erdi ve mire ma site min sej'in b'ad" (Gospodaru nas. Tebi pripada zahvala, 
mnogobrojna, blagoslovljena i lijepa hvala. onoliko koliko su ispunjena nebesa i 
ispunjena Zemija, koliko je ispunjeno ono sto Ti zelis posiije toga). Potom ce nicice 
pasti na sedzdu donoseci tekbir. Odvojit ce nadlaktice od bokova i stomak od butina. 
Ruke (dlanove) ce staviti naspram ramena. Svoje nozne prste ce saviti. pa ce i oni i 
prsti ruku biti usmjereni ka Kibli. Potom ce reci: "Subhane rabbijel-e'aJa" (neka je 
slavljen moj Uzviseni Gospodar) tri puta. Moze to ponoviti vise puta, prema 
predajama koje se prenose, ili sam uputiti dovu koju zeli. Potom ce podici svoju 
glavu uceci tekbir. a svoju lijevu nogu poloziti i na nju sjesti. a stopalo desne noge 
ostaviti uspravnim sa savijenim prstima prema Kibli. ili ce oba stopala ispraviti i 
prste savijene usmjeriti prema Kibli, te sjesti na svoje pete, izgovarajuci 
"rabbigfirii" (Gospodaru. oprosti) dva puta, a moze i dodati: "Verhamni 
vedzburni verfe'ani verzukni vensurni ve jehdini ve afini v'afu anni" (Smiiuj mi 
se, ojacaj me, uzdigni me, oskrbi me, pomozi me. uputi me, ucini me zdravim. 
oprosti mi). Potom ce uciniti drugi put sedzdu kao i prvi put. a zatim podici glavu 
donoseci tekbir. Ustat ce i stajati na svojim stopalima. klanjat ce drugi rekat kao i 
prvi. Kada ga zavrsi, sjest ce da prouci tesehhud. polozivsi lijevu nogu i na nju sjesti, 
a stopalo desne ostaviti uspravnim sa savijenim prstima prema Kibli - iftiras. Stavit 
ce desnu ruku na desnu natkoljenicu, a lijevu ruku na lijevu. Savit ce mali i domali 
prst. a palac i srednji prst naciniti u obliku halke, te pokazivati kaziprstom 
izgovarajuci: "Ettehljjatu lillahi ves-salavatu vettajjibatu es-selamu alcjke 
ej,|uhennebij.ju ve rahmetultahu vc berekatuhu, es-selamu alejna ve ala 
ibadillahis-saJlhin. Eshedu en la ilahe lllallah ve eshedu enne Muhammeden 
abduhu ve resuluhu" (Pozdravi i blagoslovi i sva dobrota pripadaju Allahu. neka je 
selam na tebe. Vjerovjesnice, Allahova milost i Njegov bereket. Neka je selam na 
sve nas i na Alkihove dobre robove. Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha i 
da je Muhammed Njegov rob i poslanik). Potom ce u trorekatnim i cetverorekatnim 
namazima ustati donoseci tekbir i podizuci ruke. Ostale rekate ce isto klanjati. aii na 
njima nece glasno uciti. Proucit ce samo Fatihu. Zatim ce sjesti na zadnji tesehhud 
(teverruk) tako sto ce poloziti lijevu nogu koja ce izaci na njegovu desnu stranu 
(ispod desne potkoljenice), a ispraviti stopala desne i butinama sjesti na zemlju. 




Potom ce izgovoriti zadnji tesehhud, a onda reci: "AUahumme salli aia 
Muhammedin ve ala ali Muhammedin kema sallejte ala Ibrahime ve ala ali 
Ibrahime iiineke hamidun medzdi. AUahumme barik al Muhammedin ve ala 
ali Muhammedin kema barekte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahime inneke 
hamidun medzdid" {Allahu, blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu 
kao sto si blagoslovio Ibrahima i porodicu Ibrahimovu. Ti si uistinu hvale i slave 
dostojan. Allahu, podari blagodati Muhammedu i Muhammedovoj porodici kao sto 
si ih podario Ibrahimu i Ibrahimovoj porodici, Ti si uistinu hvale i slave dostojan). 
Sunnet je da jos kaze: "E'uzu billahi min azabinnari ve azabil-kabri ve fitnetil- 
mahja vel-memati ve fitneti Mesihid-Dedzdzal" (Utjecem se Allahu od patnje u 
Vatri i patnje u kaburu, smutnje zivota i poslije smrti te smutnje Mesihld- 
Dedzdzala), le moze prouciti ostale dove koje se navode u sunnetu. Zatim ce predati 
selam okrecuci se prvo na desnu stranu i govoreci: "Es-selamu alejkum ve 
rahmetullahi". a onda na lijevu. Sunnet je poslije namaza Izgovoriti dove koje se 
navode od Poslanika. sallallahu alejhi ve sellemJ 

Namaz bolesnika. Ukoliko stajanje u namazu povecava bolest ili uopce ne moze 
da stoji, klanjat ce sjedeci. Ako ni to ne moze, onda na boku, ako ni to. onda na 
ledima. Ako ne moze uciniti ruku' i sedzdu. onda ce ih ciniti gestikulacijom ocima. 
Duzan je naklanjati propustene namaze. Ako je bolesniku tesko da obavi svaki 
namaz u njegovom vremenu, spojit ce podne i ikindiju, aksam i jaciju u jednom od 
njihovih vremena. 

Namaz putnika. Ako je razdaljina putovanja od mjesta boravka veca od 80 
km otpriiike, te putovanje sa dozvoljenim povodima, ima pravo skratiti 
cetverorekatni namaz na dva rekata. Ako ima namjeru da ostane na 
odredenom mjestu tokom putovanja vise od cetiri dana (dvadeset farz- 



1 Poslije namaza treba izgovoriti "estagfirullah" tri puta, a zatim: "AUahumme entes-Selamu ve 
minkes-seiamu tabrekte ja zel-dielali vcl-ikram." "La ilahe i[le-l-Lahu vahdehu la serike 
lehu. lehu-l-mulku vc iehulhamdu ve huve ala kuili sej in kadir la havle ve la kuvvete ilia hi- 
l-Lahl; la ilahe ille-l-Lahu. ve la na' budu ilia ijjahu, lehu-n-ni' metu ve lehu-l-fadlu ve lehu- 
s-senau-l-hasenu. La ilahe ille-1-Laahu muhlisine lehu-d-dine ve lev keri-he-l-kaHrun" 
AUahumme la mani' a lima e'atajte ve la mu' tije lima mena' te, ve la jenfe' u ze-1-dzeddi 
minke-1-dzeddu" - "Allalia za oprost moliin fJ puta): Allahu, Ti si Mir i Ti ga dajes. btagodanm 
si Ti. Posjedovatelju veiicine i plenienitosti. Nemii hoga osiin Allalia Jedinoga. Koji dniga iiema. 
Njeimt pripada sva vlast i svu zohvaUiost. On nad svcicini ima moc. Nema pomoci niti modi nad 
AUahovom pomoci i moci. Nema hoga osim Alkiha i nikoga tiiimo Njega ne ohozavamn. Njemii 
pripada hlagodat, postovanje / sjecanje. Nema boga osim Allaha. Njemu iskreno vjeru 
ispovijedumo, makar se hezhoznicima i ne dopadalo. Allahu. niko ne moze sprijeciti ono sto si Ti 
dao. a niti dali ono .sto Ti ne dajes. Nikonte ne koristi njegnva snaga pored Tvoje snage." 

Poslije sabah namaza i aksama ce. pored navedenog, reci: "La ilahe ille-l-Lahu vahdehu la 
serike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-lhamdu, juhji ve Jumitu ve huve 'ala kulli sej in kadir" - 10 
puta (Nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema. Njemu sva vlasi i zahvalnost pripada. 
On oiivljava i usmrcuje. i On nad .svim ima moc). 

Potom ce reci "subhanallah" tri puta, "elhamdulillahi" tri puta i "Allahu ekber" tri puta. Stoti 
put ce reci: "La itahe illailahu vahdehu la serike lehu lehul-mulku ve lehul-hamdu vc huve ala 
kulli sej'in kadir". Potom ce prouciti Ajetul-Kursijju, Kulhuvallahu ehad. Kul e'uzu bi rabbil- 
felek. Kul e'uzu bi rabbin-nas. Ehlas, FeJek i Nas ce poslije sabaha i aksama prouciti po tri puta. 




namaza) od samoga dolaska upotpunjavat ce namaze i nece skracivati. 
Ukoliko putnik klanja za onim koji boravi u svome mjestu. ili zaboravi 
klanjati namaz, dok je bio u mjestu boravka, pa ga se sjeti na putovanju i 
obmuto. duzan je u potpunosti klanjati sve spomenute namaze. Putnik moze 
upotpunjavati namaz, a skracivanje je bolje. 

Dzuma-namaz. Bolja je od podne-namaza. To je zasebni namaz, a ne 
skraceno podne. Zato je nije dozvoljeno klanjati cetiri rekata, niti ce biti 
validna ukoliko se kJanja sa nijjetom podne-namaza. Nije dozvoljeno ni u kom 
slucaju da se spoji sa ikindijom, pa makar postojao povod spajanja. Vitr- 
namaz je sunnet. Njegovo vrijeme pocinje od klanjanja jacije-namaza do 
pojave zore. Najmanji broj rekata vitra je jedan, a najvise jedanaest. 
Predavanje selama nakon svaka dva rekata je bolje. ili ce zajedno bez sjedenja 
obavljati cetiri, sest, osam rekata, a onda uciniti vitr jednim rekatom poslije 
ovih parnih namaza. Moze klanjati lakoder tri, pet i sedam ili devet zajedno. 
Minimalna potpunost ovog namaza ostvaruje se sa tri rekata sa predavanjem 
selama dva puta. Dozvoljeno je poslije njega obaviti dva rekata sjedeci. 
Dzenaza-namaz. Kupanje umrlog muslimana, umotavanje u kefme, klanjanje 
dzenaze, nosenje i ukop su fard kifaje (kolektivna obaveza). a ovako se nece 
postupiti u slucaju kada je covjek poginuo direktno u borbi (sehid) jer se sehid 
ne kupa, niti se uniotava u kefme, a dozvoljeno mu je klanjati dzenazu. 
Ukopava se u stanju u kojem je umro. Muskarac se umotava u tri bijela kefma, 
a zensko u pet - donji dio. pokrivac, kosuija i dva umotaca. Sunnet je da imam 
ili onaj ko zasebno klanja dzenazu stane naspram prsa muskarca. ili prema 
sredini zene. Donijet ce cetiri tekbira i podizati ruke sa svakim tekbirom. 
Donijet ce prvi, prouciti e'uzu, bismillu i Fatihu u sebi. Poslije drugog ce 
donijeti salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a poslije treceg 
ce uputiti dovu za mejita. Nakon cetvrtog tekbira ce malo zastati. a zatim 
predati selam na desnu stranu. Zabranjeno je odizati kabur vise od jednog 
pedlja iznad zemlje, poplocavati ga, gipsati. Ijubiti, mirisati, pisati na njemu, 
sjediti ili hodati preko njega. Zabranjeno je osvjetljavati kabure, ciniti tavaf 
oko njih. graditi dzamije na njima ili ukopavati mrtve u njima. Obaveza je 
porusiti turbeta koja se nalaze iznad kabura. 

Rijeci kojima se izrazava t'azija (saucesce) nisu ogranicene. Onaj koji 
izrazava saucesce (mu'azzi) moze da kaze: "E'azamallahu edzreke ve ahsene 
azaeke ve gafere li mejjitike" (neka ti Allah uveca nagradu. neka te lijepo 
utjesi i oprosti tvome mrtvome). Ukoliko muslimanu umre nevjemik. reci ce 
se; "E'azamallahu edzreke ve ahsene azaeke" (neka ti Allah uveca nagradu, 
neka te lijepo utjesi). Zabranjeno je izraziti saucesce nevjemiku, pa makar 
mu musliman preselio. 

* Obaveza je onome ko zna da ce njegova porodica za njim naricati kada 
umre, da im oporuci da to ostave, a u suprotnom ce biti kaznjen zbog 
njihovog placa. 

♦ Imam Es-Safii rekao je: "Pokudeno je sjediti i okupljati se radi izrazavanja 




saucesca. To znaci da se ukucani skupe u odredenoj kuci kako bi im dolazili 
oni koji ce izrazavati saucesce. Zapravo, potrebno je da se okrenu svojim 
svakodnevnim potrebama, biio da se radi o muskarcima ili zenama. 

♦ Sunnet je napraviti hranu za porodicu umrlog. a pokudeno je jesti njihovu 
hianu ili pripra\ Ijati hranu za one koji se okupljaju kod njih. 

♦ Sunnet je posjetiti kabur muslimana bez poduzimanja putovanja. Dozvoljeno je 
posjetiti kabur nevjemika. a nevjemiku nije zabranjeno da posjeti kabur niusiimana. 
■* Sunnet je onome koji ude u mezarje da kaze: "Es-selamu alejkum dare 
kavmil-nnu'minin", ili: "Ehled-dijari rninel mu'minin ve inna insallahu bikum 
lahikun, jerhammallahu mustakdimine minna vel-muste'hirin. nes'elullahe 
lena ve lekumul-afije. Allahumme la tahrmina edzrehum ve la teftinna 
b'adahum vagfir lena ve lehum" (neka je Allahov mir na vas stanovnici ovih 
stanjsta iz reda vjernika, i mi cemo vam se, ako Bog da. prikljuciti. Neka se 
Allah smiluje onima koji prije ili kasnije od nas dodu. Molimo Allaha za 
spas i oprost za nas i vas. AUahu. nemoj nas lisiti njihove nagrade. nemoj nas 
postije njih isku.sati i oprosti i njima i nama). 

♦ Zabranjeno je ispisivati Kur'an na kefinima i pokrivacima iz bojazni da se nece 
zaprljati i zato sto je lo jedan vid omalovazavanja. te zbog nepostojanja tekstova koji 
o tome govore. 

♦ Cjelokupna dova za mrtvoga. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svojoj dovi 
za mrtvoga kaze: "Allahummegfir lehu verhamhu ve afihi va'fu anhu ve ekrim 
nuzulehu ve vess'la mudhalehu vagsilhu hil-mai vesseldzi vel-bered ve nekkihi 
minel-hataja kema nekkajtes-sevbel-ebjeda mineddenes ve ebdilhu daren 
hajren min darih ve ehien hajren min ehlihi ve zevdzen hajren niin zevdzihi ve 
edhilhul-Dzennete ve 'eizhu min azabil-kabri ve min azabin-nar" (Muslim) 
(Allahu. oprosti. smiluj mu se. daj mu spasa. prihvati njegovo pokajanje. daj mu 
pocasno staniste. ucini mu prostranim ulaz. operi ga vodom. snijegom i ledom. 
Ocisti ga od grijeha kao sto cistis bijelu odjecu od prljavstine. Daj mu bolju kucu od 
njegove. bolju porodicu od njegove, bolju suprugu od njegove. uvedi ga u Dzennet i 
zastiti ga od patnje u kaburu i patnje u Vatri). 

Bajram-namazi su fardi kifaje (koiektivna obaveza) Vrijeme njihovog 
obavljanja je kao i vrijeme duha-namaza. Ukoliko se sazna da je Bajram 
nastupio. a vec se bude bude uslo u vrijeme podne-namaza, klanjat ce se 
sljedeci dan. kao naklanjavanje. Uvjeti ovog namaza su poput uvjeta 
dzume. osim hutbi. Pokudeno je klanjati nafile prije i poslije na mjestu 
obavljanja namaza. Opis bajram-namaza: Sastoji se od dva rekata. Na 
prvom rekatu, poslije uvodnog tekbira, a prije ucenja e'uze, donese se .sest 
tekbira. Na drugom rekatu, prije ucenja, donese .se pet tekbira, sa svakim 
tekbirom se podizu ruke. Potom se prouci e'uzu, a zatim naglas Fatiha, a 
potom Sebbihisme-rabbike na prvom, a El-Gasije na drugom rekatu. Kada 
preda selam, imam 6e odrzati dvije hutbe, kao sto su dzumanske hutbe. 
Sunnet je da na njima sto vise donese tekbira. Ukoliko bi klanjao bajram 
poput obicne nafile. bio bi ispravan. jer su dodatni tekbiri samo sunnet. 




Namaz prilikom pomracenja Sunca i Mjeseca. Ovaj namaz je sunnet, a 
vrijeme ovog namaza je od pocetka pomracenja Sunca ili Mjeseca do prestanka 
ove pojave. Nece se naklanjavati ukoiiko nestane povoda. Sastoji se od dva 
rekata. Na prvom rekatu se glasno uci Fatiha i duza sura, a zatim se oduzi ruku', 
a zatim se podigne i izgovori "semi'allahu limen hamideh" i "rabbena ve lekel- 
hamd", pa ne ciiii sedzdu vec uci Fatihu i duzu suru. Potom ponovno oduzi ruku', 
a zatim se podigne sa njega i onda ucini dvije duge sedzde. Zatim ce klanjati 
drugi rekat kao prvi. a potom prouciti tesehhud i predati selam. Ako muktedija 
dode poslije prvoga rukua, nije stigao na taj rekat. 

Namaz za trazenje kise. Sunnet je ovaj namaz klanjati ukoiiko zemlja 
zasusi i bude malo padavina. Vrijeme, opis i propisi ovog namaza su poput 
bajram-namaza, osim sto se odrzi jedna hutba poslije namaza. Sunnet je 
izvmuti odjecu nakon obavljenog namaza u nadi da se promijeni stanje. 

Napomene: Navodi se naredba od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve seUem, o 
poravnavanju saffova. On kaze: "Ili cete poravnati svoje saffove, ili ce Allah 
napraviti razdor medu vasim licima." {El-Buhari) Kaze En-Nu'man b. Besir: 
"Vidio sam covjeka kako svoje rame prilijepi za rame klanjaca do kojeg klanja, 
svoje koljeno uz njegovo koljeno. svoje nozne clanke uz njegove." Namaz u 
dzematu je obaveza muskarcima, pa cak i na putovanju, ako postoji mogucnost za 
to. Onaj ko izostavlja namaz u dzematu ili je nemaran prema njemu, bit ce 
preodgojen i primjemo sankcionisan. Namaz u dzematu je slogan i odlika vjemika. 
a izostajanje iz njega je sloean munafika. Kaze Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem: "Tako mi Onoga u Cijoj je ruci moja dusa, imao sam namjeru da naredim 
da se sakupi suho granje, a zatim da naredim obavljanje namaza i da postavim 
covjeka koji ce Ijude u njemu predvoditi, a ja da krenem ka Ijudima (koji nisu dosli 
u dzemat) pa da im popalim kuce," (Muttefekun alejhi) 




Zekat 



Zekat. Kategorije na koje se daje zekat. Duznost je dati zekat za cetiri 
kategorije: stoku na ispasi. usjeve, vrijednosti. trgovacku robu. 

Uvjeti obaveznosti. Zekat postaje obavezan ako se ispuni pet uvjeta: 
1. islam; 2.sloboda; 3.dostizanje nisaba (kvote); 4.potpuno posjedovanje imetka; 
S.prolazak godine, osim ako se radi o usjevima. 

Zekat na stoku. Tri su vrste stoke na koju se daje zekat: deve, krave. ovce i 
koze. Da bi zekat na njih postao obaveza, postoje dva uvjeta: 1. da se cuvaju na 
ispasi godinu ili vise; 2. da se koriste za muzu i rasplodnju, a ne za rad, a 
ukoliko se drze radi trgovine. onda se na njih daje zekat kao na trgovacku robu. 

Zekat na deve 



•5' 
1.. 




1 

in 


T-H 
t 

o 


C3N 

1 
lO 


^ 
^ 


IT) 

CO 


in 

CO 


o 

t 
vO 


in 

IN. 
NO 


? 
^ 


5: 


O 




at 
o 
> 

o 


8 

> 
o 


> 
O 


8 
> 

o 


■•3 « 
c > 

o -a 
c 


■~ =« 

T3 > 
O <U 
SJJT3 

o 
> 
•a 


2 


> 


Hi 

o > 

o ^ 

> 

CM 


CN 


Ako bude vise od 120 deva, za svakih 50 daje se trogodisnja deva, a za svakih 40 

daje se dvogodisnja deva. 



Zekat na krave 






Broj 1-29 


30-39 


40-59 


Zekat Ne daje se 


Jednogodisnje tele 


June od 2 pune godine 


Kada ih bude 60 i vise, na svakih 30 daje se tele, a na svakih 40 daje se June. 



Zekat na ovce i koze 



Broj 



1-39 



40 - 120 



121 - 200 



201 - 399 



Zekat 



Ne daje se 



Jedna ovca 



Dvije ovce 



Tri ovce 



Kada ih bude 400 i vise, na svaku 100 daje se po jedna ovca. U zekat se ne uzima 

jarac niti oronula ovca. niti corava, niti ona koja doji mladunce, niti ona koja ga 

nosi u utrobi, niti izuzetno vrijedna. 



Zekat na poljoprivredne usjeve. Obaveza je dati zekat na zitarice i plodove 
pod tri uvjeta: 1. da se ti proizvodi mogu mjeriti, vagati i pohranjivati, kao sto 
su psenica i jecam od zitarica, te grozde i hurme od plodova. Na ono sto se ne 
moze mjeriti. vagati i pohranjivati. kao sto su zeleno povrce i si., ne daje se 
zekat; 2.dostici nisab. a on je 653 kg i vise; 3. da usjev bude u posjedu u vrijeme 
kada zekat postaje obaveza, a to vrijeme nastupa kada se ukaze ispravnost 
plodova, tako sto pocrvene ili pozute, a kod zitarica da se zma uvecaju i osuse. 




^U2 



Daje se desetina (10%) na ono sto se zaiijeva bez napora, tj. zalijeva se kisama i 
rijekama. Polovina desetine (5%) daje se na ono Sto se zalijeva sa ulaganjem truda. 
kao npr. vodom iz bunareva i si. Ukoliko se ulaze napor za zalijevanje u dijelu godine, 
a drugi dio godine se ne ulaze. onda se gleda sta vise preovladava. Racun ce se gledati 
s obzirom na broj dana u kojima se ulaze napor za zalijevanje i ne ulaze. 

Zc'kat na vrijednosti. Vrijednosti su u osnovi dvije: I. zlato. na njega se ne 
daje zekat dok se ne ispuni nisab od 85 gr; 2. srebro, zekat se daje na njega kada 
dostigne 595 gr. Ne daje se zekat na novae i papirne valuta sve dok njihova 
vrijednost ne postigne u vrijeme davanja zekata najmanji nisab za zlato i srebro. 
Iznos zekata na vrijednosti je 4/10 ili 2,5%. 

Ne daje se zekat na dozvoljeni nakit koji se upotrebljava, a obaveza je dati 
zekat na onaj koji se iznajmljuje ili pohranjuje. 

Dozvoljeno je zenama. prema obicaju, da nose nakit od zlata i srebra. Dozvoljeno je 
staviti neznatnu kolicinu srebra na posude, Dozvoljeno je musTcarcima da nose 
neznatnu kolicinu srebra. kao sto su prsten. naoCale i si. Zabranjeno je staviti bilo sta 
od zlata na posude. Dozvoljeno je muskarcima staviti neznatnu kolicinu zlata koja je u 
sastavu necega drugoga kao sto je dugme na odjeci, ili za vezivanje zuba, ali pod 
uvjetom da se time ne oponasaju zene. 

Ko bude imao imetak koji se stalno povecava i smanjuje, pa mu je tesko da dadne 
zekat za svaki cxl tih iznosa tokom godine, davat ce zekat tako sto ce odrediti jedan 
dan u godini. Pogledat ce koliko iznosa ima toga dana i izdvojiti 2,5% , iako dio 
njegovog imetka ne bude dozivio starost od jedne godine. Onaj koji ima redovnu platu 
ili izdaje pod kiriju kucu, zemlju, ukoliko od toga ni§ta ne ostavlja, ne .stedi. nece dati 
zekat makar toga bilo mnogo. Ako nesto od toga pohranjuje, stedi, dat ce zekat na to 
kada prode jedna godina. Ukoliko mu bude tesko sve obracunavati, odredit ce jedan 
dan za davanje zekata kao sto je prethodno pojasnjeno. 

Zekat na duy. Ko bude potrazivao dug od bogatoga ili ima imetak koji moze 
povratiti. duzan je dati zekat na njega. Kada ga dobije u ruke za sve godine koje 
su prosle, makar ih bilo mnogo, ukoliko povratak tog duga bude otezan, kao 
kada se potrazuje od covjeka koji je bankrotirao, onda se nece davati zekat jer 
njime nije moguce upravljati. 

Zt'kat na trgovaiiku robu. Daje se kada se ispune cetiri uvjeta; 1. da ga posjeduje: 2, 
da njime ima namjeru trgovati: 3. da vrijednost dostigne nisab. to je najmanja vrijednost 
zlata ili srebra; 4. da prode jedna godina. Kada se ispune ovi uvjeti davat ce se zekat na 
vrijednost. Ukoliko kod sebe bude imao zlata, srebra ili novaca, pridruzit ce ga vrijednosti 
trgovacke robe kako bi se upotpunio nisab. Ako trgovacku robu namijeni za upotrebu, kao 
§to su odjeca, kuca, auto i si., onda nece davati zekat. Ako poslije toga ponovo bude imao 
namjeru trgovati ovom robom, otpocet ce ponovno obracunavanje jedne godine. ' 



I Nisab za trgovaCku robu je u vrijednosti 85 gr zlata ili 595 gr srebra. Izdvojit ce najmanji dio od 
njih kada dode vrijeme davanja zekata. 




Sadekatul-fitr. Obaveza je svakom muslimanu koji ima viska imetka u vidu 
hrane za sebe i svoju porodicu noc ili dan prije Ramazanskog bajrama. Njegova 
vrijednost je 2 kg i 250 gr. Daje se od hrane koja se koristi u odredenom 
podneblju za jednu osobu. bilo musko ili zensko. Onaj koji je duzan dati 
sadekatul-fitr takoder se zaduzuje davanjem za one koje on skrbi i to noc prije 
Ramazanskog bajrama, ukoliko ga posjeduje. Pohvalno ga je izdvojiti prvi dan 
Ramazanskog bajrama prije klanjanja bajram-namaza. Nije dozvoljeno njegovo 
odgadanje poslije klanjanja bajram-namaza, a dozvoljeno ga je dati prije dan ili 
dva. Dozvoljeno je jednoj osobi dati sadekatul-fitr jedne skupine, ili dati skupini 
ono sto obavezuje jednu osobu od sadekatul-fitra. 

l/.d>a janje zekata. Obaveza je izdvojiti zekat odmah (kada se ispune uvjeti). 
Obavezno je da staratelj izdvoji za maloljetnog. nerazumnog. Sunnet je da se 
objavi davanje zekata i da ga njegov vlasnik sam raspodijeli. Uvjet je da onaj koje 
obavezan zekatom ima nijjet kada ga daje. a nece biti validan ukoliko vlasnik bude 
imao nijjet dati opcenitu sadaku, pa makar razdijeiio citav imetak. Najboljc je dati 
zekat iz citavoga imetka za sirotinju iz obliznjeg grada ili okiaizcnja u kome se 
zivi. Dozvoljeno je da se prenese u drugo podrucje radi potrebe. Bit ce ispravno 
ako se ubrza davanje zekata do dvije godine, ukoliko je nisab upotpunjen. 

Katejjorije koje prima jii zekat. Ima osam ovih kategorija: 1. siromasi; 2. 
nevoljnici; 3. oni koji ga ubiru; 3. oni cija srca treba pridobiti; 5. za otkup iz 
ropstva: 6. prezaduzeni: 7. na Allahovom putu: 8. putniku. Svima se daje iz 
zekata prema njihovim potrebama, osim onome koji ga ubire. kome se daje 
naknada. makar bio bogat. Bit ce ispravno ukoliko se izmiri haridzijama i 
buntovnicima kada preuzmu vlast. Ispravan je i validan ukoliko ga vladar uzme 
prisilno, ili dobrovoljno, bio pravedan ili nepravedan pri tome. 

Nece biti ispravno davanje zekata nevjemiku. robovima, bogatasima, te onima 
koje smo duzni izdrzavati, kao i Benu Hasimu. 

Ukoliko ga ne znajuci ispiati onome ko ga ne zasluzuje, a potom sazna za to, 
nece mu biti ispravan, osim ako ga ispiati onome koga smatra siromahom. pa se 
ispostavi daje bogat. 

Dobrovoljoa sadaka. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 
"Vjemiku ce stici nagrada za njegova djela i dobre postupke poslije smrti: za 
znanje kojim je druge poducavao i sirio ga. ili za dobro dijete koje je iza sebe 
ostavio. ili Mushaf koji je dao u nasljedstvo, ili mesdzid koji je izgradio, ili 
kucu za putnike koju je napravio. ili izvor koji je doveo, ili sadaku koju je 
udijelio iz svoga imetka dok je bio zdrav i ziv koja ce mu koristiti poslije 
njegove smrti." (Ibn Madze) 




Post 

Post. Obaveza je postiti ramazan svakom pametnom. punoljetnom i za post 
sposobnom muslimanu. Nece ga postiti zena u hajzu i nifasu. Djetetu se 
nareduje post ako ga nioze podnijeti kako hi se naviklo na njega. Nastupanje 
pocetka ramazana konstatuje se sa jednom od dvlje stvari: 1. videnjem 
mladaka uz svjedocenje pravednog muslimana zaduzenog propisima islama, 
pa makar bila zena; 2. upotpunjenjem trideset dana mjeseca sa'bana. 
Obaveza posta otpocinje nastupanjem zore do zalaska sunca, Neophodno je 
imati namjeru postiti (odiuciti postiti) obavezni post prije naslupanja zore. 

Post se kvarl: l.direktnim spolnim opcenjem. Ko to ucini duzan je napostiti 
i platiti iskup otpustanjem roba. Ako nema, postit ce dva mjeseca uzastopno, a 
ako ni to ne moze, nahranit ce sezdeset siromaha. Ako ni to ne moze, onda se 
nije duzan iskupiti; 2.ejakulacijom uzrokovanom Ijubljenjem, dodirivanjeni ili 
masturbacijom. Onaj ko dozivi ejakulaciju u snu nece imati nikakvih 
posljedica za post: 3.namjemo jesti i piti. Ako se desi u zaboravu, post je 
ispravan; 4.pustanje krvi hidzamom ili dobrovoljnim davanjem. Ako se dadne 
mala kolicina ladi analize, ili izade nesto krvi bez htijenja postaca, popiit rane. 
krvi iz nosa i si., post nece biti pokvaren; 5. namjemo povracanje. 

Ako u grio ude prasina. ili bude ispirao usta i nos pa voda ude u grlo, ili 
bude strastveno razmisjjao pa ejakulira. ili u snu ejakulira. ili izade krv ili 
povrati nenamjerno. post nece biti pokvaren. Ko bude jeo misleci da je 
nastupila noc. pa se uspostavi da je dan, duzan je napostiti. Ko bude jeo nocu 
sumnjajuci da je nastupila zora, post mu nije pokvaren. Ako bude jeo danju 
sumnjajuci da je sunce zaslo, duzan je napostiti. 

Propisi za one koji iz opravdanih razloga ne poste. Zabranjeno je ne 
postiti ramazan onome ko nema opravdanja. Zeni u hajzu i nifasu obaveza je 
prekinuti post, kao i onome koji je u potrebi kako bi spasio nekoga iz 
propasti (smrti). Sunnet je putniku. kojem je dozvoljeno da skracuje namaz, 
da ne posti. ukoliko mu post predstavlja veliku poteskocu, kao i bolesnome 
koji se pribojava pogorsanja bolesti. Dozvoljeno je onome ko je dosao sa 
putovanja tokom dana da ne posti, kao i trudnici i dojilji koje se plase za 
sebe ili za dijete. Sve ove kategorije duzne su samo napostiti. Trudnica i 
dojilja ce nahraniti i po jednog siromaha za svaki dan ukoliko su se 
iskljucivo pribojavale za dijete. 

Ko nije u mogucnosti postiti zbog starosti ili bolesti i ne postoji nada za 
njegove izljecenje, za svaki propusteni dan nahranit ce siromaha. a nije 
duzan napostiti. 

Ko odgodi napastanje ramazana s opravdanjem, pa dode drugi ramazan, 
duzan je iskljucivo napostiti. Ukoliko je odgadanje bilo bez opravdanja. 
nahranit ce siromahe za svaki dan uz napostavanje. Ukoliko ne naposti 
opravdano. pa umre. nije nista duzan. Ukoliko neopravdano ne naposti. 




nahranit ce za svaki dan jednog siromaha. Sunnet je da njegov bliznji naposti 
propustene dane ramazana, kao i post iia koji se zavjetovao, a izvrsenje svakog 
zavjeta je pokomost koja se izvrsava za njega. 

Ko prekine post s opravdanjem. a potom prestane povod opravdanja u toku 
dana ramazana, duznost mu je da se suzdrzi od jela i pica. Ako nevjernik 
prede na islam, zena se ocisti od hajza. boiesnik izlijeci. putnik dode sa 
putovanja, maloljetni ude u punoljetstvo i nerazumiii dode pameti tokom 
dana posta, a nisu u postu. obaveza im je napostiti pa makar preostali dio 
dana postili. Onaj kome je dozvoljeno da ne posti u ramazanu, nema pravo u 
tim danima postiti neki drugi post. 

Dobrovoljni post. Najbolje je dan postiti pa dan ne postiti, a zatim post 
ponedjeljkom i cetvrtkom. a zatim tri dana svakoga mjeseca, a najboiji od 
njih 13., 14. i 15. svakog hidzretskog mjeseca. Sunnet je postiti veci dio 
mjeseca sa'bana i muharrema, dan Asure. Arefata i sest dana mjeseca 
sevvala. Pokudeno je odrediti mjesec redzeb iskljucivo za post, kao i petak i 
subotu. Pokudeno je postiti sumnjivi dan, a to je trideseti dan mjeseca 
sa'bana, ukoliko je nebo vedro. Zabranjeno je postiti prvi dan Ramazanskog 
i Kurban.skog bajrama. te drugi. treci i cetvrti dan Kurbanskog bajrama, osim 
onome ko obavija lemettu'u ili kiran hadzdz. 

Napumene: 

* Ko je u velikom hadesu. kao sto su dzunupkik, hajz i nifas, ukoliko se 
ociste prije nastupanja zore, dozvoljeno im je odgoditi kupanje poslije 
sabahskog ezana, a dati prednost sehuru. Ovakav post je vazeci. 

* Dozvoljeno je zeni da uzme lijek kojim odgada menstruaciju u ramazanu s 
ciljem ucesca sa musHmanima u pokornosti, ukoliko postoji sigurnosti od 
§tetnosti tog lijeka. 

* Dozvoljeno je postacu da guta pljuvacku ili slajm, ako su unutar gria. 

* Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Moj ummet cc biti u 
dobni sve dok ubrzavaju iftar. a odgadaju sehur do posljednjeg vremena." 
(Ahmed); "Vjera ce biti prepoznatljiva sve dok Ijudi ubrzavaju prekidanje 
posta, jer krscani i zidovi ga odgadaju." (Ebu Davud) 

* Pohvalno je prilikom prekidanja posta prouciti dovu. Poslanik, sallallahu 
alejhi ve seliem, rekao je: "Po.stacu se prihkom prekidanja posta ne odbija 
dova." (Ibn Madze) Od dova koje se navode prilikom prekidanja posta jesu 
rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Zehez-zam'u vebtelletil-uruki ve 
sebetel-edzru insallah" (Ebu Davud) {Zed je otisla. krvni sudovi su se natopili i 
nagmdaje potvrdena, ako Bog da). 

* Sunnet je iftariti se svjezim hurmama, a ako nema, onda obicnim, ako 
nema ni njih, onda vodom. 

* Poslac treba izbjegavati surmu, kapi za oci ili usi tokom posta. cime izlazi 




./ 



iz razilazenja medu ucenjacima. Ukoliko ima posebnu potrebu za lim, kao 
Ito je lijecenje, onda nema smetnje za to, pa makar lijek dospio u njegovo 
grlo. Njegov post je tada ispravan. 

♦ Sunnet je koristiti misvak. bez pokudenosti, prema ispravnom misljenju, 
tokom cijeloga posta. 

♦ Postac je duzan izbjegavati ogovaranje. prenosenje tudih rijeci, laz i si, 
Ako ga bude neko provocirao ili vrijedao, neka kaze: "Ja postim." Cuvanjem 
svoga jezika i ostalih organa od grijeha cuva i svoj post. Od Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Ko ne ostavi lazni govor i 
postupanje po njemu. Allahu nije potrebno da takav ostavi svoju hranu i 
pice." (Ahmed) 

♦ Sunnet je onome ko bude pozvan na gozbu, a bude postio, da uputi dovu 
za onoga ko ga je pozvao. Ako ne bude postio, jest ce (kada je u pitanju 
dobrovoljni post, nap. prev.). 

♦ Noc kadra je najbolja noc u godini. Nalazi se u deset zadnjih dana 
mjeseca ramazana. Najpotvrdenija bl bila dvadeset i sedma noc. Dobro djelo 
u njoj bolje je od dobrih djela hiljadu mjeseci. Prepoznaje se po nekim 
znakovima, a od njih su da sunce ujulro poslije nje izade sasvim cisto. bez 
mnostva zraka i sa lijepim vrenienskim prilikama. MusJiman mozda dobije 
nagradu u njoj a da I ne zna koja je to noc. Od njega se trazi da ulozi trud u 
ibadetu tokom ramazana, a posebno u posljednjih deset dana. Nastojat ce da 
ne izostavi nijednu noci bez nocnoga namaza. Kada teraviju klanja u 
dzematu, nece otici sve dok imam ne zavrsi teraviju u potpunosti kako bi mu 
bilo upisano klanjanje cijele noci. 

♦ Ko zaposti dobrovoljni post, sunnet mu je da ga upotpuni, ali nije 
obavezan. Ukoliko bude htio namjemo da ga prekine, nema smetnje. a nije 
duzan ni da ga nadoknadi. 

I'tikaf. Oznacava da se razuman musliman pridrJava boravka u mesdzidu s 
ciljem pokomosti. Uvjet je da mu'tekif bude cist od velikog hadesa. Nece 
izlaziti iz mesdzida osim u prijekoj potrebi, kao sto su hrana, obavljanje 
nuzde i obavezno kupanje. I'tikaf mu je pokvaren ukoliko izade bez potrebe, 
kao i spolnim opcenjem. Sunnet je u svakom vremenu. a pritvrden je u 
ramazanu. a jos pritvrdeniji u deset zadnjih dana ramazana. Najmanje 
trajanje i'tikafa je sat, a pohvalno je da ne bude manje od dana i noci. Zena 
ce ciniti i'tikaf samo uz dozvolu muza. Sunnet je da se mu'tekif posveti 
ibadetu i pokomosti i da ne cini druge dozvoljene bespotrebne stvari, te da 
izbjegava ono sto ga se ne tice. 




HADZDZ I UMRA 

Hadzdz i umru obavezno je obaviti jedanput u zivotu. Uvjeti obaveznosti 
su: 1. islam; 2. razum; 3. punoljetstvo; 4. sloboda; 5. materijalna sposobnost, 
koja oznacava da covjek ima opskrbu i prijevoz. Zena ima i dodalni uvjet, a on 
je da sa njom putuje muz ili bliski srodnik (mahrem) za kojeg se nikada ne 
moze udati. Ukoiiko hadzdz obavi bez mahrema. bit ce ispravan, ali je grjesna. 
Onaj ko zapostavi obavezu hadzdza iz nemara. izdvojit ce se nakon njegove 
smrti imetak za obavljanje hadzdza i umre. Nije ispravno ako ga obavi 
nevjemik ili ludak. a ispravno je ako ga obavi dijete, rob, ali se njima ne racuna 
da su obavili hadzdz koji su duzni obaviti. Ukoiiko onaj ko nije u mogucnosti. 
inace, obavi hadzdz. kao sto je siromah koji posudi, hadzdz mu je valjan, Ko 
obavi hadzdz za drugoga, a za sebe prije nije obavio obavezni hadzdz, taj 
hadzdz ce iskljucivo vrijediti za njega. 

Ihrani. Sunnet je onome ko zeli obuci ihrame da se okupa. ocisti, namirise i 
da izbjegava sivenu odjecu. Obuci ce donji i gomji cisti bijeli ihram, a zatim ce 
reci: "Lebbejke allahumme umreten ev hadzdzen ev hadzdzden ve umreten. 
(Odazivam Ti se. Allahu. umrom hadzom. ili umrom i hadzom). Ako se bude 
bojao, moze uvjetovati rekavsi: "Fein habeseni habis ve mehalli hajsu habeseni" 
(Ako me nesto zadrzi. mjeslo mi je gdje me zadrzi). 

Hadziji se dajc izbor izmedu tri vrste obreda: temettua, ifrada i kirana. 
Najbolji je temettuu, a on je da ude u ihrame sa nijjetom obavljanja umre u 
mjesecima hadzdza, a zatim zavrsi sa umrom, a potom ude u ihrame sa nijjetom 
hadzdza u istoj godini. Ifrad oznacava da ude u ihrame jedino s nijjetom hadzdza, 
a kiran da ude s oboje, ili da ude u umru, a zatim joj doda naknadno nijjet 
hadzdza prije nego sto ucini umranski tavaf. Kada se onaj koji zeli obaviti hadzdz 
popne na svoje prijevozno sredstvo, izgovarat ce telbiju: "Lebbejke allahumme 
k'bbejk, lebbejke la serike leke lebbejk, innel-hamde ven-ni'amete leke vel- 
mulkii la serike leke" (Odazivam Ti se, Ti sudruga nemas, odazivam Ti se, 
zahvala, blagodat i vlast Tebi pripadaju. Ti sudruga nemas). Pohvaino je sto vise 
izgovarati telbiju i podizati glas prilikom njenog izgovora, osim zenama. 

[hramske zabrane. Postoji devet ihra[n.skih zabrana: l.brijanje kose; 
l.sjecenje noktiju; 3. obladenje sivene odjece za muskarce, osim ako ne nade 
donjeg ogrtaca. da obuce donje gace (sarvale). ili ako ne nade papuce da obuce 
bilo koju vrstu obuce. ali je odsijece lako da bude ispod noznih clanaka. Takav 
nece davati iskup; 4. da muskarac pokrije glavu; 5. mirisati tijelo i odjecu: 6. 
loviti zivotinje, a to podrazumijeva dozvoljenu divljac; 7. vjencani ugovor - 
zabranjen je. ali nema iskupa za njega; 8. indirektno spolno opcenje za koje je 
iskup ovca. ili postiti tri dana. ili nahraniti sest siromaha; 9. direktno spolno 
opcenje - ukoiiko je prilikom prvoga izlaska iz ihramskih stega, hadzdz biva 
pokvaren. duznost mu je upotpuniti ga i nadoknaditi sljedece godine. uz klanje 
deve koja se podijeli siromasima Mekke. Ukoiiko bude nakon prvoga izlaska iz 
stega ihrama, hadzdz nece biti pokvaren. ali mu je obaveza zaklati devu. Ukoiiko 
bude direktno spolno opcio na umri. pokvario ju je. duzan je ovcu zaklati i duzan 
je nadoknaditi umru. Hadzdz i umra nece biti pokvareni ukoiiko ne bude spolnog 
opcenja. Zena i muskarac su u propisima hadzdza i umre isti, osim sto zena moze 




oblaciti sivenu odjecu i nece oblaciti nikab. burku i mkavice. 

Fidje - otkup. Dvije su vrste: l.prema izboru. To je otkup za brijanje, mirisanje, 
sjedenje noktiju, pokrivanje glave ili oblacenje sivene odjece za muskarce. Daje se 
odabir izmedu posta tri dana i hranjenja sest siromaha. Siromasnom pripada pola 
sa'a ( 1 .5 kg) hrane. ili ce zaklati ovcu. Naknada za lov u ihramima je da se zrtvuje 
slicna domaca zivotinja ukoliko postoji. a ukoliko nc postoji. podijelii ce se sadaka 
u njenoj vrijednosti; 2.preina poretku. Iskup za onoga ko obavlja temetuu i kiran 
je ovca. Iskup za spolni odnos je deva, a ako nema, postit ce tri dana na hadzdzu i 
sedam dana kada se vrati kuci. Zrtva koja se dovede (hedj) i nahranjivanje sirotinje 
dodjeljuje se iskljucivo siromasinfia u Mekki. 

Ulazak u Mekku. Kada hadzija ude u Mesdzidul-haram, izgovorit ce propisani 
zikr. Potom ce poceti umranski tavaf ako cini temettuu hadzdz, ili tavaful-kudum 
ako cini ifrad ili kiran. Istaknut ce desnu misicu take sto ce gomji ihram staviti 
ispod pazuha desne nike. a njegove krajeve prebaciti preko lijevog ramena. 
Pocet ce od Hadzerul-esveda. dodimuti ga i poljubiti ili pokazati na njega 
govoreci: "Bismillahi. Allahu ekber." To ce raditi prilikom svakog kruga. Kaba 
ce mu biti s lijeve strane dok je obilazi sedam puta ubrzavajuci hod i skracujuci 
korak u prva tri kruga, prema mogucnosti. a preostale krugove ce obilaziti radeci 
normalno. Kada god prode pored Jemenskog coska, dodimut ce ga koliko moze, 
a izmedu njih ce govoriti: "Rabbena atina fiddunja haseneten ve f"i! ahireti 
haseneten vekina azabennar." U preostalom dijelu kruga upucivat ce dove koje 
ieli. Potom ce klanjati dva rekata iza Mekami-Ibrahima koliko moze. Proucit ce 
sure El-Kafirun i El-Ihlas. Potom ce se napiti zemzem-vode §to vise i vratiti se 
do Cmog kamena da ga dodirne, ako je moguce, Uputit ce dovu kod MuUezema 
(izmedu Crnog kamena i vrata). a potom izaci na Safu, na nju se popeti i reci: 
"Ebdeu bima ebde Allahu bihi", i proucit ce rijeci Uzvisenog: "Safa i Merva su 
Allahovi znakovi. Ko obilazi Kucu hadzdzom ili umrom, nije grjesan ukoliko 
obilazi oko njih. A ko vise dobrovoljno uCini, pa Allah je Zahvalan i 
Sveznajuci." Velicat ce Allaha tekbirima i tehlilima. Okrenut ce se prema Kibli. 
podici svoje ruke i moliti. Potom ce se spustiti i ici do zelene oznake. a zatim 
ubrzati trceci do druge zelene oznake. Potom ce doci do Merve i uciniti ono sto 
je cinio na Safi, a potom sici i uciniti ono sto je cinio prilikom prvog kruga dok 
ne upotpuni .sedam krugova - od Safe do Merve je jedan krug. od Merve do Safe 
drugi i sve tako. Potom ce skratiti kosu ili je obrijati, jer je brijanje bolje osim za 
onoga ko cini tcmettu hadzdz, jer ce obaviti hadzdz poslije umre. Sto se ticc onih 
koji obavljaju kiran i ifrad, nije im dozvoljeno poslije tavaful-kuduma da se 
rijese ihramskih stega sve dok ne bace kamencice prvog dana Bajrama na 
Dzemretul-akabe. Propisi hadzdza za zenu isti su kao i propisi za muskarca, 
osim sto zena ne ubrzava hod u tavafu oko Kabe. niti trci izmedu Safe i Merve. 

Opts hadzd/a. Kada dcxle osmi dan (jevmut-tervije) obuci ce ihrame i zanijjetiti 
ukoliko to cini iz svog smjestaja u Mekki i krenuti ka Mini da na njoj provede 




devetu noc zul-hidzdzeta. Kada izade sunce devetog dana. krenut ce na Arefat, a 
kada sunce zade. klanjat ce pcidne i ikindiju sastavljeno i skraceno. Citav Arcfat je 
mjesto za boravak osim doline Urene. Izgovarat ce cesto rijeci "la ilahe iUallahu 
vehdehu la serike leh lehul-nudku ve lehul-hamdu ve have ala kulli sefin 
kadir". Tmdit ce se da sto vise upucuje dove, da se kaje i preda Allahu. Kada zade 
sunce. krenut ce ka Muzdelifi. smireno i dostojanstveno, uceci telbiju i spominjuci 
Allaha. Kada dode do Muzdelife, klanjat ce aksain i jaciju. spojcno i skraceno. a 
zatim proboraviti noc na njoj. Klanjat ce sabah u prvom vremenu i ostati upucivati 
dove na Muzdelifi sve dok se dobro ne razdani. Krenut ce prije izlaska sunca. 
Kada dode do Vadi Muhassera, ubrzat ce. ukoliko moze, sve dok ne dode na 
Minu. i pocne gadati Dzemretul-akabe sa sedam kamencica veiicine kospice ill 
leblebije. licit ce tekbir sa bacanjem svakog kamencica. Podizat cc ruku prilikom 
bacanja kamencica. Uvjet je da kamencic padne u korito, makar i ne udario u stup. 
Telbija se prekida sa otpocinjanjem bacanja kamencica. Potom ce zaklati svoj 
hedj, a zatim obrijati kosu ili je skratiti, a brijanje je bolje. Bacanje kamencica i 
brijanje su povod za dozvolu sviii ihramskih zabrana osim spolnog opcenja. Ovo 
sc naziva prvo razrjesenje od ihrama. Potom cc se uputiti ka Mekki i obaviti 
tavaful-ifade. Ovaj tavaf je obavezan i njime se upotpunjuje hadzdz. Potom ce 
kruziti od Safe do Merve. ako obavlja temettuu. ili ako nije ucinio s'aj sa tavaful- 
kudumom. Kada to ucini, dozvoljeno mu je sve, pa £ak i spoino opcenje. Ovo 
drugo je razrjesenje od ihrama. Zatim ce se vratiti na Minu i obavezno na njoj 
prenociti. Bacat ce kamencice na dzemreta poslije podne-namaza u tim danima, 
svako dzemre sa sedam kamencica. Gadat ce prvo, a zatim malo istupiti i stati 
moleci Allaha. Zatim ce gadati srednje i poslije njega uputiti dovu, pa veliko, ali 
nece zastajati cineci dovu. Isto ce ciniti sljedeceg dana. Ako zeli da pozuri, izaci ce 
iz Mekke prije zalaska sunca. Ukoliko sunce zade dvanaestog dana zul-hidzdzeta, 
a on je na Mini, obaveza mu je bacati kamencice sutra. osim da bude u velikoj 
guzvi. a ima namjeru da izade. Onda nema smetnje da izade. pa makar poslije 
zalaska sunca. Za onoga koji cini kiran vaze isti propisi kao i za onoga koji cini 
ifrad, osim sto mu je obaveza da zakolje kurban hedj kao onaj koji obavlja 
temettu. Ukoliko zeli da putuje svojoj porodici, nece krenuti sve dok se ne oprosti 
od Kuce tavafom kao zadnjim boravkom kod Kabe. Zene u hajzu i nit'asu nece 
ciniti oprosni tavaf jer sa njih spada obaveza tavaful-vedaa. Ukoliko poslije ovog 
tavafa pocne trgovati u Mekki, ponovit ce ga. Ko krene prije oprosnog tavafa. 
vratit ce se ako je bio blizu. a ako nije, duzan je zaklati kurban. 

Cetiri su temelja (rukna) hadzdza: l.ihram, a oznacava nijjet za ulazak u obred; 
2. boravak na Arefatu: 3. tavafuz-zijare (el-ifada); 4. sa'j izmedu Safe i Merve. 

Sedam je vadziba hadzdza: l.obuci ihrame i zanijjetiti od mikata; Z.boraviti 
na Arefatu do pocetka noci; 3.boraviti na Muzdelifi iza polovine noci; 4.boraviti 
na Mini u nocima tesrika (drugi, treci i cetvrti dan Kurban-bajrama): S.gadanje 
dzemreta; 6.brijanje ili skracivanje kose; 7.tavaful-veda (oprosni tavaf). 




Tri su rukna umre: l.ihram: 2,tavaf oko Kabe; 3.s'aj izmedu Safe i Merve. 

Dva su vadziba umre: l.ihram od niikata: 2.brijanje ili skracivanje kose. 

Ko izostavi neki rukn. obred hadzdza nece se upotpuniti osim sa njim. Ko izostavi 
vadzib, duzan je zaklati kurban, a ko izostavi sunnet, nema nikakvih sankcija. 

Uvjeti ispravnosti tavala oko Kabe. Postoji trinaest uvjeta ispravnosti 
tavaf'a: 1. islam; 2.razum: 3.doticni nijjet; 4,nastupanje vremena tavafa; S.pokrid 
stidno mjesto onome ko je u mogucnosii; 6,biti cist od hadesa (dijete nije 
obavezno); 7.upotpuniti sigurno sedam krugova; 8.da Kaba prilikom kruzenja 
bude s lijeve strane i ponoviti ono u demu se pogrijesilo; 9.ne vracati se u hodu; 
lO.ko je u mogucnosti. treba hodati; ll.obavljati krugove jedan iza drugoga; 
I2.da bude unutar El-Mesdzidul-harama; 13. da se lavaf otpocne od El- 
Hadzerul-esveda. 

Sunneti tavafa su: dodirnuti i poljubiti Crni kamen, donijeti tekbir kod njega, 
dodirnuti Jemenski cosak, pokazivati desnu misicu, ubrzavati i hodati na 
mjestima gdje je to propisano, upucivati dove i ciniti zikr tokom tavafa, 
pribliziti se Kabi. klanjati dva rekata poslije tavafa iza Mekami-Ibrahima. 

Uvjeti sa'ja izmedu Safe i Merve su: 1. islam; 2.razum; 3. nijjet; 4.obavljanje 
krugova jednih iza drugih; 5. ko je u mogucnosti, treba hodati; 6.upolpuniti 
sedam krugova; T.obuhvatiti obilaskom prostor polazeci sa Safe i vracajuci se 
na Safu; 8.da bude poslije ispravnog tavafa oko Kabe; 9.otpoceti brojanje 
nepamo od Safe, a parno od Merve. 

Sunnet sa'ja izmedu Safe i Merve: l.cistoca od hadesa i prljavstina; 
2.pokrivanje stidnih mjesta; 3.zikir i dova tokom sa'ja; 4.ubrzavanje i normalno 
hodanje na propisanim mjestima, 5.pof)eti se na Safu i Mervu, te da se obave 
odmah nakon tavafa. 

Napomena: Najbolje je bacati kamencice istoga dana. a kada bi se odgodilo 
za sutrasnji dan, ili sve za posljednji dan tesrika. bilo bi ispravno. 

Kurban je pritvrdeni sunnet. Kada nastupi mjesec zul-hidzdze, onome ko zeli 
klati kurban zabranjeno je u prvih deset dana skracivati ista od svojih dlaka. 
kose. noktiju ili koze. sve dok ne zakolje kurban. 

Akika je sunnet. Za musko dijete kolju se dvije ovce, a za zensko jedna, Kolje se 
sedmi dan po rodenju. Sunnet je sedmog dana obrijati glavu djecaka i dati sadaku u 
srebru u tezini kose. Tog dana ce mu se nadjenuti ime. Najdraza imena Allahu su 
Abdullah i Abdurrahman. Zabranjeno je nadijevati ime sa "abd" dodavanjem na 
"abd" nekog drugog imena mimo jednog od Allahovih lijepih imena, kao sto su 
Abdunnebijj (rob vjerovjesnika). Abdurresul (rob poslanika). Ukoliko vrijeme 
akike padne u vrijeme klanja kurbana, jedno za drugo ce biti dovoljno. 



RAZNE KORISTI 




♦ Sejtan zeli da pridobije covjeka postavljajuci mu sedam prepreka. Ako ne 
uspije sa jednom, prelazi na sljedecu. One su: prepreka sirka i kufra, pa ako ne 
moze covjeka navratiti na njih. onda novotarija u uvjerenju i ostavljanje 
povodenja za Vjerovjesnikom. sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim ashabima. 
Ako to ne moze. onda putem cinjenja velikih grijeha. Ako ni to ne moze. onda 
cinjenjem malih grijeha. Ako ni to ne moze, onda pretjeranim koristenjem 
dozvoljenih stvari, a ako ne moze ni to. onda putem pokomosti koje su manje 
vrijednosti u odnosu na one vece po vrijednosti i nagradi. Ako ne moze ni to, 
onda nametanjem dzinskih i Ijudskih sejtana. 

♦ Lose djcio se brise i iskupljuje s nckoliko stviu-j, a od njih su: iskreno 
pokajanje, trazenje oprosta. cinjenje dobrih djela, iskusenja nedacama, sadaka, 
dova za druge. Ukoliko nesto preostane, a Allah ne oprosti. bit ce za to kaznjen u 
kaburu, ili na Sudnjem danu, ili u vatri Dzehennema. sve dok ga Allah od tih 
grijeha ne ocisti. Potom ce uci u Dzennet ako je umro ispovijedajuci levhid. Ako 
je umro u kufru, sirku. nifaku. vjecno ce biti u vatri Dzehennema. Nepokomosti i 
grijesi imaju mnogobrojne posljedice jx) covjeka. Djeluju na srce, tj. covjeku 
donose osjecaj usamljenosti i tame, ponizenja, bolesti, postaju mu prepreka ka 
Allahu. Utjecaj grijeha na vjeru: grijesi donose i prizivaju slicne grijehe, 
sprecavaju covjeka da cini pokomost i lisavaju ga dove Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, meleka i vjemika. Utjecaj grijeha na opskrbu: sprecavaju 
opskrbu, uklanjaju blagodati i ponistavaju bereket imetka. Utjecaj na pojedinca: 
ponistavaju bereket zivota, donose tegoban zivol i komplikaciju stvari. Utjecaj na 
djela: sprecavaju njihovo primanje kod Allaha. Utjecaj na drustvo: uklanjaju 
blagodat sigumosti i donose poskupljenja, vjadavinu nepravednih vladara i 
neprijatelja, sprecavaju kisu i si. 

Korist: Ibnul-Dzevzi kaze; "Najveca kazna je da kaznjeni ne osjeti kaznu. a jos 
veca je da se raduje kazni. kao sto je radost zabranjenom imetku i mogucnosti 
cinjenja grijeha." 

♦ Humum - brige. Smirenosl, radost i prestanak briga srca je cilj svake osobe. 
Time zivot postaje lijep. a da bi se to ostvarilo postoje vjerski, prirodni i prakticni 
povodi koji se mogu objediniti samo kod vjemika, a to su: 1. vjerovanje u Allaha; 
2. cinjenje naredbi i izbjegavanje zabrana; 3. dobrocinstvo prema stvorenjima 
govorom, djelom i ostalim vrstama dobra; 4. posvetiti se djelima ili korisnim 
vjerskim ili ovosvjetskim naukama: 5. ne razmisljati o proslim ili buducim 
poslovima, vec se posvetiti onim trenuinim; 6, mnogo spominjati Allaha; 7. 
pricati o Allahovim vidljivim i nevidljivim blagodalima; 8. gledati u one koji su 
na manjem stepenu od nas, a ne gledati u one koji su od nas bolji u pitanjima 
dunjaluka; 9. nastojati otkloniti povode koji donose brige i zadobiti povode koji 
donose srecu; 10. irazili utociste kod Allaha dijelom onoga sto je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, od Njega trazio kao pomoc, kao sto je dova za 
otkJanjanje brige. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Koga snade 
briga ili tuga. pa rekne: 'Allahumme i/uti abduke ihn ahdike ibmi emetike 
nasijeti bijedike madinfijje hitkmuke adltinfijje kadauke, es'eluke bi kullismin 




hiive leke semmejte bihi nefseke ev allemtehu ehaden min halkike ev enzeltehii 
fi kitabike eviste'serte bihifi ilmil-gajbi indeke en tedz'alel-Kur'ane rebi'a kalbi 
ve nure sadri ve dzelae hitzni ve zehabe hemmV (Allahu. ja sam Tvoj rob, sin 
Tvoga roba i sin Tvoje ropkinje. nioja kika na celu je u Tvojoj ruci, Tvoja 
presuda o meni je vec izrecena. Tvoj sud o meni je pravedan. Molim Te svakim 
imenoni koje Tebi pripada. kojim si Sebe nazvao, ill si nekoga od Svojih robova 
njemu poducio, ili si ga u Svojoj Knjizi objavio, ili si zadrzao u znanju gajba kod 
Sebe - da Kur'an ucinis osvjezenjem moga srca. svjetloscu mojih prsa, i 
rjesenjem moje tuge i nestankom moje brige) - Allah ce od njega otkloniti brigu i 
zalost i umjesto njih mu dati radost." (Ahmed) 

♦ Ibrahim el-Havvas kaze: "Srce se lijeci sa pet stvari: ucenjem Kur'ana uz 
razmisljanje, praznim stomakom. nocnim namazom, poniznim upucivanjem dove 
na izmaku noci. druzenjem sa dobrima." Koga zadesi kakva nedaca, pa je bude 
zelio olaksati i umanjiti, neka je smatra velikom i neka zamisli nagradu koju ce 
dobiti za nju, te neka zamisli da ne moze doci veca od nje. 

♦ Namaske nafile. Potvrdeno je da je Vjerovjesnik. sallallahu alejhi ve sellem, 
svakoga dana. pored obaveznih namaza. klanjao jos dvanaest rekata 
dobrovoljnog, a to su: dva rekata sunneta prije sabahskih farzova, cetiri prije 
podne i dva poslije. dva poslije aksama i dva poslije jacije. Vjerodostojno se 
navode i druge vrste dobrovoljnih namaza, a od njih su: cetiri rekata prije podne, 
ikindije i dzume; cetiri rekata poslije podne, aksama i jacije. te dva rekata poslije 
aksamskog ezana i dva poslije vitra. 

♦ Ucenje Kur'ana. Ako ucac Kur'ana uci iz svoje memorije, dozivjet ce bolje 
razmisljanje i pracenje znacenja. te bolje usredotociti srce i pogled, nego sto to 
dozivi ucenjem iz Mushafa. Ucenje niemorisanog je bolje, a ako su u istom 
rangu. onda je iz Mushafa bolje. 

Korist. Spominjanje Allaha u namazu i drugim prilikama ne uzima se u obzir 
sve dok se ne bude izgovaralo tako da covjek sam sebe cuje, ali da ne pravi 
pometnju daiginia. 

♦ Vreniena zabrane ktanjanja nafUa. Zabranjeno je dobrovoljno klanjati 
namaz ili neki od njih u vremenima u kojima je potvrdena zabrana namaza. a ona 
su: 1. od nastupanja zore do izlaska sunca i njegovog odizanja od horizonta 
koliko je jedno koplje; 2. kada sunce bude na polovini neba sve dok ne pocne 
naginjati (zapadu); 3. od ikindija-namaza do zalaska sunca. Obavljanje namaza sa 
posebnim povodima ispravno je u ovim vremenima, kao sto su tehijjetul-mesdzid, 
dva rekata poslije tavafa, sabahski sunneti, dzenaza-namaz, dva rekata poslije 
abdesta, sedzdei-tilavet i sedzdei-sukr. 

♦ Ko ude u Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, mesdzid, pocet ce 
kianjanjem dva rekata tehijjetul-mesdzida. Potom ce otici do casnog kabura i stati 
prema Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuvsi se ledima prema Kibli 
i strahopostovanjem ispunjenog srca kao da ga vidi. pozdravit ce izgovarajuci: 
"Es-selamu alejke, ja Resulullah". Ako jos nesto doda. lijepo je. Potom ce se 
pomaknuti za podlaklicu desno i reci: "Es-selamu alejke, ja Eba Bekr es-Siddik" i 




"Es-selamu alejke. ja Omer el-Faruk! Allahu, nagradi ih dobrim za njihovog 
Vjerovjesnika i za islam." Zaiim ce se okrenuti prema Kibli, a Poslanikova odaja 
ce mu biti slijeva. i upucivat ce dove. 

* Brak. Sunnet je ozeniti se onome ko ima strast, ali se ne boji bluda. 
Do/voljeno je onom ko nema strast i. a obaveza je onome ko se pribojava 
zinaluka. Zenidbi se daje prednost u odnosu na obavezni hadzdz. Zabranjeno je 
gledati u bilo kakvu zenu. iii sa strascii gledaii u siariju zenu i golobradog djecaka 
ill mladica. Uvjeti zenidbe: 1. Odrediii supniznike, Jer nije ispravno da siaratelj 
kaze: "Zenim te jednom od svojih kcerki". a on ih ima vise; 2. zadovoljstvo 
razboritog i serijatskim lekstovima obavezanog sitpruga. te zadovoljstvo slobodne 
i pametne zene; 3. staratelj (veiijj). jer nije ispravno da se zena sama uda, niti da 
je uda neko ko joj nije staratelj. osim ako staratelj bude sprecavao da se uda za 
muza koji joj dolikuje. Najpreci daje uda je otac. zatim njegov otac, i ako ima jos 
predaka uzkiznom lozom. a zatim sin. njegov sin. a onda ostali siktznom linijom. 
Potom brat po krvi. brat po ocu, bratici itd.: 4. svjedocenje. Neophodno je da 
posvjedoce dvojica pametnih i pravednih muskaraca svojim prisustvom; 5. da 
supmznici budu liseni zapreka, kao sto su srodstvo po mlijeku. krvi i tazbinstvu. 

Zene s kojima je zauvijek zabranjeno stupiti u brak. Ima ih vise: 1. Po krvi: 
niajka. ncna i sve ostale uzlaznom linijom: kcerka, unuka i sve ostale silaznom 
linijom: sestra. sestricna. kcerka njenog sina ili njena kcerka. braticna i njene 
kcerke, kcerke njihovih sinova i njihove kcerke itd. po silaznoj lozi; te te tetka po 
ocu i majci i sve uzlaznom lozom. 2. Rodbinske veze po mlijeku. Dojenje biva 
razlog formiranja rodbinskih odnosa kao i po kn i. pa cak i tormiranje tazbinslva. 
3.Rodbinske veze po tazbinstvu. a one su: punica i zenine nene, sve zene po 
uzlaznoj lozi. zenine kcerke i sve iza njih siktznom lozom. 

Privremeno zabranjene. a one su dvovrsne: 1. povodom sastavljanja. kao sto je 
sastavljanje dvije .sestrc u jednom braku. te zene i njene tctke po ocu ili majci: 
2.privremenim povodom koji moze prestati. kao da zena bude supruga nekog drugog. 

Korist: Roditelji nemaju pravo prisiliti sina da se ozeni onom koju ne zeli. Nije 
mu obaveza da im se u tome pokorava. Time se ne ubraja u ncposlusne. Obaveza 
je muskarcu da izdrzava suprugu. a to podrazumijeva sve ono bez cega zena ne 
moze, kao sto su jelo, pice, odjeca. mjesio stanovanja prema obicaju. 

♦ Talak - razvod braka. Razvod braka zabranjen je za vrijeme mjesecnog (hajz) i 
postporodajnog ciklusa (nifas) zene ili cistoce u kojoj je muskarac sa njom imao 
sp{>lni odnos, ali ipak takav talak je ispravan. Razvod braka je pokuden ako nema 
nikiikvog jasnog povoda za njini. dozvoljcn iiko postoje opravdani razlozi. a sunnet 
onome kome brak .steti. Nije obaveza pokoravati se roditelji ma u pogledu talaka. Ko 
zeli razvesti zenu. zabranjeno mu je daje odjedanput razvede izgovaranjem rijeci 
talaka vise puta, vec samo jedanput. Obaveza je da razvod bude tokom cistoce u 
kojoj nije imao spoini odnos sa njom. Razvest ce je jedanput bez ponovnog 
izgovaranja rijeci talaka sve dok njen pricek ne istekne. Onoj koja je razvedena prvi 
i drugi put (talak redz'i) zabranjeno je iziaziti iz kuce. ili da je njen muz izbaci iz 
kuce prije nego sto istekne pricek. Talak biva ispravan samo ukoliko se izgovori 




rijecima. a nije validan ukoliko samo ima namjeru. 

* Pricek (iddet). Vise ga je vrsta: 1. Iddet trudnice. Iddet nakon razvoda ili smrti 
muza prestaje porodajem. 2. Ona kojoj je suprug preselio. Iddet joj traje cetiri 
mjeseca i deset dana. 3. Ona koja je razvedena, a u periodu je zivota kada ima 
menstruacijii. Ona ce sacekati tri menstruacije. Ovaj pricek prestaje ciscenjem od 
trece menstruacije. 4. Ona koja nema menstruaciju ceka tri mjeseca. Zena u 
priceku nakon razvoda (sa pravom povratka) (talak redz'i) obavezna je ostati sa 
svojim muzem tokom iddeta. Dozvoljeno mu je od nje vidjeti sto zeli i osamiti se 
sa njom sve dok iddet ne istekne, ne bi li Allah tako dao da se usaglase. 

Povratak u toku iddeta biva rijecima, tj. ako muz izgovori "vracam te" ili putem 
spolnog odnosa. Ovaj povratak nije uvjetovan zadovoijstvom i odobrenjem zene. 

* Ejman - zakletve. Da bi iskup za zakletvu bio obavezan, potrebno je ispuniti 
cetiri uvjeta: LNamjera zaklinjanja. Nece se uzimati u obzir ako zakletvu 
izgovori svojim jezikom bez namjere da se zakune, i ovo se naziva "lagv", kao da 
kaze: "Nije, tako mi Allaha", "Jest, tako mi Allaha", izgovarajuci rijeci, ali bez 
namjere zaklinjanja. 2.Da se zakletva odnosi na nesto sto se u buducnosti moze 
desiti. Nece biti ispravna za nesto iz proslosti za sto ne zna, ili misli da govori 
istinu, ili znajuci lazi (ta zakletva se naziva "gamus" i jedan je od velikih grijeha), 
ili se zakune na nesto u buducnosti misleci da istinu govori, pa se ispostavi 
suprotno tome. 3.Da onaj koji se zaklinje bude Slobodan bez prisile. 4.Da 
zakletvu prekrsi tako da ucini ono na sto se zakleo da ce ostaviti, ili da ostavi ono 
na sto se zakleo da ce uraditi. Onaj ko se zakune, pa napravi izuzece rijecima 
"insallah", nije mu obavezno dati iskup pod dva uvjeta: l.da ovo izuzece bude 
izgovoreno zajedno sa zakletvom; l.da ima namjeru izvrsenje zakletve uciniti 
ovisnim o izuzecu. kao kada kaze: "Tako mi Allaha. insallah." Ko se zakune na 
nesto i vidi da je korisnije uraditi suprotno. sunnet mu je da se iskupi za svoju 
zakletvu i ucini ono sto je dobro. 

Iskup za zakletvu: Nahraniti deset siromaha, za svakog siromaha pola sa'a 
(1,5 kg) hrane ili ih obuci, ili osloboditi roba. Ko to ne moze, duzan je postiti tri 
dana uzastopno. Ko bude postio, a bude mogao nahraniti ili obuci siromahe, nije 
se rijesio iskupa. Dozvoljeno je iskupiti se prije nego sto se prekrsi zakletva ili 
poslije. Ko se vise puta zakune na jednu stvar, bit ce mu dovoljan jedan iskup. 
Ukoliko bude veci broj stvari na koje se zakleo, takoder je veci i broj iskupa. 

* Nezr - zavjet. Vrste: 1. Opceniti zavjet, kao da kaze: "Allahu se zavjetujem 
ako budem izlijecen", i usuti i nije zani^etio odredeni zavjet, duzan je platiti iskup 
za zakletvu ukoliko bude izlijecen. 2. Zavjet u svadi i srdzbi. a oznacava da se 
zavjet veze za neki uvjet s namjerom sprecavanja cinjenja necega ili podsticaja na 
odredeno djelo, kao kada kaze: "Ako budem govorio s tobom, postit cu godinu." 
Propis glasi: daje mu se odabir da uradi ono cime se obavezao ili da se iskupi za 
zakletvu kada progovori. 3. Dozvoljeni zavjet. npr.: "Allahu se zavjetujem da cu 
obuci ovu odjecu." Propis: daje mu se na odabir da obuce odjecu ili da se iskupi 
za zakletvu. 4.Pokudeni zavjet, npr.: "Zavjetujem se Allahu da cu razvesti svoju 
zenu." Propis: sunnet mu je da se iskupi za zakletvu i da ne ucini ono na sto se 




zavjetovao, a ako to ucini. nece se iskupljivati. S.Zavjet nepokomosti. kao npr.: 
"Zavjetujem se Allahu da cu krasti." Propis: zabranjeno ga je izvrsiti, a iskupljuje 
se iskupom za zakletvu. Ako ga ucini - grjesan je, all nece placati iskupninu. 
6.Zavjet pokomosti, npr.: "Allahu se zavjetujem da cu klanjati tako i tako" s 
ciljeni priblizavanja Allahu. Ako ovaj zavjet veze za kakav uvjet kao sto je 
izljecenje od bolesti. duzan ga je izvrsiti. ako se uvjel ispuni. a ako ga ne veze za 
uvjet, apsolutno ga je obaveza izvrsiti. 

* Zaiost zene za muzem. Zabranjeno je zeni da bude u zalosti vise od tri dana, 
osim kada zali za muzem, i tada je obaveza da to cini cetiri mjeseca i deset dana. 
Obaveza jojje da tokom zalosti ostavi upotrebu ukrasa. mirisa poput safrana i si., 
stavljanje nakita pa makar i prstena. Zabranjeno joj je da oblaci sarenu odjecu kao 
sto je crvena i zuta. Zabranjeno joj je stavljanje kane. farbanje kose, stavljanje 
surme i sminke. ili mazanje mirisnim kremama. Dozvoljeno joj je da reze nokte, 
odstranjuje dlake i kupa se. Nije obavezno da nosi odjecu odredene boje, kao sto 
je cma. Obaveza joj je boraviti tokom iddeia u kuci u kojoj je umro njen muz, a i 
ona je inace u njoj stanovala. Zabranjeno je da Izlazi iz kuce osim radi potrebe. a 
po potrebi ce izaci iz kuce samo danju. 

* Rodbinski odnosi - po mlijeku. Zabranjeno je po mlijeku ono sto je 
zabranjeno po krvi i to pod tri uvjeta: 1. da mlijeko kojim se hrani dijete bude 
nakon sto je dojiija rodila, a ne u nekim drugim okolnostima: 2. da dojenje djeteta 
bude tokom prve dvije godine od rodenja; 3. da zasigumo bude pet i vise dojenja. 
Jedno dojenje podrazumijeva uzimanjc mlijeka iz dojke tako da je dijete ostavi 
radi sitosti. Rodbinskim odnosima po mlijeku ne potvrduju se propisi obaveznog 
trosenja (izdrzavanja) i nasljedstva. 

* Oporuka: Obaveza je izvrsiti oporuku poslije smni oporucioca i to onima koji 
imaju obavezu, bez dokaza. Oporucit ce da se dodijeli pravo onome ko ga 
zasluzuje. Oporuka je sunnet onome ko ostavi mnogo imetka, pa je pohvalno da 
oporuci da se podijeli petina bliznjem siromahu koji ga ne nasljeduje. Ako nema. 
onda nevoljniku, alimu ili dobrom covjeku. Pokudeno je da oponicuje siromah 
koji ima nasljednike. osim ako su ti nasjjednici bogati. onda je dozvoljeno. 
Zabranjeno je oporuciti vise od trecine strancu koji ne nasljeduje. A zabranjeno je 
oporuciti vise i nasljedniku. pa makar taj iznos bio malen, osim ako ostali 
nasljednici to dozvole poslije njegove smrti. Oporuka prestaje vaziti kada 
oporucilac kaze: "Povracam odluku, ponistavam. mijenjam" i si. 

Pohvalno je da u uvodu oponike napise: U ime Allaha. Svemilosnog, 
Miiostivog. Ovo oporucuje (laj i taj) svjedoceci da nema drugog boga osim 
Allaha. Koji sudruga nema. i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, da je 
Dzennet istina i da je Dzehennem istina. da ce Sudnji cas doci bez imalo sumnje, 
da ce Allah prozivjeti Ijude iz njihovih grobova. Oporucujem pwrodici koju 
ostavljam iza sebe da se boje Allaha i da poprave medusobne odnose svoje. da se 
pokoravaju Allahu i Njegovom Poslaniku, ako su vjemici. Oporucujem im ono 
sto je Ibrahim oporucio svojim sinovima i Jakubu: "O sinovi, Allah je vama 
odabrao vjeru pa uniirite samo kao muslimani." 




¥ Pohvaino je kada se donese salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da se donese i selam, te da se ne zadrzava na jednom od to dvoje. Na 
druge Ijude mimo vjerovjesnika primamo se ne donosi salavat, kao npr. da se 
kaze: "Ebu Bekr, sallallahu alejhi ve sellem. ill alejhis-salatu ves-selam", jer ovo 
je pokudeno. Prema konsenzusu. dozvoljeno je da se nakon salavata i selama na 
vjerovjesnike spomenu i drugi, npr.: Allahumme salli ala Muhammedhi ve ala ali 
Muhammed ve ashabihi ve ezvadzihi ve zurrijjetihi (Allahiu blagoslovi 
Muhammeda i njegovu porodicu i njegove ashabe i njegove supruge i njegovo 
potomstvo). Pohvaino je prizvati Allahovu milost i zadovoljstvo na ashabe i 
tabiine. te ucenjake poboznjake i ostale odabranike poslije njih. Tako se kaze: 
Ebu Hanife, Malik, Es-Safii, Ahmed, radijallahu anhum (neka je Allah s njima 
zadovoljan), ili rahimehumullah (Allah im se smilovao). 

♦ Klanje. Obaveza je zaklati zivotinju da bi njeno meso bilo dozvoljeno jesti. 
Sljedeci su uvjeli za zivotinju: 1. da ju je dozvoljeno jesti: 2. da ju je moguce 
imati u posjedu; 3. da bude kopnena zivotinja. 

Klanje ima cetiri uvjeta: 1. da onaj koji kolje bude razuman: 2. da predmet kojlm 
se kolje ne bude zub ili nokat. jer to nije dozvoljeno upotrebljavati: 3. presjeci 
grkljan i dusnik ili barem jednu od dvije vratne arterije; 4. reci "bismiliahi" kada 
pocnemo nozem prelaziti preko vrata. Ukoliko se zaboravi izgovoriti. obaveza 
spada. Dovoljno ce biti ako se izgovori na nekom drugom jeziku mimo arapskog, a 
prilikom izgovaranja bismille sunnet je izgovoriti i tekbir. 

♦ Lov. Uvjeti za zivotinju koju zelimo uloviti su sljedeci: 1. da ju je dozvoljeno 
jesti: 2. da bude po prirodi divljac; 3. da je zivotinju moguce uzeti u posjed. Propis 
lova: Dozvoljen je ako postoji potreba. a zabranjen ukoliko se radi o igri i zabavi. 
Ukoliko lovac bude uznemiravao Ijude prateci i ganjajuci zivotinje, onda mu je to 
zabranjeno. Dozvoljeno je loviti pod cetiri uvjeta: 1 . da lovac bude onaj od koga je 
inace dozvoljeno jesti priklanu zivotinju. 2. da predmetom kojim gada bude 
dozvoljeno priklati zivotinju, tako da bude ostar poput koplja. strijele i si. Ako lov 
bude uz pomoc kakve zivotinje, kao sto su orao ili pas, uvjet je da bude poducen 
lovu: 3. namjeravati loviti, a to znaci kada se gada predmetom da se cilja ulov. a 
ukoliko predmet pogodi zivotinju bez namjcre lova. nije je dozvoljeno jesti; 4. reci 
"bismiliahi" prilikom gadanja. Izgovaranje "bismiliahi" ne spada kao obaveza pa 
makar se i zaboravila. Zabranjeno je jesti meso bez izgovorene "bismille". 

Napomena: Vlasnik zivotinje obavezan je hraniti i napajati zivotinju. Ako to 
bude odbijao, bit ce prisiljen. a ako bude odbio ili bude u nemogucnosti, bit ce 
prisiljen da je proda, iznajnii ili zakolje, ukoliko se jede njeno meso. Zabranjeno 
je zivotinju proklinjati, preopterecavati je stavljanjem tereta, musti mlijeko 
ukoliko to steti mladuncetu. udarati je ili zigosati u lice. 

♦ Hrana je sve ono sto se jede i pije. U osnovi je dozvoljena svaka vrsta hrane pod 
tri uvjeta: 1. da bude cista; 2. da ne steti: 3. da se ne smatra prljavom. Zabranjeno je 
jesti svaku vrstu prijave hrane kao sto je krv i strvina, ono sto steti. poput otrova. ili 
ono sto se smatra necistim. kao sto su balega, mokraca, vaske, kukci i si. 

Od kopnenih zivotinja zabranjeni su: domaci magarci, sve sto svojim ocnjacima 




razdire iilov. poput lava, tigra. pantera. geparda. vuka, psa, svinje. majmuna. 
macke. makar bila divlja. lisice, vjeverica. osim hijene. Od plica su zabranjene 
one koje love svojim kandzama. kao sto su: kobac, baz. soko. orao. sova i sL, te 
ono sto jede strvinu. kao sto su: orao. strvinari, roda. Zatim, sve sto Arapi 
smatraju prljavim u svojim podnebljima. poput slijepog niisa, misa, osa. pceia. 
musica, leptirova, hudhuda. jeza. zmija. bodljikavog praseta, te kukaca i 
gmizavaca poput crva, stakora, balegara, gustera. Zabranjeno je sve ono sto 
serijat nareduje da se ubije kao sto su skorpioni. ili zabranjuje da se ubija poput 
nirava. te sto se rodi spajanjem zivotinje koja sc jede i ne jede. poput sim'a. a to je 
mladunce hijene kojem je otac vuk. Nije zabranjeno jest i ono sto se rodi od dvije 
razlicite vrste koje su dozvoijene, kao mazga nastala od divljeg magarca i konja. 
i^ivotinje koje Arapi ne poznaju. niti se spominju u serijatu, usporeduju se sa 
slicnim zivotinjama u Hidzazu. Ukoliko je slicna sa zabranjenom ili 
dozvoljenom. preuzima i njen status. Ukoliko bude sliC'na i dozvoljenoj i 
zabranjenoj zivotinji. preovladat ce zabrana. Osim ovoga. dozvoijene su ostale 
zivotinje kao sto su domaca stoka (krave, ovce, koze, deve i konji). te divlja stoka 
kao sto su zirafe, zecevi. kunici, pustinjski skocimisi. bodljorepi guster. giizeie, 
zatim ptice poput nojeva. kokosi, pauni. papagaji. golubov i. vrapci. patke. guske. 
Vodene zivotinje su sve dozvoijene, kao i morske. osim zaba. zmija i krokodila. 
Dozvoljeno je jesti zivotinje koje su napajane ili hranjene prljavim materijama u 
vidu zitarica. plodova. osim ako se u okusu osjeti ta nccistoca ili miris, te su tada 
zabranjene. Pokudeno je jesti drveni ugalj. zemlju. biato kao i crveni i bijeli luk. 
osim kada se skuhaju. Ako covjek u gladi bude prisiljen pojesti nesto od 
zabranjenog, pojest ce samo onoliko koliko moze utoiiti glad. 

* Avret (stidna mjesta). Avret je stidno mjesto za sve ono sto se covjek stidi 
pokazati. Ovdje govorimo o avretii koji ukoliko se ne pokrije. namaz i tavaf nece 
bill vazeci. Stidno mjesto muskog djeteta od sedam godina je samo spoini organ i 
analni otvor. Muskom djetetu od deset godina stidno mjesto je od pupka do ispod 
koljena. Slobodna punoijetna zena je sva avret. osim lica. saka i stopala u 
namazu. Mekruh je da ovo pokriva. osim u prisustvu muskaraca koji nisu bliski 
srodnici. onda je obavezna to pokriti. Ukoliko klanja iii cini tavaf. a npr. 
otkrivene su joj podlaktice, ibadet joj je neispravan. Teske avrete (spoini organ i 
analni otvor) obaveza je pokriti i iz\an namaza. Pokudeno ih je otkri\ati 
bespotrebno. pa makar to bilo u mraku ili kada je osoba osamljena. Dozvoljeno je 
da to otkrije svome suprugu i u nuzdi radi iijccenja i obrezivanja. 

♦ Propisi o mesdzidima. Njihova gradnja je obavezna prema mogucnosti. 
Mesdzidi su najdraza mjesta Allahu. Zabranjeno je u njima pjevati. pljeskaii, 
upotrebljavati muzicke instrumente, te citirati zabranjene spjevove. Zabranjeno je 
da se u njima mijesaju mu.skarci i zene, ciniti spoini odnos, kupovati i prodavati. 
Sunnet je da se onome ko vrgi kupoprodaju u mesdzidu kaze: "Allah ti ne dao 
produ u trgovini." zabranjeno je u dzamijama oglasavati potrazivanja izgubljene 
stvari. Sunnet je onome ko to cuje da kaze: "Allah ti to ne vratio." Dozvoljeno je 
da se u dzamiji poducavaju djeca ukoliko nece nanijeti stetu. sklapaii bracni 




ugovor, suditi, citirati dozvoljene spjevove, spavati oiiima koji su u i'likafu. a 
pokudeno je podizati glasove i bespoirebno ih uzimati za mjesto prolaska (put). 
Pokudeno je bespotrebno govoriti u dzamijama o stvarima dunjaluka. Tepisi, 
svjetiljke, el. energija iz dzamija se ne upotrebljavaju za svadbene svecanosti i 
okupljanje radi saucesca. 

♦ Vrijeme. Ispravni prethodnici su upozoravali na tracenje vremena u onome slo 
ne korisii. Dani su popul njive. Kada god se posije zmo. ona ti dadne hiljadu zma, 
pa da li zato pristaje pamelnom covjeku da prestane ili odgada sijanje. 

•♦ Zabranjeno je oblaciti odjecu na kojoj ima slika covjeka ili zivotinje, zabranjeno 
je vjesati, prekrivati zidove njima i prodavati. To je jedan od velikih grijeha. 

♦ Bludje jedan od najvecih grijeha poslije sirka. Imam Ahmed kaze: "Ne znam 
da poslije ubistva ima veceg grijeha od biuda." Blud je razlicit po svojoj 
zabranjenosti. Blud sa bliskim srodnicima muza ill zene, sa onima s kojima se ne 
moze stupiti u brak, komsinicom ili kakvoni rodicom je najveci i najogavniji. 
Najogavniji razvrat je homoseksualizam. Zato je vecina ucenjaka rekla da treba 
ubiti i onoga ko ga cini i nad kim se cini. pa makar bill neozenjeni. Semsuddin 
kaze: "Kada bi imam muslimana smatrao da treba spaliti homoseksualce. imao bi 
pravo na to," To se prenosi od Ebu Bekra es-Siddika i skupine ashaba, 

♦ Zabranjeno je cestitati nevjemicima njihove praznike ili njima prisustvovati. 
Zabranjeno im je nazivati selam. a ako nam prvi nazovu. obaveza je odgovoriti sa 
"ve alejkuiTi". Zabranjeno je ustajati pred njima i pred novotarima. Pokudeno je 
rukovati se s njima, a izrazavanje saucesca i obilazak u bolesti takoder je 
zabranjen. osim radi serijatske koristi. 

♦ Allah nam je darovao djecu kao ukras ovog dunjaluka, ali su ona takoder 
iskusenje i ispit. Uzviseni kaze: "Vasi inieci i vasa djeca su iskusenje." Otac je 
obavezan da radi za korist onih za koje se brine, jer Uzviseni kaze: "O vjernici, 
cuvajte sebe i porodice svoje od Vatre." Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, 
rekao je: "Svi ste vi cuvari i svl ste odgovomi za ono §to cuvate." (Muslim) 
Odgovomost ne spada sa roditelja cak i kada djeca dostignu punoljetstvo, 
Ukoliko bude neinaran u njihovom savjetovanju i odvracanju od onoga sto ce im 
nastetiti u pitanjima dunjaluka i ahireta, iznevjerio je povjereno i zasluzuje ostru 
prijetnju izrecenu rijecima Poslanika. saliallahu alejhi ve sellem: "Svakom robu 
kome Alliih dadne u emanel podanike, pa jednoga dana umre varajuci ih. Allah ce 
zabraniii Dzennet." 

♦ Ez-zuhd - skromnosl. U skromnost ne spada ostavljanje onoga putem cega se 
odrzava, popravlja i pomaze dusa na putu ka ahiretu. Zapravo, ovo je skromnost 
neznalica, dok pravi zuhd znaci ostavljanje luksuznog zivota i onoga sto covjeku 
nije nuzno da posjeduje u svrhu egzistencije. Ovo su zastupali Vjerovjesnik, 
saliallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi. 



Rukja u islamu 




Ko razmisli o Allahovim zakonima, zna da je iskusenje jedan od Njegovih 
stalnih kosmickih i odredbenih zakona. Uzviseni kaze: "Mi cemo vas sigurno 
iskusa\ati izvjesnim strahom, gladu, nedostatkom imetaka, zivota i plodova, 
a ti obraduj strpljive." Grijesi onaj ko misii da sii dobri sacuvani od nedaca. 
Zapravo, nedace su pokazateiji imana. Poslanik. sallallahu alcjhi ve sellem, upitan 
je koji Ijudi imaju najveca iskusenja, pa je rekao: "Vjerovjesnici. a potom dobri 
Ijudi. a zatim sve primjemiji i primjerniji Ijudi. Covjek biva iskusan shodno 
svojoj vjeri. Ako u njegovoj vjeri bude cvrstine. iskusenje mu se poveca, a ako u 
njegovoj vjeri bude slabosti, olaksa mu se." (Ibn Madze) Iskusenje je jedan od 
znakova da Allah voli roba. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kada 
Allah zavoli odredene Ijude, iskusa ih." (Ahmed) Iskusenje je dokaz ili znak da 
Alkih Svome robu zeli dobro. Poslanik. sallallahu alejhi ve seliem. rekao je: 
"Kada Allah zeli Svome robu dobro, ubrza mu kaznu na dunjaluku, a kada mu 
zeli zio, ostavi ga s njegovim grijehom sve dok ga ne kazni za njega na Sudnjem 
danu." (Et-Tirmizi) Nedaca je iskup za grijehe, makar i malen bio. Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Svakom muslimanu koga zadesi ubod tma. i 
sve §to je vece od toga, Allah ce time njemu pobrisaii losa djela kao sto sa drveta 
spada lisce." (Muttefekun alejhi) Stoga ce iskusanom muslimanu, ukoliko je 
dobar, to biti povod za oprost grijeha koje je pocinio, ili za podizanje stepena. A 
ako je bio nepokoran, time ce mu se grijesi pobrisati i to ce mu biti opomena na 
njihovu opasnosi. O opasnosti grijeha Uzviseni kaze: "Pojavio se nered na 
kopnu i moru zbog onoga sto su stekle Ijudske ruke." 

Vrste iskusenja: Iskusenje dobrim, kao sto je povecanje imetka. i iskusenje zlim, kao sto 
su strah, glad, nedostatak imetka. Uzviseni kaze: "Mi vas dobrim i zlim iskusavamo." U to 
spada i iskusenje bolescu i snircu kojima je najceSci povod urok i sihr proistekao iz pakosti. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najveci broj onih koji ce iimrijeti iz moga 
ummeta, poslije Allahove presude i odredenja. umrijet ce zbog uroka." (Et-Tajalisi) 

Zastita od uroka i sihra. Zastita je boija od lijecenja. Zato snio duzni da se 
nastojimo zastititi, a najvazniji oblici za.stite su: H|t Ojacavanje duse tevhidom i 
vjerovanjem da Allah upravija kosmosom, te sto vise ciniti dobra djela. # Lijepo 
misljenje o Allahu i oslanjanje na Njega. Neka osoba pogresno misli da pojava svakog 
simptoma znaci bolest ili urok, jer je Fikcija sama po sebi bolest.' ^ Ako bude 
poznalo da je odredena osoba ujokljiva ili sihirbaz, bit ce izbjegavana, a time se cine 
propisani povodi, a ne radi se to iz straha. itt Spominjtuije Allaha. prizivanje 
Allahove blagodati kada covjek vidi ono sto ga zadivljuje ili sto mu se svida. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kada neko od vas kcxi sebe. u svome 
imetku, ili kod svoga brata. vidi ono sto mu se svida, neka kaze: 'Barekallahu leke' 
(neka te Allah blagoslovi), jer je urok istina." (El-Hakim) 4- Jedan od nacina za.stite 
od sihra jeste da se ujutro nataste uzme sedam medinskih hurmi (adzva). # Trazenje 
utocista kod Allaha, oslanjanje na Njega. lijepo misljenje o Njemu, trazenje utocista 
od uroka i sihra, redovno ucenje zikrova i zastita svakoga dana, jutrom i veceri.- Ovi 



1 Ljekari i strucnjaci spominju da dvije trecine organskjh bolesti na.staju psiholoskJm povixiiiiia 
tako Sto Covjek pogresno misli da ima bolest. a le boiesii u osnovi neina. 

2 Pogledaj: Jutarnji i vecemji zikr. poglavlje o dovi. 




JfJfL@,^^ 



zikrovi imaju utjecaj koji se povecava i smanjuje, AUahovom voljom, iz dva razloga: 
1. vjerovanje da je ono sto se u njima navodi istina i istinito, i da koristi sa AUahovom 
dozvolom; 2. da ih izgovara jezikom, pomno sluSa usima i srcem prisutnim. jer su ti 
zikrovi dova. a dova nece biti uslisana od nemama i nesmotrena srca. kao sto se 
vjerodostojno prenosi od Allahovog Poslanika. sallallahu alejhi ve sellem. 

Vrijeme ucenja zikrova i zastita. Jutamji zikrovi uce se poslije sabah-namaza, a vecernji 
poslije ikindija-namaza, Ako musliman zahoravi da ih prouci. neka ih prouci kada ih se sjeti. 

Znakovi po kojima se prepoznaje da je osoba urecena (opsihrena i dr.). 
Nema kontradiktomosti izmedu medicine i serijatskog lijecenja rukjom. U 
Kur'anu je lijek za organske i dusevne bolesti. Ukoliko covjek ne boluje od 
organskih bolesti, u vecini slucajeva simptomi bivaju glavobolje koje se 
premjestaju po razlicitim mjestima glave (migrena). zutilo !ica. veliko znojenje i 
mokrenje. slab apetit. svrbez, osjecaj vrucine ili hladnoce u ekstremitetima, 
lupanje srca. bol koja se premjesta po donjem dijelu leda i pieckama, tuga, 
tjeskoba u prsima, nocne nesanice, snazni emotivni potresi u vidu straha i 
neprirodne srdzbe, mnostvo podrigivanja, ukocenost, zelja za osamljivanjem, 
opustenost i lijenost, zelja za snom, drug! zdravstveni problemi koji nemaju 
medicinskih povoda. Ovi znakovi, ili dio njih, mogu se naci kod nekih Ijudi 
shodno jacini ili slabosti bolesti. 

Neophodno je da musliman bude jakog vjerovanja i srca, da mu ne prilaze sejtanska 
nagovaranja i smutnje, te da sebi ne umislja da ga je zadesila odredena bolest samim 
osjecajem nekih od ovih siniptoma, jer je lazna sugestija jedna od najtezih bolesti za lijecenje. 
Neki od ovih znakova mogu se nalaziti kod nekih Ijudi, a oni su zdravi, a neki mogu biti 
uzrokovani organskom bolescu. Nekada su povodi za to slabost imana. kao sto su tjeskoba u 
prsima, tuga. tromost. Takvoj osobi duznost je da sagleda svoj odnos prema Allahu. 

Ukoliko bolest bude povodom uroka^, lijecenje AUahovom dozvolom biva 
s jednom od dvije stvari: 1. Ukoliko se poznaje urokljivac. naredit ce mu se 
da se okupa i uzet ce se voda kojom se okupao, ili ce se uzeti neki od njegovih 
tragova-, a zatim se okupati njime i piti dio te vode. 2. Ako ne zna ko ga je 
urekao, onda lijecenje biva putem rukje, dove i hidzame. 

Ukoliko je bolest sihr^, onda lijecenje, Alahovom dozvolom, biva sa 
jednom od sljedecih stvar: l.Da zna mjesto sihra. pa kada ga nade. rasplest ce 
njegove uzlove uceci El-Feiek, En-Nas, a potom ga spaliti. 2.Serijatsko ucenje 
rukje kur'anskim ajetima, a posebno surama El-Felek i En-Nas, EI-Bekarom, 



1 Urok je dzinsko uznemiravanje koje se desava. Atlahovoni dozvolom. covjeku koji Je urecen. 
Povodom opisa i zadivljenosti urokljivca doiaze sejtani. a ne postoji zapreka za to (u vidu zikra. 
namaza i si.). Tome svjedoci hadis: "Urok je istina." (El-Buhari) U drugoj predaji stoji: 
"Prisustvuju mu sejtan i pakosl sina Ademovog." {Ahmed) Ova bolest nazvana je "ajnom" - 
urokom oka. jer je oko organ kojim se prenosi opis, a ne zato Sto oko nanosi stetu, a dokaz za to je 
da slijepi moze ureci drugoga. a ne vidi ga. 

2 Trag je sve sto urokljivac dodirne. kao sto su ostaci iza njcgovog pica, jcia ili dodira. To se uzme 
ili pinarc maramicom i si., a zatim se na to doda voda i njome se pi>lije ureceni. a dio se i popije. 

3 Sihr oznacava cvorove. talismane i govor koji se opetuje, ili se ucini nesto sto utjece na tijelo 
opsihrcnog. njegovo srce ili razum dircklno. Sihr je sivaran. neke vrste sihra ubijaju. neke doiiose bolest. a 
nekinia se sprecava da muskarac ima cxlnos sa zenom. nekima se rastavija muz od zenc. neke vrste silira su 
sirk i kulr. a neke su na stepenu velikog grijeha. 




dovama. a to cc kasnijc biti preciznije spomeniito. 3. Otklanjanje sihra je 
dvovTsno: a)zabranjeno: otklanjanje sihra sihrom iii odhizak sihirbazima radi 
njegovog razbijanja; b)dozvoljeno. a jedan od vidova je uzeti sedam listova 
lotosa. isitniti ih i smrviti u prah. Potom proiiciti na to tri puta suru El-Kafirun. 
El-lhlas. Hl-Felek i En-Nas. a potom staviti u vodu. a onda tu vodu piti i okupati 
se njome. Ovo treba pona\ljati sve do izljeccnja. Allaho\'om voljom. (Prenosi 
Abdurrezzak u svome Musannefu) 

4. Izbacivanje sihra povracanjem. ih sredstvima za proljev ukohko je u 
stomaku. ili hidzamom' ako je u nekim drugim dijelovima tijela. 

Rukja - uvjeti: l.da biide ucenjem kur'anskih ajeta ih utemeljenih dova; 2.da 
bude na arapskom jeziku. a dozvoljeno je iiciti dove na drugim jezicima; 
3.uvjerenje da rukja ne koristi sama po sebi, nego je hjek od Allaha. 

Da bi nikja sto \ise utjecala. potrebno je uciti Kur'an s nijjeiom izljecenja i 
upute- Ijudi 1 dzinna. Kur'an je objavljen kao uputa i hjek. Nece se uciti s 
nijjetom ubijanja dzinna. osim ukohko je nemoguce da izade putem prethodno 
spomenutog. 

Uvjeti za onoga koji uci rukju: 1. da bude musliman. dobar i bogobojazan. 
jer sto je bogobojazniji, utjecaj je veci: 2. da se s iskrenoscu preda Allahu lokom 
ucenja rukje, tako da se srce i jezik podudare. Najbolje je da covjek sam sebi uci 
rukju. jer su srca dmgih vecinom okupirana drugim stvarima i zato sto niko 
drugi kao on ne osjeca svoju nuzdu i potrebu. Onima koji se nalaze u teskom 
stanju. Ahah je obecao da ce se odazvati. 

Uvjeti za onoga kome se uci rukja: l.hjepo je da bude dobar \ jernik. a 
shodno vjerovanju povecava se i utjecaj rukje. Uzviseni kaze: "Mi od Kur'ana 
objavljujemo ono sto je iijek i milost za vjernike, a nasilnicima ce povecati 
samo propast"; 2.da se preda iskreno Ahahu da ga izhjeci; 3.da ne smalra da 
izljecenje sporo dolazi, jer je rukja dova. Ako bude trazio ubrzavanje 
ushsavanja dove, moze se desiti da ne bude ushsana. Poslanik. sallahahu alejhi 
ve sehem. rekao je: "Jednom od vas uslisava se dova sve dok ne ubrza govoreci: 
'Moho sam pa mi se nije ushsala.'" (Muttefekun alejhi) 

Rukja se uci na vise nacina: 1. ucenje rukje uz pljuckanje (nefes): 2. ucenje 
bez pljuckanja; 3. staviti pljuvacku na prst, a zatim je pomijesati sa zemljanom 
prasinom i potrati injesto boh; 4. uciti rukju uz potiranjc mjesta boli. 

Ajeti i hadisl kojima se rukjom lijeci bolesni: sura El-Fatiha. Ajetui-Kursijja, 
zadnjadva ajeta sure El-Bekare. sura El-Kafiiiin, El-Ihlas. El-Felek i En-Nas. 
^ i-kilii ^^\ ^j iJii ^it^-^:^ V'...i Ahah ce te sigumo od njih zastititi, jer On 



1 Poslanik. !»allallahu alejhi ve sellem. rekao je; "Najbolje Cime se mozete lijeciti je hidzama." Allah 
njome lijeci organskc bolesii. ili bolesti uzrokovane urokom. sihrom. kao §toje karcinom. Sto je 
potvrdeno istinitim dogadajima. 

2 Nijjel upute oznadava poziv u Allahovu vjeru onima koji cuju Kur'an. cinjenje dobra i sustezanje 
od z\a. Ovakav niijet Ima veoma veliki uljecaj. kao sto se pokazalo u praksi, Dzinni padajii pod 
utjecaj Kur'ana i suslezu se od nanosenja /la bolesnom u veoma kratkom periodu. u vecini 
slucajcva, za razliku kada se ima nijjet ubijanja koji u/.rokuje jos vcci inat, oholosi. stetu za onoga 
koji ufi rukju. a i /a tnilesnog. Poslanik. sallaliahu alejhi ve sellem. rekao je: "Allah je blag, voli 
blagost i daje putem blagosii ono slo ne daje putem nasilja." (Muslim) 




7 



sve cuje i sve zna'' (El-Bekara, 137); 

•^ ^<J^:ic,l^Sy^li'$^y:>iJt<^=^y^,-'^}^y'''^ "'O narode nas, odazovite 

se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha, On ce vam neke grijehe vase 
oprostiti i vas od patnje neizdrzljive zastititi" (Ei-Ahkaf, 31 ): 

# '^j\lX.'i\ijj0yj^-j^^ ''jcS^/'^j'i*^'^i'.i^t^\':y>'Si^^ \ "Mi objavljujemo u Kur'anu ono 
sto je lijek i milost vjemicima, a nevjemicima on samo povecava propast" (El-Isra, 82); 

# .^ijJ^:^'-aii.i4:J\iIi jiJlQi ojii^^i «: "...ili Ijudima zavide na onome sto im je 
Allah dao iz obilja Svoga?!"' (En-Nisa, 54); 

£ .,^joJ^_'^ o^iiij V'-i Kqji me, kad se razbolim, lijeci" (Es-Suara, 80); 

# Jj^^y^ ^'^ Jj^ ,_jLjJ#".,.i grudi vjernika zalijeciti" (Et-Tevba, 14); 
;B:'*irl;,j_sijki^iI^i4._^ ji'^ "Reci: "On je vjemicima uputstvo i lijek"" (Fussilet, 44); 
^^iitilil- ^ 1^4_;l£;liii-,4j:yj:Iijt5t;j^^^ "Da ovaj Kufan kakvom brdu 
objavimo, ti bi vidio kako je strahopostovanja puno i kako bi se od slraha pred 
Allaliom raspalo" (El-Hasr. 21); 

4jji^^^^ySJi^\^S^h "...pa ponovo pogledaj vidis li ikakav nedostatak" (El-Mulk, 3); 
#S>4i.*iliy^j^i lAr 1^ >j^l Jiijjj^ ij^ j;ii ji^^jlj h "Gotovo da te nevjemici pogledima 
svojim obore kad Opomenu slusaju, govoreci: "On je, uistinu, luda!'"' {El-Kalem, 51); 

*'I Mi naredismo Musau: "Baci stap svoj!', i on odjednom proguta sve ono cime su oni 
bili obmanu izveli. 1 tako istina na vidjelo izbi i pokaza se da je bilo lazno ono sto su 
oni priredili, i tu oni bijahu pobijedeni i ostadose ponizeni" (El-Earaf, 117-119) 



"'0 Musa', rekose oni, 'hoces li ti ili cemo najprije mi baciti?" "Bacite vi!', rece on, i 
odjednom mu se pricini da se konopi njihovi i stapovi njihovi. zbog vradzbine njihove 
krecu, i Musa u sebi osjeti zebnju. "Ne boj se!". rekosmo Mi, "ti ces, doista, pobijediti! Samo 
baci to sto ti je u desnoj ruci. progutat ce ono sto su oni napravili, jer je ono sto su oni 
napravili samo varka carobnjaka. a carobnjak nece, ma gdje dosao. uspjeti."" (Ta-Ha. 65-69) 
4 N::j!!l^J^^J^^-^_y^j4i^-^S^S'5^^ \ "Zatim je Allah na Poslanika Svoga i na 
vjernike smiraj Svoju pustio..." (Et-Tevba, 26); 

■ft ils^i ^4^=3 ^J^%c^Lfi:»';^\'^'^.^^^j'^*JLf==C,*^'^;J^ "h "Allah je spustio smiraj Svoj na 
Poslanika Svoga i na vjernike i obavezao ih na Rijec bogobojaznosti..." (El-Feth. 26); 
A Cuj^^ jU^b 1*^ ii-^i 3>li ^j&jC ''^i^r>^^^^yuCild^^^J-*'M^,::^j lij if- "Allah je 
zadovoljan onim vjemicima koji su ti se pod drvetom na vjemost zakleli. On je znao sta je u 
srcima njihovim. pa je spustio smiraj na njih, i nagradit ce ih skorom pobjedom," {El-Feth. 18): 
d l^,! wlilu^jQ £n^-jp'i^^t^i^^ "On je Onaj Koji je smiraj u srca 

vjernika spustio da bi vjerovanje na vjerovanje svoje povecali..." (El-Feth, 4). 
Hadisi koji se uce ii toku Ujecenja 

t^UowJ ji (tilii^l ^^^1 uj (tiaaJl M jLui - "Es'eluUahel-Azim Rabbel-nrsil-azim en jesBjek!" 
"MoHmAilaba \ 'elikog Gospodura Am itlikogdate i^hjea!" (Prouciti sedam puta) 




liV gjjfi JS > J A«U j jU»i» JS y 'ijiUii m uUUJ Jluci - "Ui'zuke bi kelimatUJiihJt- 
tainnieh min kuUi sejtanin ve haiunieh vc min kulU ajtiJn ianinieh!" 

"Stai'ljam te pod okrilje Atlahovih sairsenih rijea od t^la svakog kjtana, gmii^vaca i oka 

umkJ/h'oj^f" (Prouciti tri puta) 

ULi jJlij y tiii JijiiM yi fUm y ^L^I Oji ^l t ^Ul uAJi ^Ull uj (i^UI "AIInhumme Rabben- 

nas, ezhibil-be'se vesG entes-saS, In sjfae ilia sifauk sj'fuci) In jugndini sekamen!" 

"Aioj yillabti, Gospodarn Ijudi, otkJoni nedacu i i^iijeci, Jer Ti, uistinu, lijec'd, tiema ii^Jijecetija 

dok ti He !-:(!ijecis, i:^l;eceii/em ko/e ce otkJoiiifi hokst. " (Prouciti tri puta) 

\4uaij\Aijii\Ajr iit yAJi mUl - "Allahumme ezhib anhu barreba vc berdeba ve vesabeha!" 

"Moj Allabtt, otkJom od njega njenu mtinit, ii/eim studeti i njenu trajmstF' (Prouciri jednom) 

l«dh&tti Jiytl^ VJ ^ J "lS>j *^ >4 V( 4J1 V 4tfl fgimf' - "Hasbijalhibii hi ilahe ilia huve, 

alejhi tevekkeltu le buve Rabbul-arsil-azim!" 

"Dovoljui! mi je Allah, iiemn hooii osiw Kjega, na X/e^a se oshinjam. On je Gospodar Arsa 

velikog!" (Proucid sedam puta) 

kiLiiji 4UI {tttj t^UiwJ 4J}l imif j^t j\ QuiJ ifijMJ*) '^i'H ii^ JS j» ^^j' ^' 1*^ ~ "Bismillahi 

crkik AUahu jestlke min kulli dain ju'zikc ve min kulli nefsin ev ajnin 

hasidin AUahu jesfike bisnnllahi erkikl" 

"U iff/e Allaha te lijecim od svega ho ti neprijiilnost cini, od ^la svake duk i oka -^vidnog^ neka 

te yWah i-:{lijefi. u ime Allaha te lijecim. " (Prouciti tri puta) 

Zatim trcba staviti ruku na bolno mjcsto i tri puta reci: iili fimj — "Bisniillabl" 

jiui f^\UjMy 4jjai f 4UI 5jju j>fit - "Eu'zu bi izzetillabi ve kiidretihi min serri 

ma edzidu ve uhazir!" 

"^Ira-^im utociste AlUihnvim dostojanstvom i K/egotmm nioci od ^la onoga sfo osjecam i fega se 

bojiml" (T'rouciti sedam puta) 

Napomene: 
O Nije dozvoljeno vjerovati 11 izmisljotine vezane za urokljlvca, kao sto je 
pijenje njegove mokrace. le da njegov utjecaj nece koristiti ako bude prepoznat. 
@ Nije dozvoljeno stavljati zapise u vidu koze. narukvica 1 ogrlica na onoga za 
koga postoji bojazan da ce biti urecen. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao je: "Ko nesto okaci, tome ce bili i prepusten." (Et-Tirmizi) Ako je zapis od 
Kur'ana. onda postoji razilazenje medu ucenjacima. ali je izbjegavanje takvih 
zapisa bolje. 

@ Ispisati "masallah" i "barekallah". nacrtati sablju, noz, oko. staviti Kur'an u 
auto i staviti levhe s ispisanim ajetima u kucu - nista od toga ne moze odbiti 
urok, vec se moze svrstati u zabranjene zapise. 

Bolesni je duzan biti ubijeden da ce mu se Allah odazvati i ne treba smatrati da 
izljecenje dolazi sporo. Kada bi mu bilo receno da ce se lijeciti Hjekovima tokom 
cijeloga zivota, ne bi ocajavao, vec ocajava ako mu se mkja oduiji, iako ima dobro 
djelo za svaki prouCeni barf, a za dobro djelo deset njemu slicnih. Duzan je da 
upucuje dovu. trazi oprosta, sto vise daje sadaku, jer i sadakom se moze izlijeciti. 
Ucenje grupi bolesnih suprotstavlja se sunnetu. a utjecaj takve rukje je slab i isto 
se odnosi na pustanje Kur'ana preko kasetofona, jer se nijjet tako ne ostvaruje. a on je 
uvjet za onoga ko uci rukju, iako je u takvom slusanju dobro. Sunnet je ponavljati 
rukju sve dok se ne izlijeci. osim ako izaziva kod njega zamor, tada ce smanjiti broj 
ucenja kako mu ne bi dosadilo. Ponavljanje ajeta i dova sa odredenim brojera ucenja 
nije ispravno, osim ako postoji dokaz. 




Postoje znakovi kojima se dokazuje. ill dijelom njih. da ucac rukje 
upotrebljava sihr. a ne Kur'an. Neka te ne obmanjujc kada takav pokaze nesto od 
vjere. Mozda svoje ucenje otpocne Kur'anom. a onda zacas to promijeni. Mozda 
bude od onih koji dolazc redovno u mesdzide kako bi Ijude zaveo. Vidis ga kako 
pred tobom mnogo Allaha spominje. pa zato neka te ne obmane, budi na oprczu. 

Neki od znakova sihirbaza i madionicara su: # da bolesnoga pita o njegovom imenu 
i imenu njegove majke. jer poznavanje i ncpoznavanjc imena ne donosi nikakve promjene 
pri lijccenju; # da zatrazi nesto od odjece bolesnog. kao sto je kosLiija. majica i si.; 1)t- 
moze zatraziti od bolesnog zivotinju s ixlredenim osobinania da bi je prinio kao zrtvu 
dzinnima, a mozda njenom krviju namaze bolesnog; # pisanje ili ucenje talismana koji se 
ne razumiju i nemaju znacenje: iitdavanje bolesnom papira, a to se naziva zapisima, na 
kome su kvadratici. a unutar njih slova i brojevi: naredivanje bolesnom da se osami od 
Ijudi u tamnoj odiiji. a to se naziva "el-hadzbe"; # naredivanje bolesnom da ne dtxliruje 
vodu odredeni period; # daviinje bolesnome necega sto ce ukopati u zemlju. ili lista koji 
ce spaliti i njime se nakaditi; - da obavijesti bolesnog o nekim njegovim intimnostima 
koje ne zna niko drugi. ili da ga obavijesti kiiko se zove, gdje stanuje i njegovoj bolesti 
prije nego sto progovori; # davanje dijagnoze bolesti pri samom ulasku kod sihirbaza ili 
telefonom. postom i si. 

O Ehlisiinnetski pravac zastupa misljenje da dzinn moze uci u covjeka. Dokaz su rijeci 
Uzvisenog: "Oni koji jedu kamatu ustat ce kao onaj koji ustaje sejtanskim dodirom 
izbezumljen." Komentatori Kur'ana {mufessiri) jednoglasni su da se pod dodirom u 
ovom ajetu misli na sejtansko ludilo koje snalazi covjeka zbog ulaska dzinna u njega. 

Korist: Hased (pakost) znaci zelju za nestankom blagodati kod drugoga i u 
vecini sluCajeva urok iz nje proizilazi. Pakost je jedan od najvecih grijeha. 
Zapravo. on je temelj svih grijeha i prvo cime je pocinjena ncpokoniost Allahu. 
Iblis je odbio uciniti sedzdu Ademu iz pakosli prema njemu, a i Kabil je ubio 
svoga brata u pakosti. 

Lijefenje pakosti: # poznavati velit^inu ovoga grijeha koji jede dobra djela kao sto 
vatra jede suho granje; ft ono sto je Allah dao drugome. to je Njegovim odredenjem i 
mudroscu. Nezadovoljstvo time znaci opiranje Allahu i slabost vjerovanja u Allahovu 
presudu i odredenje; ^^ da izgovaras "masiillah" i "barekallah leke" kada vidis nesto 
sto ti se svida, dokaz je tvoje dobronamjemosti; # poznavanje nagrade za onoga ko 
ostavi pakost i ziobu. Ko zaspi nemajuci pakosti u svome srcu ni prema kome, imat ce 
veliku nagradu, kao sto se navodi da je Vjerovjesnik, saliallalui alejhi ve sellem. 
jednoga ashaba obradovao Dzennetom. Abdullah b. Amr spavao je k(xi njcga i uvjerio 
se da je to bio razlog njegovog obveseljavanja Dzennetom. 




Dova 

Sva stvorenja su ovisna o AUahu i potiebno im je ono sto je kod Njega. a On 
je neovisan o njima i nema potrebe za njima. 

Uzviseni Allah obavezao je Svoje robove dovom, pa kaze: "Molite Me. Ja cu vam se 
odazvati. Oni koji sc ohole nad ibadetom Meni. u Dzehennem ce uci ponizeni". tj. koji 
se ohole nad dovom Meni. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. rekao je: "Ko ne moli 
Allaha. On ce se rasrditi na njega." (Ibn Madze) Pored ovoga, Allali sc radujc kada Ga 
Njegovi robovi mole i voli one koji ustrajavaju u dovi i Sebi ih priblizava. 

Ashabi Allahovog Poslanika. sallallahu alejhi vc sellem. nastojali su imati osjecaja 
prema ovom pitanju. pa jedan od njih ne bi smatrao ni najmanju stvar mizemom 
moleci Allaha za nju. Nikoga ne bi pitali od slvorenja. a to je zato sto su bili vezani 
same za svoga Gospodara. bliski Njemu. a i On ih je Sebi ucinio privrzenima 
ispunjavajuci Svoje rijeci: "A kada te Moji robovi pitaju o Meni. Ja sam blizu..." Dova 
ima veliki stepen kod Allaha. ona je najcasnija stvar kod Allaha. Dova odvraca 
odredenje. Svako ko moli Allaha. On ce mu se odazvati, ukoliko postoje povodi i 
prestaju zapreke. Onaj ko moli Allaha. dobit ce jednu od stvari, kao sto spominje 
Vjerovjesnik. sallallahu alejhi ve sellem. u svojim rijecima: "Svakom muslimanu koji 
bude uputio dovu u kojoj nema grijeha. niti prekidanja rodbinskih odnosa. Allah ce 
dati jedno od troje: ili ce mu ubrzati uslisavanje dove, ili ce mu je odgt)diti za buduci 
svijet. ili ce od njega isto toliko zla odvratiti." Rekose: "Hocemo li onda mnogo 
doviti?" Rece: "Allah jos vise prima." (Ahmed) 

Vrste dove. Dvije su vrsie dove: l.dova ibadeta, kao sto su namaz i post; 
2.dova trazenja. 

Djela se razlikuju po vrijednosti: Da li je boljc ucenje Kurana ili zikr, ili dova i 
trazenje? Ucenje Kur'ana je apsolutno najbolje. a zatim zikr i iznosenje pohvale 
Allahu, a zatim dova i trazenje. Ovako je kada se gleda opcenito. Medutim, ono sto je 
manje vrijedno u posebnim slucajevima. moze postati vrednije od onoga sto je vise 
vrijedno. Dova na dan Arel'ata vrednija je od uCenja Kur'ana. Posvetiti se zikrovima 
koji sc navode u sunnetu poslije propisanih namaza prece je txi ucenja Kur'ana. 

Povodi usiisavanja dove, Postoje ociti i skriveni povodi. 
O Ociti povodi. Cinjenje dobrih djela. kao sto su sadaka. abdest. namaz. okretanje ka 
Kibli. dizanje aiku. iznosenje pohvale Allaha Uzvisenog koje je dostojan, upotreba 
Allahovih imena i svojstava koji su u saglasnosti sa predmetom dove. Ukoliko se 
dovom trazi Dzennet, onda se ponizno moli za njegovo obiijc i milost. Kada se donosi 
dova protiv nepravednog. npr., onda se u dovi nece spominjati Allahovo ime Er- 
Riiliman ili El-Kerim, vec ce se spominjati ime EI-Dzebbar ili El-Kahhar. Neki od 
povoda uslisavanja dove su: salavat na Vjerovjesnika. sallalhihu alejhi ve .sellem. na 
pocetku, sredini i kraju dove, priznavanje grijeha. zahvala Allahu na biagodatima. 
koristenje pohvalnih vremena za koja se navodi dokaz da u njima postoji velika 
mogucnost za primanje dove. Ona su mnogobrojna. a evo nekih: # u toku dima i 
noci: zadnja trecina noci kada AlIalT silazi na ovodunjalucko nebo. izmedu ezana i 
ikameta. poslije uzimanja abdesta. na sedzdi, prije predaje selama u namazu. nakon 
namaza, prilikom zavrsavanja hatme Kur'ana, kada se cuje glas horoza, na pulovanju, 
dova onoga kome je ucinjena nepravda. dova onoga koji je u nuzdi. dova roditeija za 
dijete. dova za brata muslimana kada je odsutan, pri susretu s neprijateijem u raiu: 4^ 




u toku sedmice: petkom, a posebno u posljednjim casovima petka; ^^ u mjesecima: 
mjesecu ramazami prilikom iftara i sehura. u Noci kadra i na dan Arefata; # na 
casnim mjestima: u dzamijama opcenito. kod Kabe. a posebno kod Multezema', kod 
Mekanii-Ibrahima, alejhis-selam, na Safi i Mervi, na Arefatu. Muzdelifi, Mini u 
danima hadzdza, prilikom pijenja zemzem-vode i dr. 

^ Skriveni povodi. Prije dove: uciniti iskreno pokajanje. vratiti nepravedno 
oduzeto. da hrana. pice, odjeca i mjesto stanovanja budu od iialal zarade, mnogo 
ciniti pokornosii, izbjegavati zabranjeno, cuvati se sumnji i strasli. Tokom dove: 
prisustvom srca, pouzdanjem u Allaha. jakom nadom. utjecanjem Njemu, 
poniznom molbom, ustrajnoscu u dovi. prepustanjem odluke Njemu, 
neobaziranjem na ostalo mi mo Njega, ubjedenjem da ce dova biti primljena. 

Zapreke uslisaviinja dove. Nekada covjek moli, ali mu se ne uslisava, ili se 
uslisavanje odgodi. Za to jx)sloje mnogobrojni povodi. a od njih .su: # pored 
Allaha moliti i druge: # spominjanje pojedinosti u dovi, kao sto je trazenje 
utocista od vrucine Dzehennema, njegove tjeskobe, tame... iako je dovoljno da se 
zatrazi samo utociste od vatre; # da musliman moli protiv sebe ili nepravedno 
protiv drugoga; # upucivati dovu u kojoj je grijeh i prekidanje rodbinskih veza: 
^ dovu uciniti ovisnom o volji. rijeCima: "Allahu. oprosti mi ako zelis (insallali)" 
i si.; # ubrzavati uslisavanje rijecima: "Molio sam, ali mi se ne uslisava"; # 
klonuce. tj. ostaviti upucivanje dove iz umora ili dosade; ^ upucivati do\u 
nemama i zaokupirana srca drugim stvarima; ^ neuctivo ponasanje pred 
Allahom: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, cuo je nekoga covjeka kako 
upucuje dovu u svome namazu, a nije donio salavat na Vjerovjesnika. sallallahu 
alejhi ve sellem, pa mu je rekao: "Ovaj ubrzava." Zatim ga je pozvao. pa njemu ili 
nekome drugome rekao: "Kada neko od vas klanja, neka pocne zahvaloni Allahu i 
iznosenjem Njegovih pohvalnih osobina. Potom neka donese salavat na 
Vjerovjesnika. sallallahu alejhi ve sellem, a onda neka upucuje dovu putem onoga 
sto zeli." (Et-Tirmizi); # upucivati dovu za ono sto je vec proslo i zavrseno, kao 
npr. da upucuje dovu da ostane vjecno na dunjaluku; ^ nastojanje da se do\a 
izvjestaceno rimuje. Uzviseni kaze: "Molite svoga Gospodara ponizno i tiho. 
On ne voli one koji prelaze granice." Ibn Abbas kaze: "Sagledaj rimovanje u 
dovi, pa ga izbjegavaj. jer sam bio sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve 
sellem. i ashabima koji nisu cinili nista osim toga", tj. to su izbjegavali (El- 
Buhari); # pretjerano podizanje glasa u dovi. Uzviseni kaze: "U svome namazu 
ne podizi glasa, niti ga previse utisavaj, vec izmedu toga sredinu trazi." Aisa, 
radijallahu anha, rekla je: "Ovo je objavljeno u pogledu dove." 

Poh\alno je da onaj koji upucuje do\u napravi sljedeci raspored u dovi: pno.zahvaia i 
pohvala; drugo, salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem; trece, pokajanje i 
priznanje grijeha: cetv'rto, zahvala Allahu na blagodatima; peto, otpocinjanje ucenja 
dove i nastojanje da bude jezgrovita. te da se uci ono sto je vjerodostojno preneseno od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i ispravnih prethodnika; seslo, zavrsavanje 
dove salavatom na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vc sellem. 



1 Prostor izmedu Cmog kamena i vrata Kabe. 



Vazne dove koje 
treba upamtiti: 



^-^^5^3 




Povod dove Dova - Rekao je Poslanik. saliallahu alejhi ve seliem: 



Bismike-llahumme emutu \e ahja" - "S Tvojim iinenom. Allahu moj, 
Prije i lumirem i zivim". A kada se probudi: "Ei-hamdu li-llahi-lle/i ahjana 
poslijesna iba'de ma ematena ve ilejhin-nusuru" - "Hvala Allahu, Kqji nas ozivi 
nakon sto nas usmrti. i Njemu se konacno, sve vraca". 



Ko se iz 

svog sna 

probudi 

prcpiasen 



Kada se 

usni kakav 

san 



"E'uzu bi kelimati-llahi-t-tammati min gadabihi ve 'ikabihi ve serri 
'ibadihi ve min hemezatis-sejatini ve en jahdurun" - "Zastitu trazim 
Allahovim savrsenim rijecima od srdzbe Njegove i kazne Njegove, od zla 
robova Njegovih, te od sejtanskih nagovaranja na zlo i njihova prtsustva". 



"Ko od vas usnije kakav san koji mu se svida. onda je on od Allaha, pa neka 
zahvali Allahu na njemu i neka ga prica. A ko usnije ono sto prezire. ondaje 
to od sejtana, pa neka zatrazi od Allaha utociste od tog sna i neka ga nikome 
ne spominje. pa mu nece naskoditi." 



Izlazak iz 
kuce 



Ulazaku 
mesdzid 



"Ailahumme inni euzu bike en edille e> udalle ev ezille e\ uzeiieev aziime ev uzleme 
ev edzhele ev jud/hele alejje" - "Allahu moj, molim Ti se da ne zalutam ili ne budenii 
zaveden, da ne posmem ili ne budeni naveden na grijeh, da ne cinim nasilje ili da meni ne 
bude ucinjeno - da ne budem neznalica ili da se na meni nerazumnost ne ispolji." 
"Bismillahi. tevekkeitu ale-llahi. ve la havie ve la kuvvete iila hillahi" - "U ime Allaha, 
u Alla h a se pouzdavam, nema^moci niti moci bez (mimo) Allahove pomoci i moci". 
Kada se ulazi u mesdzid. daje se prednost desnoj nozi i kaze: "Bismiiiah, 
ves-salatu ves-selamu ala Resuiillah." " Allah umme-ftahli ebvabe 
rahmetike" - "U ime Allaha. i spas i mir Njegovom Poslaniku. Allahu 
moj. otvori mi vrata milosti Svoje!" 



Izlazak iz 
mesdzida 



Kada se izlazi iz mesdzida, daje se prednost lijevoj nozi i kaze: "Bismillahi 
ves-salatu ves-selamu 'ala Resulillahi, Ailahumme inni es eluke min 
fadlike" - "U ime Allaha, mir i spas Allahovom Poslaniku; Allahu moj, 
molim Ti se da me dobrom obaspes". 



Dova za 
mladozenju 



Ko cuje 

glas pijetia 
iii magarca 



"Barekellahu leke ve bareke alejke ve dzeme' a bejnekuma fi hajrin" - 

"Allah te blagoslovio i svaku ti blagodat da o! Allah vas sjedinio u dobru!" 
Kada cujete revanje magarca, proucite: "E'uzu billahi", jer magarac je 
spazio sejtana! Kada cujete pijetia da kukurice. molite Allaha za dobro: 
"Ailahumme inni es'eluke min fadlike", jer pijetao je vidio meleka. Kada 
cujete zavijanje pasa i revanje magarca nocu, proucite: "E'uzu billahi". 



Ko ti kaze | 
da te voii u | 
ime Allaha j 



Od Enesa se prenosi daje neki covjek dosao Vjerovjesniku. saliallahu alejhi 
ve seliem. pa je drugi prosao. a on rece: "Allahov Poslanice. ja ovoga 
volim." Vjerovjesnik, saliallahu alejhi ve seliem. rece: "Obavijesti ga o 
tome." Rece: "Necu." Poslanik mu ponovi: "Obavijesti ga." Sustigao ga je i 
rekao: "Ja te volim u ime Allaha." Ovaj odgovori: "Ahbebekellezi 
ahbebteni iehu" - "Neka te zavoli Qnaj u ime Koga si me zavoiio". 



Kada | Kada neko od vas kihne. neka kaze: "El-hamdulillahi" - "Hvala Allahu." Tada cete mu 

kihnetvoj |uzvratiti: "Jerhamukellahu" - "Allah ti se smilovao." Vi na to uzvratite: 

brat I "Jehdikumullahu ve juslihu balekum." Kada kafir kihne. kaze se: "Jehdikumullahu 

musHman | ve jusUhu liakkum" - "Allah vas uputio i popravio vase srce (staiije)!" 



Dova u 
potistenosti 



"La ilahe illellahu-i-azimul-halimu, la ilahe iilellahu Rabbuf-Arsil* 
azimi, la ilahe iilellahu Rabbu-s-semavati ve Rabhul-erdi ve Rabbul- 
Arsi-l-kerim" - "Nema boga osim Allaha. Velikog i Blagog. Nema boga 
osim Allaha, Gospodara Prijestoija velikog. Nema boga osim Allaha, 
Gospodara nebesa i Gospodara Zemlje, Gospodara Prijestoija milostivog". 
"Allahu. Allahu Rabbi, !a usriku bihi sej'en" - "Allah, Allah je Gospodar 
moj, Kome ja ne pripisujem nista", " Ja Hajju, ja Ka,jjumu. bi rahmetike 
estegisu " - "O Ti, Zivi, Postojani. molim Te za obilatu milost Tvoju!" 




Dova protiv 
neprijateija 



"Aliahumme Munzilel-Kitabi, seri'iil-hisabi ibzimil-ahKibc! 
Aliahunime, ihzimhum vc zelzilhtim" - "Allahu, Dostaviielju Knjige, Koji 
brzo svidas racune. Porazi protivnike! Allahu, porazi ih sve i uzdrmaj ih!" 



Kada se nesto 

zakotnplikuje 

(postane tesko) 



Dova za 

\Tacanjt' 
duga 



Prije 

ulaska u 

toalet 



Smetnje u 
namazu 



•o 

>N 

Z 



"Aliahumme la sehle ilia ma dze' altchu sehlen ve Ente tedz'alul- 
hazne, iza si 'te sehlen" - "Allahu moj, nema lahkoce osim ako Ti ne 
otaksas. Ti, ako hoces, i tesko ucinis lahkim". 



"Aliahumme inni euzu bike minel-hemmt ve-i-huzni vel-'adzzi vel- 
keseli vel-huhli vel-dzubni ve dal i-d-dcjni ve galebeti-r-ridzall" — 

"Allahu. zastitu od Tebe trazim od brige i zaiosti. od iznemoglosti i lijenosti, 
skrtosli i uspanicenosti. te prcd teretom dugovanja i Ijudske nadmo ci". 
Kada hi posao u toalet, rekao bi: "(Bismillaht) Aliahumme inni e'uzu bike 
minel-hubsi veUhabaisi" - "(U ime Allaha) Allahu moj. prizivam Te protiv 
zla sejtana i scjtanica". A kada bi iza.sao, rekao bi: "Gufraneke" - "Za 
opros t Te mol i m ! " 



To je sejtan po imenu Hinzeb. Kada ga osjetis. prouci: "E'uzu billahi...", 
okreni se malkice u lijevu stranu i triput pljucni. Pa sam take postupio i s 
tim se vise nisam sretao. 



2 



n 



"Allaliumnie-i^Hr li /.enbi kullehu. dikkahu ve dzillehu. ve evvelehu ve ahirehu 
ve'alanijjetehu ve sirrehu" - "Allahu moj, oprosti mi svaki moj grijeh: mali i veliki, 
prosli i buduci, javni i tajni". "Subhaneke Rabbi, ve bi hamdike-llahumme-gTir li" 
- "Neka si slavljen. GosfXKlaru moj. Tebi pripada hvala. pa mi oprosti". "Aliahumme 
inni e'uzu bi ridake min sehalike. ve bi mu'u-fa(ike min ukubetike. ve e'uzu bike 
minke. la uh.si senaen'aiej-ke. Ente kema e.snejtc 'ala nefsike" - Allahu moj, 
sklanjam se pod Tvoje zadovoljstvo pred srdzbom Tvojom, pod oprostaj Tvoj pred 
kaznom Tvojom. od Tebe trazim zastitu pred Tobom. Nisam u stanju ispoljiti Tebi 

za hvalu . Ti si Qna kav kak o si o S ebi iz rekao". 

"Aliahumme leke .sedzedtu ve bike amentu. ve leke eslemtu. .Sedzede vedzhi 
li-l-lezi halekahu ve savverehu ve .sekka sem'ahu ve besarehu. Tebare-ke-l- 
Lahu ah.senu-1-halikine" - "Allahu moj, Tebi sedzdu cinim i u Tebe vjerujem; 
Tebi sam se potpuno predao. Lice moje na sedzdu pada Onomc Koji ga stvori i 
uoblici, te Koji je, na njemu, osjetila za sluh i vid otvorio: Blagodaran je Allah, 
naji jepsi Stvaratel j". 



is 

li 






".Mlahumme ba'id bejni ve bejne hatajaje kema baadte bejnel-ma§riki vel- 
magribi. Aliahumme nekkini min hatajaje kema junekka-s-sevbu-lebjedu 
mine-d-denesi. Allahummagsiini min hatajaje bi-s-seldzi vel-mai vel-beredi" - 

"Allahu moj, udalji me od grijeha na razdaljinu kolika je od istoka do zapada. Moj 
Allahu. ocisti me od grijeha kao sto se cisti bijeia odjeca od prljav,stine, Gospodaru 
moj. o cisti me od g rijeha snijegom . kiso m, i led om". 



"Aliahumme inni z^lemtu nefsi zulnien kesiren ve la jagfiru-z-zunuhe ilia 
Ente, fa-gfir li magfireten min'indike, ve-rhamni inneke Entel-gafurur- 
rahim" - "Allahu, doista sam sebi pocinio nasilje mnogo. a grijehe ne oprasta 
niko drugi do Ti. Zato, oprost mi Svoj pokloni i smiluj mi se! Doista, jedino si Ti 

Opros titelj M ilostiv i". 

"Aliahumme e'inni 'ala zikrike ve sukrike ve husni 'ibadetike" ~ "Allahu. 



Poslije 



pomozi 
mi da istrajem u sjecanju na Tebe, i u zahvalnosti prema Tebi, te u pokomosti prema 
Tebi". '".\llahunuiie inni e'uzu bike minel-kufri ve!-fakri ve azabil-kabri" - 

"Allahu. Tebi ^ utjecem cxl nevjerstva. siro mastv a i patnje u kabum". 

Kome Onaj kome bude ucinjeno dobro, neka kaze dobrociniteiju; "Dzezakellahu 
se ucini hajren" - "Allah te nagradio dobrim" (i time ce se zahvaiiti). A drugi cej 
dobr o lo dgovo riti: "Ve dzez akc" ill "Ve ijj ake". 




ISSU-'* 



Kada se 
vidi kisa 

~Kad^ 

zapusu 
vjetrovi 




"Allahumme sajjiben nail an" - "Allahu. za kisu korisnu molim Te! (dva ili 
tri puta)". Mutirna bi fadlillahi ve rahmetihi" "Kisa nam je pcxiarena 

dobrotom Allahovom i Njegovom miloScu" - uputit ce dovu koju zcli, jerje 
dova prilikom spuslanja kiSe uslisana. 



"Aliahiunme inni es eluke hajreha ve e'uzu bike min serriha ve serri ma 
fiha ve serri ma ursilet bihi" - "Allalui. molim za njihovo dobro i iitjecem Ti 
se^od nj iho\ a z la. zl a ko je no se u seb i i /la s kojim su pos lani" . 



Kada se "Allahumme ehillehu 'alejna bil-emni vel-imani ves-selameti vel-islami 
vidi Ihilalu hajrin ve rusdin! Rabbuna vc Rabbukellahu" - "Allah je najvcci, 
mladak Allahu. ucini nam njcgovu pojavu u sigtimusti i imanu. miru i islamu. mladak 
[dobra i upuie. Nas Gosp odar i tvoj Gospodar ( mj esece ) je ste A llah". 



Ko 
ispra<^a 



"Estevdi' u-llahe dineke, ve emaneteke ve havatime 'amelike"- "Allahu 

povjfravam vjeru tvoju, amanct / polog tvoj i zavrsetke djela tvojih". a onaj 

u|jiava -j^^.j Q^j^^j i^ajg- "Kstevdi' ukumullahe-liezi la tedi' u veda i'uhu" - 

I "Qs ta vijam vas u ama ne t / na brigu Allahu. ciji se amanet ne m oze izgu biti!" 



"Allahu ekber, Allahu ekber. Allahu ekber. Subhane-llezi sehhare lena haza ve 
ma kiinna lehu mukrtnine, ve inna ila Rabbina le munkalibun. Allahumme inna 
nes'eluke fi seferina haza el-birre. ve-t-takva ve minel-'ameli ma tcrda. 
Allahumme hevvin 'alejna seferena haza va-tvi' 'anna bu'dehu. Allahunmie 
Entc-s-Sahibu fi-s-sefari v-1-halifetu fil-ehli. Allahumme inni e'uzu bike min 
va'sai-s-seferi ve keabetil-menzari ve su il-munkalebi fll-mali vel-ehli" - a poslije 
povratka bi dodao: "Ajibune, taibune, 'abidune, 11 rabbina hamidune" - "Allah je I 
winajveci. Allah je najveci. Allah je najveci. Neka je slavljen Onaj Kqji nam je' 
■« ■ omogucio ovo putovanje. a mi ga ne bismo bill sposobni obaviii sami. Mi se, doista. 
ft. I Gospodaru naseni vracamo. Allahu, molimo Te da nas prati dobro na pulu nasem i I 
j odanost Tebi. a od nasih djela samo ona kojima si Ti zadovoljan! Allahu. olaksaj nam ' 
I ovo putovanje, a ni/daljinu njegovu podnosljivomi Altahu. Ti si Gospodar na putu i 
I Cuvar u porodici. zato zastiti me od zamora i nesreca na putu, te tuge kqja bi me 
I mogla zadesiti zbog imovine i porodice!" - a, kada se vrati kuci s puta, prouci se ista 
dova i jos^doda: "V^racarao se i t^jno kajemo. Allah u s vome po bozn i i zahvalni!" 



c 

S3 

> 

a 
a. 

'u 

a 

> 



"Allahumme eslemtu nefsi ilejke ve fev^adtu eniri ilejke ve eldze'tu zahri llejke 
rai^beten ve rehbeten ilejke, la meldzee ve la mendza minkc ilia ilejke. Anientu bi 
Kitabike-l-lc/i enzelte ve bi Nebijjike-!-lezi crselte" - "Allahu. Tebi predadoh dusu 
svoju, i oporucih slanje svoje. i prepustih leda svoja iz zelje i straha. jer nema 
sklonista ni spasilista pred Tobom osim kod Tebe. Vjerujem u Tvoju Knjigu, koju si 
spustio. i u Tvoga Vjerovjesnika. koga si poslao". "P-1-hamdu li-llahi-Uezi al'amena 
ve sekana ve kefana ve avana, fe keni mimmen (min men) la kafije lehu ve la mu 
vi" - "Hvala Allahu. Koji nas nahrani i napoji. te Koji Sebe ucini nama dostatnim i 
Kqji nam se smilova. Ta. koiiko je onih koji za sebe nemaju zastitnika i skrbnika!" 
"Allahumme kini azabeke jevnie leb' asu ibadeke" - "AJlahu, sacuvaj me od kazne 
Svoje na Dan kada budes ozivio Svoje robove". "Subhanekallahumnu- rabbi bike 
veda' tu dzenbi ve bike erfe'uhu, fe in emsekte nefsi fagfir leha ve in erselteha fa- 
hfazha binia tahfezu bihi ibadeke-s-salihine" - "S Tvojim imenom, Gospodaru moj, 
legoh na bok i ako bude Tvoja volja. podici cu se. Ako uzmes moju dusu, budi milostiv 
prema njoj. a ako je vratis, zastiti je kao .%to si zastitio Svoje dobre robove!" - puhnuo bi 
u svoje ruke, a onda proucio Felek i Nas, a zatim potrao svoje tijelo. Ne bi zaspao dok 
svake noci ne bi proucio: Elit-la m-mim (suru Scdzde ) i Tebareke (El-Mulk). 



" Allahunune-dz'al fi kaibi nuren, ve fi lisani nuren, ve fi sem'i nuren, ve fi besari 
nuren, ve min fevki nuren, ve min tahti nuren. ve an jemini nuren. ve an simali 
nuren, ve min emami nuren, ve min halll nuren, vedz'al fi nesfl nuren, ve e'azim ii 
nuren. ve azzim li nuren, vedz'al li nuren, vedza'Ini nuren, Allahunune e'atini 
nuren, vedza'l tl asabi nuren. ve fi lahmi nuren, ve fi demi nuren, ve fi sa'ri nuren, 
ve fi beseri nuren" - "Allahu. daj mi niome srcu svjetlo i na mom Jeziku svjetio i u 
mome sluhu svjetlo i u mome vidu svjetlo, i iznad mene svjetlo, i ispod mene svjetlo, s 
moje desne straiie svjetlo. s mqje lijeve strane svjetlo. ispred mene svjetlo. iza mene 
sNJetio. Daj svjetlo u dusi mojoj. uvecaj mi svjetlo. povecaj mi svjetlo, daj mi svjetlo. 
ucini me svjetiom. Alkihu. daj mi svjetlo. daj svjetlo u mojim zivcima. u mome mesu 

s vjetlo. u moj oj krvi svjetl o. mo joj kosti svjetlo. i u na mojoj kozi svje tlo". 

"Allahunune inni estehiruke bi 'ilmike, ve estakdiruke bi kudretike vees^eluke min 
fadlike-l-'azimi, f'e inneke takdiru ve la akdiru. ve t'alenie iae'aiemu, ve Ente 
' Allumul-gujubi. Allahumnie in kunte t'alemu enne hazel-emre ( imenovati o .emu 
se radi) hajrun li fi dini ve ma' asi ve 'akibetiemri, fa-kdirhu li ve jes.sirhu li, summe 
barik li fihi, ve in kunte ta' lemuenne haze-l-emre .serrun li fi dini ve me' asi ve 
akibeti emri. fa-srifliu anni,va-srifni anhu va-kdir lije-l-hajre hajsu kane, summe- 
rdini bihi." Ako vas pritisnu kakve brige. klanjajte dva rekata istihare (neobaveznog 
namaza), zatim proucite ovu dovu: "Allahu. Tebe pitam za rjesenje pomocu Tvog znanja, 
i od Tebe pomoc trazim; Molim Te za Tvqju veliku dobrotu, jer Ti to mozes, a ja ne 
mogu, i jcr Ti to zna.s. a ja ne znam. Ti si Jedini znalac tajnog. Allahu. {ako je u Tvom 
znanju) ovo dobro za mene. moju vjeru i mqj zivol, i moju smrt (imenovati o cemu se 
radi ). ili reci: za ono sto cu odinali ili kasnije dozivjeti, omoguci da se dogodi, i olaksaj 
mi, zatim me blagoslovi lim. A ako ce u ovome {djelu) bid z!o /ji mene. vjeru moju, i 
zis'ot i smrt moju. otkloni ga od mene i mene sacuvaj od njega. Ucini da u tome bude 
dobro za mene - kako god da bude, zatim me ucini zadovoljnini s tim." 



"Aliahumme inni e'uzu bike min suil-kadai ve min derekis-sekai ve min sematetil- 
e'adai ve min dzehdil-belai." "Allahummagfirli hatieti ve dzehli ve i.srafi fi emri ve 
ma ente e'alemu bihi minni. Allahummc^rnrii d/iddi ve hezli ve hatai ve amdi ve 
kullu /^like indi, Allahummegfirli ma kaddemtu ve ma ehhartu ve ma esrertu ve 
ma e'alentu ve ma ente e'alemu bihi minni. Entel-Mukuddiniu ve entel-Muehhiru 
ve ente ala kulli sej'in kadir. Aliahumme aslih li dini elle/i huve ismetu emri ve 
aslih li dunjajelleti fiha me'asi ve aslih li ahireti elleti fiha me'adi vedz'alil-hajte 
zijadeten li fi kulli hajr vedz'alil-mcvte rahaten li min kulli serr. Aliahumme inni 
es'eluke el-huda vet-tuka vel-afafe vel-^inu. Aliahumme ati nefsi takvaba ve 
zekkiha ente hajru men zekkaha ente veltjjuha ve mevlaha. Aliahumme inni e'zu 
bike min ilmin la Jenfe'a ve min kalbin la jahse'a ve min nefsin la teshe'a ve min 
da'vetin la justedzabu leha. Allahunmie inni e'uzu bike zevali ni'ametike ve 
tahavvuli afijetike ve fudzati nikemtik ve dzemi'i sehatik." 

"Allahu, utjecem Ti se od lose sudbine, ponizenja, radosti neprijateija i nadvfadajuceg 
iskusenja. AJIahu. oprosti mi moj grijeh. moje neznanje i pretjerivanje i ono sto Ti bolje 
od mene poznajes. Allahu. oprosti mi kada sam ozbiljan i kada sam neozbiljan. moju 
gresku i namjeru. a sve ja to pri sebi imam. Oprosti mi ono sto sam uradio prije. a i 
poslije, ono sto sam sakrio i sto sam javno iznio i ono sto Ti bolje od mene poznajeS. Ti 
dajes prednost i Ti odlaz.es i Ti si sve kadar uciniti. Allahu. popravi moju vjeru koja mi je 
zaiitita, popravi moj dunjaluk na kome zivim. i popravi moj ahiret kome se vracam. Ucini 
mi moj zivot povecanjem za svako dobro. a smrt odmorom od svakog zla. Allahu. molim 
Te za uputu. bogobojaznost, cednosti i bogatstvo. Allahu. daj mojoj dusi bogobojazncst. 
i ocisti je. Ti je mozes najboije ocistiti. Ti si njen Staratelj i Zastitnik. Allahu. utjecem Ti 
se od znanja koje ne koristi. od srca koje nije skruseno. od duse koja je nezasila i od 
molitve koja nece biti usiisana. Allahu. utjecem Ti se od nestanka blagodati koje dajes, 
prqmjene zdra vlja ko je dajes i iznenadne os vete Tvoj e i c jelok upne Tv ojc srdzbe." 




t UNOSNA TRGOVINA 

Allah je odlikovao covjeka nad ostalim stvorenjima i posebno niu dao 
blagodat govora. Jezik je ucinio aparatoni govora. a to je blagodat koja se 
koristi u dobru i zlu. Ko ga koristi za dobro. donijet ce mu srecu dunjaluka i 
uzvisena stanista u Dzennetu. Ko ovu blagodat upolrijebi u necemu drugom 
osim toga, odvest ce ga u propast na oba svijeta. Najbolje za sto se vrijeme 
moze iskoristiti, poslije ucenja Kur'ana, jeste zikrullah (spominjanje Allaha). 

Vrijednost zikrullaha. O tome se navode mnogobrojni hadisi, a neki od 
iijih su: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. rekao je: "Hocete li da vas 
obavijestim o vasim najboljim i najcistijim djelima kod vaseg Vladara, te 
najvisim na vasim stepenima? Bolja su vam nego da dijelite srebro i zlato, 
bolja su vam nego da se sukobite s vasim neprijateljem pa sijecete njihove 
vratove, a i oni vase." Rekose: "Svakako." On rece: "Zikrullah." (Et- 
Tirmizi) Takoder kaze: "Primjer onoga koji spominje svoga Gospodara i 
onoga koji Ga ne spominje je kao primjer zivoga i mrtvoga." (Muttetekun 
alejhi) Uzviseni Allah u hadisi-kudsijju kaze: "Ja se prema Svome robu 
odnosim onako kako on o Meni misli. Ja sam sa njim kada Me spominje. 
Kada Me spomene u sebi, i Ja ga spomenem u sebi. kada Me spomene u 
drustvu, Ja ga spomenem u drustvu boljem od njegovog. Ako Mi se 
priblizi za jedan pedalj, Ja mu se priblizim za podlaklicu." (El-Buhari) 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takoder je rekao: "Pretekli su 
muferriduni." Rekose: "A ko su muferriduni, Allahov Poslanice?" Rece. 
"Oni koji mnogo AUaha spominju i one koje mnogo Allaha spominju." 
(Muslim) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetujuci jednog svog 
ashaba. rekao je: "Neka tvoj jezik neprestano bude vlazan od spominjanja 
Allaha." (Et-Tirmizi) Ima jos mnogo hadisa koji govore o ovome. 

Uvecavanje nagrada. Nagrada za dobra djela se umnogostrucava kao sto 
se povecavaju nagrade za ucenje Kur'ana. To se postize s dvije stvari: prvo, 
shodno onome sto se nalazi u srcu od imana, iskrenosti, Ijubavi prema 
AUahu i ostalih popratnih cinjenica; drugo, shodno razmisljanju srca o zikru 
i posvecenosti njemu, jer se zikr ne uci samo jezikom. Ukoliko to upotpuni, 
Allah ce mu obrisati sva losa djela i dali potpunu nagradu, a i umanjivanje 
biva shodno ovome. 

Koristi zikra. Sejhul-islam kaze: "Zikr za srce je poput vode za ribu. U 
kakvom ce stanju biti riba kada napusti vodu?" 

Donosi Ijubav prema AJlahu, blizinu Njemu. Njegovo zadovoljstvo, 
osjecaj da On nadgleda. strahopostovanje, pokajanje. vracanje i pomaze u 
pokornosti Njemu. i^ Otklanja brigu i potistenost od srca i donosi radost. 
Donosi srcu zivot, snagu i cistotu. # U srcu postoji praznina i otudenost koji 
se mogu popuniti samo Allahovim spomenom. Okrutnost se moze razbiti ili 




y 



onieksati samo spominjanjem Allaha. # Lijecenje srca, njegovo jacanje i slast 
kojoj nema ravne. Nemar je bolest srca. ^ Malo zikra je dokaz nifaka. a 
mnogo zikra dokaz je jacine imana. iskrene Ijubavi prema Allahu. jer onaj koji 
nesto zavoli, mnogo ga i spominje. ^ Kada rob spozna Allaha spominjuci Ga 
u obilju. On ce znati ce za njega i u nedaci, a posebno prilikom smrti i smrtne 
agonije. ^ Zikr je razlog spasa od Allahove kazne, te spustanja Njegovog 
spokoja. prekrivanja miloscu i trazenja oprosta od strane meleka. ^ Zikrom 
se jezik okupira od besmislica i prenosenja tudih rijeci, ogovaranja, lazi i 
drugih pokudenih i zabranjenih svojstava. ^ Zikr je najiaksi ibadet, a ujedno 
najvredniji i najbolji. Njime se sade sadnice u Dzennetu. 4^ Onaj koji 
spominje Allaha. bit ce zaodjenut u odoru stnihopostovanja, Ijepote i svjetlosti 
Ilea. Zikr je svjello na dunjaluku, u kaburu i na ahiretu. # Zikr nalaze 
donoSenje blagoslova od Allaha i Njegovih meleka onome ko ga uci. Uzviseni 
Allah ponosi se onima koji Ga spominju pred Svojim melekima. ^ Najbolji 
djelatnici su oni koji mnogo spominju Allaha. Najbolji posiaci su oni koji 
najvise spominju Allaha tokom svoga posta. Zikr olaksava ono sto je tesko i 
neprebrodivo. Umanjuje tegobe. donosi opskrbu i ojacava tijelo. iic 
Prakticiranjem zikra, sejtan biva otjeran, ponizen i prezren. 



JITARNJI I VECERNJI ZIKR (VIRDi 




DiK'vni vird 



Ajetul-Kursijja' 



liroi 1 vrneme 



Ujuiro. navece. prije 
spavanja, posiije 
propisanih namaza_ 



\ riiednost 



Scjtan sc ne priblizava; 
povod ulaska u Dzennet 



Dva zadnja ajeta iz sure El- 
Bekare" 



Jetlanpui navece; uci se u 
kuci u bilo koje vrijeme 



Dovoljna zaiitita od 
svakoe zla 



3 Sure El-Dilas, EI-Felek i En-Nas 



3 X ujutro i navece 



Dovoljna zastita od 
svakog zla 



"Bismiliahi'ik-zi la jcdurru nic' a-sinihi sej'iin 

. fi-i-trdi ve la fi-s-semai vc Huvc-s-Semi 'ul- 3 x ujutro i 
'Alim" - "S imenom Allaha; kada se NJegovo ime navece 
spomene. nikakvo zlo na Zenilji i na nebesima ne 

^moze nastetiti. On^sve cuje i zna^ 

^U>i>uUlDl4iIluUSji>fit "E'uzu bi kelimati-Hahi- 3 x ujutro i navece. 

5 t-tamniati min serri ma halek" - "Zastitu Irazim kada se dode na 
po mocu Allahovih savrsenih rijeci od zla koje sivara". <xl redeno mjesto 
,ui»iJl^;aJluj>»jiJSpAJfi>AVt^t(V4ili4j,*-*- "Havbije-llahu la 
ilahe ilia Huve. '.\lejhi tevekkdtu ve Huvc Rabbul- Arsii- 
azini" - "Allah mi je samo dovoljan, nema boga osim Njega. 

Na Njega se oslanjam, i On je Gospodar Arsa velikog". 

Uij j^i«»*jj.LLjji5UVLy.U;4iJU-i--J''Raditu billahi 
Rabbcii ve bil-islaiiii dinen ve bi Muhammedin 

7 nebijjen, sallallahu alejhi ve selleme" "Zadovoljan 
sam da mi Je Allah Gospodar. vjera islam, Muhammed, 
saltallahu alejhi ve sellem, vjerovjesnik". 



Nece ga iznenada snaci 

nedaca niti mu ista 

nastetili 



Zastita na 
svakom mjeslu 
od kakve stete 



Allah ce mu bit! 

7 X ujutro i dovoljan za brige 

navece dunjaluka i 

I ahireta 



3 X ujutro i 
navece 



Allahova je 

obaveza da mu 

udovoiji 



1 "Allah je. nema boga osim Njega. Zivi i Samoopstojeci Odr/avatelj! Ne obu/ima Ga ni drijemez 
ni san! Njegovo je ono ^to je na nebesima i na Zcmlji! Ko se moze pred Njim zauzimati bez 
Njegovog dopustenja?! On zna sta je bilo prije i sta ce biii posiije njih i oni ne mogu obuh\atiti od 
Njegovog znanja osim koliko On zeli! Njegov Kursijj obuhvaca i nebesa i Zemlju. i Njcmu nijc 
teSko odrzavati ihl On je Svevisnji i Velitanstyeni!" ^ ^ 

2 "Posianik \Jeruje u ono sto mu se objavljujc od Gi)spodara njegova. i vjemici. svaki cxl njih 
\jeruje u Allaha. i meleke Njegovc, i Knjige Njegove. i poslanike Njegove: 'Mi medu poslanicima 
Njegovim ne pravimo podjelul' I govore: 'Cujemo i pokoravamo se. Molimo Te za oprost. 
Gospt>daru nas. i Tebi se vracamol' Allah ni jednu osobu ne opterecujc preko niogucnosti njene; 
njoj u korisl je ono dobro koje je stekia, a na njenu sletu je ono zlo koje je steklal 'Gosptvdaru nas. 
ne uzmi nam u grijeh ako zaboravinio ili nehotiee pogrije.simo! Gospodani nas. ne tovari na nas 
brenie kao sto si ga nalovario na one prije nas! Gospodaru nas. ne opterecuj nas onim za Sto 
nemamo snagel Ti preko grijeha nam prijedi. oprosli nam i smiluj nam sel Ti si Gospodar nas. pa 
pomozi nas proliv naroda koji ne vjeruje! " 






c, -r^ 



(^^A^^\/J;^\^^SJJi iuii:£:;ilt:^;t;uj*it;\!aji^(; t'^^u iSu;-iucit;:^iu:jLLi 




10 



II 



jl^ldjJlju>fc>dLjjU*JdjjUi«Miiiajjli^ii*tdj|^UI Ujutro: 
"Allahiimnie bike asbahna ve bikt emsejna. vc bike nalija 
ve bike nemutu ve ilejke-n-nusuru" - "Allahu. Tvojom 
voljom jutro docekasmo i Tvojom voljom u noc udosmo. 
Tvojom voljom /ivimo, po Tvojqj volji umiremo i po Tvqjoj 
volji bivamo ponoyo prozivljeni". 

" Allahummc bike emsejna vc bike asbahna \e bike nahja ve bike 
nemutu ve ilejkel-mesiru" - "Allahu. Tvojom voljom u noc ulazimo i 
jiitro docekujemo. Tvojom voljom zivimo i umiremo i Tebi se vracamo'^ 
^\ii\ Li^i41«j i^. 4«M Luij jJJj.jtf^yi A*lSj .|i^yi3^^UAMi 
^>iil^ jlSUjUL^iliLi*- ^ " Asbabna ala ntretil-isianii ve 
'ala kelimedl-ihiasi ve ala dini nebijjina Muhammedin, 
sallallahu alejhi ve sellem, ve 'ala milleti ebina Ibrahime 
hanifen mwtlimen ve ma kane minel-niusrikine" — "Jutro 
smo docekali u prirodi islama, na principima sehadeta (rijeci: la 
ilahe illallah). u vjeri Vjerovjesnika naseg. Muhammeda. 
sallallahu alejhi ve sellem, i u vjeri pracx:a naseg Ibrahima, a.s., 
iskrentig mopqteiste, xnuslimi^na, Jcoji pije bio idoJQpoklonik", ,., 

"Allahutnme ma asbcba ma\ece: emsal hi niin ni'ametin ve ev ni 
ehdin min halkike, fe minke \ahdeke la serike leke" - "Allahu. ono 
sto osvanu (navece: omrknu i k(xl mene od Tvoje blagtxlati ill od nekoga 
od Tvojih stv'orenja, to jedino Tebi pripada. Ti nemas sudruga". ^ 

^>wjjdiu£ IU4M jij C^t Yl 4jt V 4if1 

"AUahume Inni aslibahtu (navecer; emsejlu) usbiduke ve ashidu 
hamelete Arsike ve melaikteke ve dzemi'a balkike eiineke vahdeke 
la serile leke veenne Muhamniedn abduke ve resuluke" - "Allahu. 
ja osvanuh (navecer: omrknuh) pozivajuci na svjedocenje Tebe i Tvoje 
nosace Prijestolja, i meleke, i sva srvorenja, da si Ti Jedan, Koji 
suda iga nemas. i da je Muhammed rvq j r ob i poslanik". 



Ujutro i 
navece 



Podstice se 

na ucenje ove 

dove 



Ujutro 



Poslanik. 
sallallahu 
alejhi ve 
sellem, 
upucivaoje 
ovu dovu 



Lspunioje 
Ujutro i obavezu 
navece zahvale tog 

dana i noci 



Koih 

izgovori 
cetiri puta. 
Allah ce ga 

sa^uvati 
Vatre 



4x 
ujutro i 
navece 



13 



" Allahunmie Aliniel-gajbi ve-s-sehadeli, Fatire-s-semavali vel- 
erdi, Kabbe kutli sej in ve melikehu: ICsbedu en la ilabe ilia 
Entce'uzu bike iniii serri nefsi ve min seri-s-sejtani ve sirkihi, 
ve en akterife 'ula nefsi suen ev edzurrebu ala musliniiii" - 

"Allahu, Poznavaoce skrivenog i pojavnog (svijeta). Tvorce 
nebesa i Zemlje. Gosptxlam svega i njegov Vlasnice: syjedocim 
da nema boga osim Tebe. Tebi se sklanjam pred zlom moje 
duSe. i pred zlom sejtana i njegovog sirka, te da me sacuvas od 
cinjenja zla prema sebi ili bilo kom muslimanu". 

j^l^dj JUIJ ,>iJ^Ij>mJI jrf>^ J>XIJ j>Allj 1^1 ^dj j>£t ^j (I^Ut 

"Atlahumme inni eu'zu bike menl-hemnii vel-hazem. ve 
eu'zu bike minel-adzzi vel-kesel, ve eu'uzu bile minel-dzubni 
vel-buhl, ve eu'uzu bike min ^aU-bitd-dejni ve kahrir- 

ridzal" - "Allahu, utjecem Ti se od brige i tuge, utjecem Ti se 
od nemoci i lijenosti. utjecem Ti se od kukavicluka i skrtosti, 
utjecem Ti se od opterec enosti du g om i nadmo ci I judi", 



Ujutro i Cuva ga od 
navece; sejianskih 

prije nagovaranja 
spavanja na zlo 



Nestat ce 
I X njegovih 

ujutro i briga, 

navece potistenosti v 
vratit ce dug 



" Allahuintne Ente Rabbi, la ilahe ilia Kntc, halaktcni vc ene 
'abduke ve, ene 'ala ahdike ve va' dike mesteta' tu e'uzu 
bike tnin serri ma sana' tu, ebu'u leke bi iii' metike 'alejje, 
14 ve ebu'u bi zenbi, fagfir li, fe innehu la jagllru-z-/.unube ilia 

Ente" - "Allahu , Ti si Gospodar moj, iiema boga osim Tebe, 
stvorio si me i ja sam rob Tvoj, ja sam na tragu zavjeta Tebi 
datog, i obecanja Tvog u granicama svojim. Tebi se sklanjam 
pred zlom kojc sam pocinid. Tebi pripisujem blagodati Tvoje 
prema meni, Tebi priznajem grijehe svojc. Sloga. oprosli mi. jer 
osim Tebe niko drugi grijehe ne oprasia' 



15 




Ko ih danju 
izgovori iz 
Poglavar ubjedenja, pa 



svih 

istigfara; 

Ujutro i 

iiavece 



umre nocu, 

ili nocu pa 

umre datiju, 

bit ce 
stanovnik 
Dzenneta 



16 



17 



"Ja Hajju, Ja Kajjumu bi rahmetike estegisu. aslih li se'ni 
kullehu ve la tekilni ilia nefsi tarfete ajnin" - "O Ti, 2ivi, 

Postojaiii, molim Te za obilatu miJost Tvoju - popiavi stanje 

_ moje svako i ne prepusti me scbi samom ni jednog trena!" 

~ j>fiiu,JI(««UKi^^^U(^Ul.«^4te^^U,^UI.(Pjj^u^L£(i4Ut' 

OJi Yl lUJ Y j^l uli£ J4 ^ j^i ^1 I^UI T^ij ^t j« dlj 

"AUahumnie afmi tt bedeni, Allabumine aflni fl semi, 
Allahumme afini fi bsari. La ilabe ilia Ente, Allahumme inni 
eu'zu bike niinel kuf'ri velfakri, ve eu'uzu bike niin auibil 
kabri, La ilahe ilia Ente" - "Aliahu, daj mi zdravije tijela. 
zdravlje sluha i zdravije vida. Nema drugog boga osim Tebe. 
Allahu. utjecem Ti se od nevjerstva i siromastva i od patnje u 
kaburu. Nema drugog Ixiga osim Tebe"." 

d^ij^J^ j*j^Uw iJ^iijM^ j&i^fi:^j»jJjj^j0Jl^if\(^4^\ .^LfU 

^dlxj jiJUfct ji.'IT<itii> 

"Allahumme inni es'elukel-'afve vel-'afijete fi dini ve dunjaje 
ve ehli ve niali. Allahumnie-stur 'avxati veamin rev'ati. 
Allahumme-hfazni niin bejni Jede|je ve min halfi ve 'an jemini 
ve 'an simali ve minfevki ve e'uzu bi aziimetike en ugtate min 

tahti" - " Allaliu, molim oprost i zastitu Tvoju u portxlici i 
imovini mojoj. Allahu. ptikrij moja sramna djela. a umiri moju 
bojazan. Allahu, sacuvaj me s moje prednje strane. te od svcga sto 
me mo^ zadesiti s leda. s desne ili lijeve strane i odozgo. Utjecem 
se Tvojoj Velicini da ne bu dem scepan txiozdo". 



^S 



Ovoje Posianik 
. sallallahu 
§ > alejhi ve sellem. 
IS" = preporucio 
Fatimi da uci 



3x 
ujutro i 
navece 



Navodi se da 

je Posianik . 

suilallahu 

alejhi ve 

sellem. ucio 

ovu dovu 



Ujutro i 
nave(;e 



Posianik , 

.sallallahu 

alejhi ve 

sellem. ne bi 

izostavljao 

ove rijedi 

kada bi 

osvanuo ili 

omrknuo 



"Subhanallahi ve bi hamdihi 'adede halkihi ve rida net'sihi 
ve zinete Arsihi ve midade kelimatihi" - "Neka je slavljen i 
18 hvaljen Allali u razmjerama brojnosti Njegovih stvorenja. u 
razmjeri zadovoljstva koje je sam Sebi odredio. u raznijeri 
tezine Njegova prijestolja i kolicine mastila kojim se mogu 
ispisati Njegove rijeci". 



3x 
ujulro 



Bolje je ove 

rijeci prouciti 

nego sjediti 

radi zikra od 

nastupanja 

I zore dojutra 




^^ 



IZREKEIDJELAZAKOJESE 
SPOiMINJU VELIKE NAGRADE 



Hi Dobm dielo ili izreka Naeracia u sunnt-tij. I'oslanik. sallallahu altihi \e sellem. kaze: 



La ilalio illallalui Ko ka^e: La ilahe illallahu vahdehn hi scrike lebii lehtil-mttlku 

vahdehu !a serikt ve lehul-hamdit ve hiive aia kitUi sej'iii kadir u jednom daiiu 

lehu lehul-mulku stotinu puta, kao da je oslobodio desel robova, upise mu se stotitiu 

ve lehul-hamdu ve dobrih djela i pobrise stotinu losih. Bit ce mu zastita od sejtana 

huve ala kulli toga dana sve dok ne omrkne. Niko nece udiniti bolje od onoga sto 

sej'iii kadir! je on uradio. osim onoga ko to vise puta izgovori. 



Subhanallahi vel- 

hamdu lillahi ve la 

ilahe iUaliahu 

valiahu ekberl 



Subhanaltahi ve bi 

hamdihi. 
Siibhanallahi ve bi 

hamdihi, 
subhanallahil-zin)! 



Susreo sam Ibrahima u noci u kojoj sam poveden na nocno 
putovanje, pa mi je rekao: "Muhammede, prenesi svome ummetu 
sclam i obavijesti ih da je /.emija Dzenneta lijepa, a da mu je voda 
ukusna i da je u ravnicama, a zasadena je sadnicama: ' Subhanalkihi 

vi'l- hanidu lillahi v e la ilah e illallahu vallaitu e kber.'" 

Ko kaze "subhanaltahi ve bi hamdihi" stotinu puta, pobiisat ce 
mu se grijesi makar ih bilo poput morske pjene. Niko nece doci na 
Sudnji dan sa necim boljim osim onoga ko isto kaze ili jos vise. 
"Dvije su rijeci lahke na jeziku, a teske na Vagi, a mile 
Milostivome; Subhanallahi ve bi hamdihi, subhanallahil-Azim." 



Subhanallahil-Azim Ko kaze "suhhanallahil-Azim ve bi hamdihi", bit ce mu 
ve bi hanidiiu! zasadena palma u Diennetu. 



La havle ve la "HoceS li da te uputim na jednu od dzennetskih riznica?" Rekoh: 
kuwete ilia billahi! "Svakako." Rece: "La havle ve la kuvvete ilia billahi." 



"Ko sjedne u kakvo sijelo. pa mnogo na njemu bude govorio 

-^ . bespotrebnih stvari. pa prije nego sto ustane sa svoga mjesta 

t L •■ 1. kaze: 'Subhaneke allahumme ve bi hamdke eshedu en la ilahe 

■* ilia ente, estagfintke ve etubu ilejke', bit ce mu oprosteno one sto 

je bi lo na tom skupu." 



t, , ^ ,,. . ., Ko na mene donese ledan salavat (blagoslov), Allah ce 

Salavat na Vierovjcsnika, j •■ . j . ui i .-. ■ j . 

■I II u 1 -u- 11 na niega donsjeti deset blagoslova. oprostjt ce mu se deset 

sallallahu alejhi ve seltem - , i - i . . .. 

•* gnjeha i podici deset stepena. 



"Ko u jednom danu i noci prouci pedeset ajeta. nece biti upisan 

,,-, . . .. • ^ medu nemame. Ko prouci stotinu ajeta. bit ce upisan medu Aliahu 
Licenje nekih ajeta , „ -■ i ■.,■■. i^ . -•.• 

, ,. , . , . predane. Ko prouci dviie stotme aieta, Kuran se nece parniciti 
iz Kur am-kerima ^ . c , ■ , v x- ... - . u-. ■ 

protiv njega na Sudnjem danu. Ko prouci pel stotma ajeta, bit ce 

mu upisana nagrad a u vri jednosti kinta r a." 



9 

10 



Uf^enje sure "Ko prouci Kul huvallahu ehad deset puta, Allah ce mu sagraditi kudu 
El-Ihlas u Diennetu." "Sura Kui huvallahu ehad ravna J e trecini Kur'ana." 



UCenje napamet ajeta "Ko upamti deset ajeta iz pocetka sure EKKehf. bit ce sacuvan 
iz sure El-Kehf od Dedzdzala." 



11 



Nagrada 
mujezinima 



"Nece Cuti glas mujezina dzinn, covjek ili bilo sta drugo, a da mu 
nece svjedociii na Sudnjem danu." "Mujezini ce biti najduzih 
vratova na Sudnjem danu." 



12 



13 



Ponavijanje rijefi 

za mujezinom 
prilikom ezana i 

dova posiije 

proudenog e/ana 

Potpuno uzimanje 

abdesta 



"Ko kaze nakon sto cuje ezan: 'Aliahu, Gospodaru ovog savrsenog 
poziva i nastupajuceg namaza. daj Muhammedu vesilet i 
vrijednost, prozivi ga na pohvalnoj poziciji (mekamil-mahmudu) 
koji si mu obecao', bit ce mu dozvoljeno moje zalaganje na 
Sudnje m danu." 



"Ko bude uzimao abdest, pa to lijepo u^ini, izaci de grijesi iz 
njegovog tijela, pa cak i ispod njegovih noktiju." 




Dova nodliie "Svakom od vas ko se abdesti, pa lijepo uzme abdest, pa onda kaze: 

14 . J . 'EShedu en ia ilahe illallah ve enne Muhammeden abduhu ve resuluhu', 

abdi'sta ... .„ , .,.,,.,,.„ 
bit ce otvorena osmera dzennetska vrata i uci ce na ko ja zeli. 



Dva rekata "Svakome ko uzme abdest na lijep nacin, a zatim ustane i klanja 
15 poslije dva rekata, predajuci se u njima svojim srcem i licem, obavezan je 
abdesta Dzennet." 



Mnogo "Ko krene u dzamiju gdje se obavija zajednii5ki namaz. jednim 

16 koraka ka korakom ce mu se brisati lose djelo. a drugim ce mu se upisivati dobro, 

dzamijama i kada dolazi ikada se vraca." 



._ Odiazak u "Ko jutrom ili navefer ode u dzamiju, Allah ce mu u D2ennetu 
dzamiju pripremiti staniste kada god ode, jutrom i veeeri." 



"Ko se lijepo okupa pelkom, a zatim porani iduci koracima i ne vozeci 

se prijevoznim sredstvom. te se priblizi imamu i bude slusao. a ne bude 

Prioremanip i '^'^^pctrebno govorio. za svaki korak kuji ucini imat ce nagradu za 

lo . . jednu sodinu posta i namaza." "Nece se 6ovjek petkom okupati i 

IS ran enje na •' „. . ." , ,., , ,. .,. ■'..^. . . '^ , .. 

J, „ „ ocistiti se koliko moze, namazati se uliem ill naminsati se mirisom kon 

dzuma-namaz . ... , ,, ^ . , , -' 

ima u kuci, a potom krenuti (u dzamiju) ne rastavljajuci dvojicu. a 

potom klanjati koliko mu je propisano i pomno sluSati kada imam 

govori. a da m u nece b iti oprosteni grijesi izmedu te i druge dzume." 



Pri tizanie na ' '^^ "^^^^ '^"^^^ klanja cetrdesct dana u dzematu take da prispije na 

19 ... . , , . pocetni tekbir, bit ce mu upisana dva oslobodenja: oslobodenje od 

pocelni tekbir T, . ■ , ■ ^ - . -<, , „ ■' 

Vatre i os o bo denje od nifaka. 



^„ FarZ'namaz u "Namaz u dzematu boiji je od pojedinacnog namaza za dvadeset sedam 
dzematu stepeni." 



^. .Jacija i sabah "Ko klanja jaciju u dzematu kao da je klanjao pola noci, a ko klanja 
u dze matu sabah u d zematu kao da je klanjao cij elu noc. " 



«« Namaz u "Da Ijudi znaju koliko je nagrada u ezanu i prvom saffu, a zatim ne 
prvom saffu nadu dru go g rjeSenja . osim da izvlace nasrecu. uc inili bi to." 



„ . ^ "Ko klanja u jednom danu i noci dvanaest rekata. bit ce mu sagradena 

2^ . . .... . kuca u Dzennetu" - cetiri rekata prije podne. dva rekata poslije, dva 

•* •' rekata poslije aksama, dva rekata poslije jacije i dva rekata prije 
sabahskog farza. 



sunneta 



Neka zena dosla je Vjerovjesniku. sallallahu alejhi ve sellem. i rekla 

-, V mu: "Allahov Poslanice, ia volim klanjati za tobom." On rece: "Ja znam 

r,. Namaz zeneu , ,• ,- n • ,• r • i, ■ u - • ■ , -• 

•^4 „j„„„; 1-,,^: da ti volis klanjati /.a ninom, an je namaz koji obavis u svojoj kuci 

boIji od namaza koji obavis u lokalnom mesdzidu, a namaz koji obavis 

u lokalnom mesdzidu Ixilji je namaza koji obavis u mome mesdzidu." 



njenoj kuci 



^r , , r h "§to vise cini sedzdu Allahu. Neces ucinili jednu sed^du AUahu a da ti 
■' Allah njome nece podici jedan siepen i pobrisati jedan grijeh." 



namaza 



r,jr 1 u 1 X- Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od dunjaluka J svega stoje 

26 sabanskos farza i^ 1 1 • u u • am u • -.-.■ m 

h h iT' f na njemu. Ko kianja saban, on je u Allanovoj zastiti. 



"Na zglobovima prstiju svakog od vas osvane sadaka. Svaki tesbih u 
rijecima (subhanallaii) je sadaka, svaki tahmid (elhamdulillah) je 

27 Duha-namaz sadaka, svaki lehlil (la ilahe illairah) je sadaka, svaki tekbir (Allahu 
ekber) je sadaka. Naredivanje dobra je sadaka i zabrana zla je sadaka. 

2Ui sve to dovoljno je klanjati dva rekata duha-namaza." 




Ko ostane sjediti na "Meleki donose blagoslov na jednog od vas dok je na mjestu 
28 mjestu gdje je klanjao klanjanja sve dok tie progovori. Oni govore: 'Allahu, oprosti 
sponiinjuci Allaha mu. Allahu. smi l uj mu sc 



Spominjanje Allaha poslije "Ko klanja sabah u dzematu, a zatim sjedne spominjuci 

«abah-namaza u dzematu sve Allaha sve dok ne izade sunce, a potom klanja dva 

dok ne izade sunce, a zatim rekala, imat ce nagradu poput nagrade za hadzdz i 

kla njan je dva rekata umr u - putpun u. potpunu, potpunu." 



Ko se probudi da "Ko se probudi nocu, pa probudi svoju suprugu da klanjaju 
30 kJanja nocu i probudi dva rekata zajedno. bit ce upisani mcdii one koji mnogo 
svoj u suprugu Allaha s p om inj u i one (ze ne) koje mnog o Al laha spomi nju." 



Ko bude imao namjeru "Svakom covjeku koji inace klanja nocu, pa ga san nadvlada, 

31 klanjati nocu, ali ga Allah ce upisali nagradu za njegov namaz, a san ce mu biti 

san nadvlada sadaka." 



Dova "Ko se probudi nocu pa ka^e: 'La ilahe illallahu vahdehu la serike lehu. lehul 

Onega mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli sej'in kadir. el-hamdulillahi ve 

32 ko se subhanallahi ve la ilahe illallahu vallahii ekber, ve la havle ve la kuvvete ilia 

probudi billahi', a potom kaze: 'Allahu. oprosti mi', ill bude za ne§to zamolio, bit ce 

nocu mu usi isan o. Ako uzme abdes t pa klan ja. njeg ov nam az ce biti primljen." 



Subhanallahi vel-hamdu "Ko izgovori 'subhanallahi' poslijc svakoga namaza 33 
lillahi vallahu ekber (33 puta. i 'elhamduliilahi' 33 puta i 'Allahu ekber' 33 puta-to 

OT puta) i zavrsavanje je 99. a stoli put rekne 'la ilahe illallahu vahdehu la serike 
rijecima la ilahe illallahu lehu. lehui-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli sej'in 
vahdehu... poslije svakog kadir - bit ce mu oprosteni grijesi makar ih bilo poput 

obave znog nam aza morske pjene." 



Ucenje Ajctul-Kursijje „^ -• v ^ i^ ••• i i 

~- 11 . Ko prouci Aietul-KursHiu nakon svakog propisanog 
34 oakon svakog obaveznog ^ .. _. , , * r-w- =^ f f » 

^ ^ namaza, sprijecit ce ga da ude u Dzennet samo smrt. 



namaza 



"Svakog muslimana koji posjeti bolesnika jutrom, blagoslovit 

ic ^i--i ■ I. ■ <^e sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne. ako ga 

35 Obilazak bolesnog ... . u, , . ■ a a . u i- a i r 

^ obide navecer. blagoslovit ce ga sedamdeset hiljada meleka 

sve dok ne osvane i imat ce p otok u Dzennetu." 



-,£ Ko kaze rijefi tevhida i na "Svaki rob koji kaze 'la ilahe illallah', a potom umre na 
njima umre tim rijecima, uci ce u Dzennet." 



"Ko utjesi unesrecenog imat ce nagradu poput njegove. 
37 Ko utjesi unesrecenog Svakog muslimana koji utjesi svoga brata u njegovoj 
nedaci, Allah ce zatxijenuti u odoru pocasti." 



-o 1 • • • -L Ko okupa mejita i saknje njegove mahane, Allah ce mu 

3o sakrivame njegovih -.'. . , , . „ 

•'.■'* oprostiti cetrdesel puta. 

manana '^ ^ 



Klanjanje dzenaze- "Ko bude prisustvovao dzenazi dok se ona klanja. njemu pripada 

namaza, te slijedenje jedan kirat. Ko bude prisustvovao sve dok se ne ukopa mejit, 

39 dzenaze do mezarja pripadaju mu dva kirata. Receno je: 'Sta su dva kirata?' Rece: 

sve dok mrtvi ne 'Poput dva velika brda.'" Ibn Omer rece: "Neniami smo bili 

bud e ukopan p r ema mnogim kiratima." 

^1 Izgradnja dzamija radi "Ko izgradi dzamiju radi Allaha, pa makar bila poput pticijeg 
Allaha IJzvisenog g nijezda. Allah ce mu sa gradi ti kucu u Dz ennetu." 



"Svakoga dana kada robovi osvanu. spuste se dva meleka i jedan 
41 Udjeljivanje od njih kaze: 'Allahu. povecaj onome ko tro§i', a drugi kaze: 

'Allahu, uskrati onome ko ne trosi.'" 




"Sadaka nece umanjiti imelak. Allah ce oprostom povecati mbu samo ponos. Nece se 
niko poni/iti radi Allaha a da ga Allah nece uzdici. Jedan dirhem je pretekao stotinu 
42 ^ hiljada dirhema." Rekose: "Allahov Poslanife, kako?" Rece: "Covjek je imao dva 
dirhema, pa jedan zadrzao. a jedan udijeiio kao sadaku. a drugi covjek je imao mnogo 
tmetka. pa je u/eo iz njegovog mnostva stotinu hiljada pa pcnlijelio ga kao sadaku." 






!5 



^~ Postidbu bez "Svaki musliman koji drugom muslimanu posudi dva pula, kao 
_] kamate da mu je jedanput udijeiio sadaku." 



"Neki covjek je drugim Ijudima davao pozajmice, pa bi svome 

AA Oprosi clugji onome slugi rekao: 'Kada dodes do onoga ko je u teskom stanju. zaobidi 

ko je u teskoci ga, pa mozda Allah nama lako prede preko grijeha.' Susreo je 

Allaha, pa mu je On pre sao preko grije ha-" 



. c Postiti jedan dan na "Ko bude postio jedan dan na Allahovom putii. Allah ce njegovo 
Ailahovom putu lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina." 



P ■<■*■ t ' H- • "Postiti tri dana u svakom mjesecu isto je kao postiti cijeiu 

.^ ■ . godinu." Upitan je o postu na dan Arefata, na je rekao: "Brise 

46 svakommjesecu, ^ . , . •^ ., •*. ' ,. „ ,, . . ■' , 

A A f # ■ A- gnjehe iz prosle i naredne gtxiine. Upitan je o postu na dan 

Asure, pa je rekao: Bnse grijehe tz p rosle godme. 



.^ Postiti scst dana Ko isposti ramazan, a zatim ga poprati sa postom sest dana 
sevv ala se vvala, kao da je ^stio cijeju gtxlinu.^" 



^o Teravih-naniaz sa imamoni "Kada covjek kianja za imamom sve dok imam ne ode, 
sve dok ne zavrsi upisano mu je klanjanje cijele noci." 



Primlje "Ko obavi hadzdz. a nije spolno opcio ili ruzno govorio. vratit ce se (bez 

49 n grijeha) kao u danu kada ga je majka rodila." "Za primljen hadzdz nema druge 

hadzd/ nagrade osim Dzenneta." 



SO Umra u ramazanu "Um ra u ramazanu jcdna ka je hadzd?.u ili ha dzdzu sa mnom. 



n h H" >1 "Nema dana u kojima je djelo draze Allahu od ovih dana" mislio je 

. ^ .. na deset dana zul-hidzdzeta. Rekose: "Allahov Poslanice, pa cak i od 
flcsci Drvih 
51 , \ .... dzihada na Allahovom putu?" Recc: "Pa cak i od dzihada na 

I h'rt H' t' Allahovom putu, osim covjeka koji ode u borbu sa svojim imetkom, 

I pa se ni sa cim ne vrati." 



jj Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. rekli su: "Allahov Poslanice, sta 

CT ■£ _su ovi kurbani?" Rece: "Sunnet vasega oca Ibrahima." Upitase: "Sta nama pripada, 

3 Allahov Poslanice. od nagrade?" Rece: "Za svaku diaku imate nagradu." Upitase: "Je li to 

za vunu. Allahov Poslanice?" Re ce: "Za svak u dlaku na vuni imate jednu nagradu."' 

"Primjer ovog ummeta je kao primjcr cetiri covjeka: covjeka kojem je 

Ispravan nijjet Allah da imetak i znanje. pa on postupa po svome znanju i trosi imelak na 

dovudi ispravan nacin: covjeka kojem je Allah dao znanje. ali mu nije dao imetak. 

vjcrnika na pa on govori: 'Da imam koliko ima i ovaj. radio bih one sto i on radi.' 

<-n vi.sokc stepene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Njih dvojica su isti u 

u Dzennctu. iiz nagradi'; Covjeka kojem je Allah dao imetak. ali mu nije dao znanje, paje 

cinjenje djela nemaran u pogledu svoga imetka i dijeii ga u svrhe u koje ga ne treba 

prenia dijeliti; covjeka kojem Allah nije dao ni znanja ni imetka, pa govori: 'Da 

mogucno.stima imam koliko ima i ovaj. radio bih ono sto i on radi.' Allahov Poslanik. 

sallallahu alejhi ve sellem. rece: 'Oni su jednaki u teretu koji nose."' 



I Sejh Albani ovaj hadis smatrao apokriftiim. u Sahih „Et-Terglbu"" br. f>72 ili u ..Silsiletu-I- 
ehadisid-daifa" br. 527. a ima ucenjaka koji su smatraju da ne postoji vjerodostojan hadis koji 
ukazuje na vrijednost kianja kurbana 




"Prednost alima nad poboznjakom je kao moja prednost nad vasim 

Nagrada i najnizim." Potom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. rekao: 

54 vrijednost "Uistinu Allah. Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje. pa cak i 

aiima mrav u mravinjaku, pa i riba, donose blagoslov na onoga ko Ijude 

poducava dobru." 



"Sehid kod Allaha ima sest odlika: oprosti mu se cim mu potece krv, 
vidi svoje mjesto u Dzennetu, biva zasticen od patnje u kaburu. bit ce 

55 Naiirada sehida ^'S"'"''" ^ velikog uzasa, na glavu mu se stavlja kmiia pocasti, jedan 
dijamant na njoj bolji je od dunjaluka i svega sto je na njemu, ozenit 
ce se sa sedanideset dvije hurije, bit ce mu dato da se zalaze za 

sedamdeset svojih bliznjih srodnika." 



Ranjavanje na "Nece niko biti ranjen na AUahovom putu, a Allah najboije zna ko biva 
56 AUahovom ranjen na Njegovom putu. a da nece doci na Sudnji dan, a sa njegovog 
P"tu lica ce teci krv. boja ce biti boja krvi. a miris. miris mosusa." 



Rdiienie na "J^dan dan bdijenja na frontu na AUahovom putu bolji je od 
^^ liniiama fronta ^""J'^'uka i svega sto je na njemu. a mjesto bica jednog od vas u 
Dzennetu boljeje od dunjaluka i svega sto je na njemu." 



^g Ko opremi borca na "Ko opremi borca na Ailahovom putu, i on se bori. Ko 
AUahovom putu zamijeni borca u brizi za njegovom porodicom, I on se bori." 



^^ ZamoUti iskreiio Allaha "Ko Allaha istinski zamoli da bude sehid, Allah ce ga staviti 
za nagradu sehida na stepene sehida pa makar umro u svojoj postelji." 



Piac iz bojazni od "Dva oka nece dodirivati vatra: oko koje bude plakalo iz 
60 Allaha i strazarenje na bojazni od Allaha i oko koje zanoci strazareci na AUahovom 
Njegovome putu putu." 



"Nece muslimana zadesiti zamor, bolest, briga, tuga, uznemirenost 
61 Iskusenje niti potistenost, pa cak i trn koji ga ubode. a da mu Allah time nece 
pobrisati neke gri j ehe." 



Oslanjanje na Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, prikazani su narodi u snu 

Allaha, j vidio je svoj ummet, a medu njima je bilo sedamdeset hiljada koji 

62 kauterizacija, ce uci u Dzennet bez polaganja racuna ili kazne. a oni su: oni koji 

trazenje ucenja ne spaljuju rane, ne traze da se uci rukja i nisu sujevjemi, a na 

rukje i sujevjerje svoga Gospodara se oslanjaju." 



Nagrada za one "Svakog muslimana kome umre troje djece koja nisu dostigla 
63 kojima su umrla punoljetstvo, Allah ce uvesti u Dzennet iz Svoje obilne milosti 
malol jetna djeca prema njima." 



^ Gubitak vlda i Allah kaze: '"Kada Svoga roba iskusam gubitkom dva mu draga 
strpljenje u tome pj^a, pa se on strpi. Ja cu mu kao naknadu za njih dati Dzennet." 



,^ Oslaviti nesto iz "Neces nesto ostaviti bojeci se Allaha, azze ve dzelle, a da ti Allah 
bogobojazncsti nece dati bolje od toga." 



66 ^"^'•"J^ spolnog "Ko mi garantuje za ono sto je izmedu dvije vilice i izmedu dvije 
organa i jezika noge, ja mu garantujem Dzennet" (tj. jezik i spolni organ). 



Uceiiie bismille "^'^'^^ covjek ude u svoju kucu spominjuci Allaha pri ulasku i pri 

nriliknm iilnvku uz'manju hrane, sejtan rekne: 'Vi nemate ni prenocista ni vecere.' A 

^^ kiieii i ^^d^ ude i pri ulasku ne spomene Allaha, sejtan rekne: 'Dobili ste 

Drilikom iela prenociste', a kada ne spomene Allaha prihkom uzimanja hrane, 

kaze: 'Dobili ste prenociste i veceru."' 




68 



Zahvala Atlahii 
poslije jela i 



"Ko bude jeo hranu pa kaie: 'Hvala Altahu Koji me je nahranio 
ovim i opskrbio me bez moje moci i snage', bit ce mu oprosteni 



Dica te oblacenie P''^'hodnt grijesi." "Kada nesto popije pa kaze: 'Hvala Allahu Koji 
noveodiece ^^ J^ napojio ovim...'" "Kada obuce novu odjecu kaze: 'Hvala 
Allahu Koji me je obukao ovim."' 



69 



Ko zeli da mu 

Allah olaksa 

tegobe njegovoga 

posla 



Fatima je upitala Vjerovjesnika. sallallahu alejhi ve sellem, da JoJ 
pribavi slugu, pa je njoj i Alijju rekao: "Hocete 11 da vam ukaJem na 
ono sto je boije od toga sto ste me piiali? Kada legnete u postelju, 
recite 'Allahu ekber' 34 puta, 'subhanallahi' 33 puta i 
'elhamduliUahi' 33 puta. To vam je bol je o d sluga." 



70 



Dova prije 
spolnog odnosa 



"Kada neko od vas zeli da pride svojoj supruzi, pa kaie: 
'Bismillaiti, ailahumme dienihttes-sejatne ve dzennibis-sejtane ma 
rezaktena\ pa ukoliko im bude sudeno da tada dobiju dijete. sejtan 
mu nece nikako moci nauditi." 



-| L^ep odnos 
prema k^erkama 



"Ko bude iskusan necim u pogledu ovih kcerki, pa Hjepo prema 
njima bude postupao. bit ce mu zastor od Vatre." 



"Kada zena klanja pet obaveznih namaza, posti mjesec ramazan, 

^2 1^3 ^ni udovolji saCuva svoj spolni organ i bude se pokoravala muzu. bit ce joj 

muiu reSeno: 'Udi u Dzennet na koja god dzennetska vrata zelis.'" "Koja 

god zena umre. a suprug b ude nj ome zadovoljan. uci ce u Dzennet." 



73 



Odriavanje "Koga raduje da mu se opskrba dadne u obilju i da se zadugo o 
rftdhiiiskih veza njemu govori, neka odrzava rodbinske veze." 



74 



Skrbljenjeo "Ja i skrbnik jetima bit cemo u Dzennetu kao ova dva", pa je 
jetimu sastavio kaziprst i srednji prst 



Ko pomaze "Onaj ko izdr^va i izvrsava potrebe udovica i nevoljnika je kao 
75 udovicama I mudzahid na Aliahovom putu, ili kao onaj koji klanja nocu, a posti 
siromasima danju." 



76 



Lijepo 
ponasanje 



"Vjemik putem lijepog ponaSanja moie dostici stepen postaca i 
klanjaCa." "Ja garantujem kucu u najuzvisenijem dijelu Dzenneta 
onome ko ima lijep ahlak." 



Samilost i 
77 briznost prema 
stvore n jima 



"Allah ce se od Svojih robova smilovati milostivima." "Smilujte se 
onima na Zemlji, smilovat ce vam se Onaj Koji je na nebesima." 



78 



Zeljeti dobro "Nece od vas niko vjerovati sve dok svome bratu ne bude zelio ono 
musiimanima §to zeli samome sebi." 



79 



Stid 



"Slid donosi samo dobro." "Stid je dio imana." "Cetiri su stvari 
obicaji poslanika: stid. mirisanje. ciscenje zuba misvakom i brak." 



en Nazivanje 
selama 



"Neki covjek dosao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. i rekao: 
"Es-selamu alejkutn." Vjerovjesnik je rekao: "Deset." Potom je dosao 
drugi i rekao: "Ex-selamu alejkum ve rahnietiillali", pa je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem. rekao: "Dvadeset." Potom je dosao sljedeci 
rekao: "Es-selamu alejkum ve ralimelullahu ve herekatuhu." Poslanik, 
sallallahu al ejhi ve sellem. re kao je: "Trideset", tj. dobri h djela. 



81 



Rukovanjv pri 
susretu 



"Svakoj dvojici musiimana koja se suretnu pa se rukuju, Allah 
de oprostiti prije nego se rastanu." 



82 



Odbrana cast) 
musiimana 



"Ko bude branio ^asl svoga brata. Allah ce sa5uvati njegovo 
lice od Vatre na Sudnjem danu." 




QT Ljubav i druzenje sa "Ti ces biti sa onim koga votis." Enes je rekao: "Ashabi se nisu 
dobrima nicemu vise obradovali kao sto su se obradovali ovom hadisu." 



„ . , .. , "Allah, azze ve dzelle, kaze: "Onima koji su voljeli u ime Moje 

Oni Koii sc volt J J J 

84 ■ \ 11 . Uzvisenosti pripadaiu minberi od nura. Na tome ce im 

u ime Allaha ... . . . ^ " ^ ..,,.,. „ 

zavidjeti t vjerovjesnici i sehidi. 



oc Ko bude uputio dovu "Ko bude upulio dovu za svoga brata kada je on odsutan, 
za brat a mu sl imana zaduzeni meiek kaze: "Amin, i tebi isto pripada.'" 



86 



Trazenje oprosta za "Ko bude trazio oprosta za vjernike i vjernice, Allah ce mu za 
vjernike i vjernice sv akog vjernika i vjemicu upisati jedno dobro djelo." 



87 Ko uputi tia dobro "Ko ukaze na dobro. imat ce nagradu kao i onaj ko ga ucini." 



Uklanjanje "Vidio sam covjeka kako hoda po razlicitim predjelima Dzenneta radi 
88 smetnje sa drveta koje je posjekao sa sredine puta, jer je pravilo smetnje 
£uta Ijudima.' 



QQ Istrajnost u "Allahu nece dosadili dok vama ne dosadi." "Najdraza djela Ailahu su 
dobru ona koja najduze traju. pa makar bila malena " 



Ostavljanje "Ja garantujem kucu u podnozju Dzenneta onome ko ostavi raspravu pa 

SK) rasprave i makar bio u pravu, i kucu u sredini Dzenneta onome ko ostavi laz, pa 

lazi makar se i salio." 



g . Obuzdavanj "Ko obuzda srdzbu kada moze da je sprovede. Allah ce ga na Sudnjem danu 
i' srdzbe p ozvati £red syim stvorenjima i dat ce mu da odabere koju huriju zeli." 



q- Spomen po "Koga pohvalite po dobm, obavezan mu je Dzennet, a koga budete spominjali 
dobru Hi ziu po zlu . obaveza n mu je Dzehennem. Vi ste Allahovi svjedoci na Zemlji." 



Oiaksati "Ko otkloni od vjernika kakvu ovodunjalucku tegobu, Allah ce od njega 

muslimanti i otkloniti jednu od tegoba na Sudnjem danu." "Ko olaksa covjeku koji je 

93 sakriti u poteskoci, Allah ce mu oiaksati i na dunjaluku i na ahiretu." "Ko 

njegove prikrije grijehe muslimana, Allali ce prikriti njemu i na dunjaluku i na 

mahane a hiretu." "Allah po maze Svome robu sve dok on pomaze svome bratu." 



94 



"Ko bude imao namjeru da uradi dobro, pa ga ne uradi. Allah ce mu 

Zeljeti upisati jedno potpuno dobro djelo. Ako bude imao namjeru da ga uradi, 

uciniti pa ga uradi, Allah ce mu upisati od deset do sedamsto, pa i vise 

dobro ill umnogostrucenih djela." "Ko bude htio uraditi lose djelo, pa ga ne uradi, 

ioSe djelo Allah ce mu upisati jedno potpuno dobro djelo. A ko bude htio da ga 

ucini, pa ga i ucmi, Allah ce mu upisati same jedno los e d j elo." 



r-i , ■ ■ "Da se vi oslanjate na Allaha istinskim oslanjanjem, opskrbio bi vas kao 

I fulfill 1311 1'^ -J J r 

95 , A ||. . sto opskrbljuje ptice - one ujutro polijecu praznih, a navecer se vracaju 
punih -stomaka." 



„, Davanje predno.sti "Kome ahiret bude glavni interes, Allah ce mu dati bogatstvo u 
ahiretu srcu, objediniti njegovu snagu i dunjaluk ce mu doci poniz no." 



Pravedan "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na dan kada ne bude drugog hlada 

viadar, osim Njegovog: pravednog vladara, mladica koji je odrastao u ibadetu svome 

mladic koji Gospodaru, covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu Ijudi koji su se 

se veze za zavoljeli u ime Allaha, radi Njega su se sastajali i rastajali, covjeka koga neka 

dzamiju, ugledna i lijepa zena pozove na blud, a on kaze: 'Ja se bojim Allaha', covjeka 

ljubav u line koji dadne sadaku pa je sakrije tako da njegova Ijevica ne zna sta je dala 

Allaha desnica, i covjeka koji u osami spomene Allaha, pa mu oci zasuze." _ 



Pravcdni u "Pravedni ce kod Allaha biti na minberima od svjetlosti na pohvalnoj poziciji 
98 svakome kod Milostivog, a obje Njegove ruke su desne. To su oni koji su pravedni u 
pitanju svojim presudama, porodicama i u onome nad cime su imali ovlasti." 




Zahvala Allahu '^^ ^^^^ j^*^ hranu pa kaze: 'Hvala Allahu Koji me je nahranio 
Dosliie iela i ovim i opskrbio me bez moje moci i snage', bit ce mu oprosteni 
^^ pica, te oblacenie P^'^^hodni grijesi." "Kada nesto popije pa kaze: 'Hvala Allahu Koji 
me je napojio ovim...'" "Kada obuce novu odjecu kaze: 'Hvala 
Allahu Koji me je obukao ovim/" 



nove odjece 



Ko zeli da mu P^'™^ J^ upitala Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. da joj 
Allah olaksa P"bavi slugu, pa je njoj i Alijju rekao: "Hocete li da vam ukazem na 
^^ teeobe niesovosa °"° ^^^ J^ ^°^j^ ^^ ^^^^ ^'" ^'^ '"^ P''^'^^ ^^'^^ legnete u postelju 

posia ''^^'•^ 'Allahu ekber' 34 puta, 'subhanallahi' 33 puta 
'elhamdulillahi' 33 puta. To vam je bolje od sluga." 



"Kada neko od vas zeli da pride svojoj supruzi, pa kaze: 

70 Dova prije 'Bismillahi, allahumme dzenibnex-sejatne ve dzennibis-sejtane ma 

spolnog odnosa rezaktena', pa ukoiiko im bude sudeno da tada dobiju dijete, sejtan 

mu nece nikako moci nauditi." 



J I Lijep odnos "Ko bude iskusan necim u pogledu ovih kcerki. pa lijepo prema 
prema kcerkama njima bude postupao. bit ce mu zastor od Vatre." 



"Kada zena klanja pet obaveznih namaza, posti mjesec ramazan, 
j2 Da zeni udovolji sacuva svoj spolni organ i bude se pokoravala muzu. bit ce joj 

reCeno: 'Udi u Dzennet na koja god dzennetska vrata zelis. Koja 

god zena umre, a suprug bude njome zadovoljan. uci ce u Dzennet." 



muzu 



73 



74 



Odrzavanje "Koga raduje da mu se opskrba dadne u obilju i da se zadugo o 

rodblnskih veza pjemu govori. neka odrzava rodbinske veze." 

Skrbljenje o "Ja i skrbnik jetima bit cemo u Dzennetu kao ova dva", pa je 
jetimu sastavio kaziprst i srednji prst, 



75 



Ko pomaze 
udovicama i 
siromasima 



"Onaj ko izdrzava i izvrsava potrebe udovica i nevoljnika je kao 
mudzahid na AUahovom putu. Hi kao onaj koji klanja nocu, a posti 
danju." 



76 



Lijepo 
ponasanje 



"Vjemik putem lijepog ponasanja moze dostici stepen postaca i 
klanjaca." "Ja garantujem kucu u najuzvisenijem dijelu Dzenneta 
onome ko ima Hjep ahlak." 



Samilost i 
77 briznost prema 
stvorenjima 



"Allah ce se od Svojih robova smilovati milostivima." "Smilujte se 
onima na Zemlji, smllovat ce vam se Onaj Koji je na nebesima." 



78 



Zeljeti dobro "Nece od vas niko vjerovati sve dok svome bratu ne bude zelio ono! 
muslimanima sto zeli samome sebi." 



79 



Stid 



"Stid donosi samo dobro." "Stid je dio imana." "Cetiri su stvari| 
obicaji posl ani ka: stid, m i risanje. ciscenje zuba misvakom i brak." 



80 



81 



"Neki covjek dosao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 

"Es-selanni alejkum." Vjerovjesnik je rekao: "Deset." Potom je dosao 

Nazivanje drugi i rekao: ' Es-selamii alejkum re rabmetuUab" . pa je Vjerovjesnik, 

selama sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dvadeset." Potom je dosao sljedeci i 

rekao: "Es-selamu alejkum ve rahmetuUahu ve berekatuhu." Poslanik 

sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Trideset". tj. dob rih djela. 

Rukovanje pri "Svakoj dvojici muslimana koja se suretnu pa se rukuju, Allah 
susretu ce oprostiti prije nego se rastanu." 



82 



Odbrana ^asti 
muslimana 



"Ko bude branio cast svoga brata, Allah ce sacuvati njegovo 
lice od Vatre na Sudnjem danu." 




OT Ljubav i druzenje sa 'Ti ces biti sa onim koga volis." Enes je rekao: "Ashabi se nisu 
dobrinia nicemu vise obradovali kao sto su se obradovali ovom hadisu." 



On' ko" s I "Allah, azze vedzelle, kaze: "Onima koji su voljeli u ime Moje 
^ i>v.o Aiioka Uzvisenosti pripadaju minberi od nura. Na tome ce im 

zavidjeti i vierovjesnici i sehidi. 



ae- Ko bude uputio dovu "Ko bude uputio dovu za svoga brata kada je on odsutan, 
za brata mastimana zaduzeni meiek kaze: "Amin. i tebi isto pripada.' " 



86 



Trazen je oprosta za "Ko bude trazio oprosta za vjernike i vjernice, Allah ce mu za 
vjernike i vjernice svakog vjemika i vjemicu upisati jedno dobro djelo." 



87 Ko uputi na dofaro "Ko ukaze na dobro, imat ce nagradu kao i onaj ko ga ucini." 



Uklanjanje "Vidio sam covjeka kako hoda po razlicitim predjelima Dzenneia radi 
88 smetnje sa drveta koje je posjekao sa sredine puta, jer je pravilo smetnje 
p uta Ijudima." 



nn Istrajnost u "Allahu nece dosaditi dok vama ne dosadi." "Najdraza djela Allahu su 
dobru ona koja najduze traju, pa makar bila malena." 



Ostavljanje "Ja garantujem kucu u podnozju Dzenneta onome ko ostavi raspravu pa 
90 rasprave i makar bio u pravu, i kucu u sredini Dzenneta onome ko ostavi laz, pa 
lazi makar se i salio." 



g . Obuzdavanj "Ko obuzda srdzbu kada moze da je sprovede, Allah ce ga na Sudnjem danu 
e srdzbe pozvati pred svim stvorenjima i dat ce m u da odabere koju huriju zeli " 



g^ Spomen po "Koga pohvahte po dobru, obavezan mu je Dzennet. a koga budete spominjali 
dobru ili zlu po zlu, obavezan mu je Dzehennem. Vi ste Al l ahovi s v jedoci na Zemlji." 



OlakSati "Ko otkloni od vjernika kakvu ovodunjalucku tegobu, Allah ce od njega 

muslimanu i otkloniti jednu od tegoba na Sudnjem danu." "Ko olaksa covjeku koji je 

93 sakriti u poteskoci, Allah ce mu oiaksati i na dunjaluku i na ahiretu." "Ko 

njegove prikrije grijehe muslimana, Allah ce prikriti njemu i na dunjaluku i na 

niahanc a hiretu." "Allah pomaze Svo me robu sve dok on pomaz e svome bratu." 



94 



"Ko bude imao namjeru da uradi dobro. pa ga ne uradi. Allah ce mu 

Zcl.jeti upisati jedno potpuno dobro djelo. Ako bude imao namjeru da ga uradi, 

ui^initi pa ga uradi. Allah ce mu upisati od deset do sedamsto, pa i vise 

dobro ili umnogostrucenih djela." "Ko bude htio uraditi lose djelo, pa ga ne uradi, 

lose djelo Allah ce mu upisati jedno potpuno dobro djelo. A ko bude htio da ga 

ucjni.^a ga i ucini. Allah ce mu upisati samo jedno lose djelo." 



j^ I . . "Da se vi osJanjate na Allaha istinskim oslanjanjem, opskrbio bi vas kao 
^^ na Allaha ^^° opskrbljuje ptice - one ujutro polijecu praznih, a navecer se vracaju 
punih st omaka." 



g, Davanje prednosti "Kome ahiret bude glavni interes, Allah ce mu dati bogatstvo u 
ahiretu srcu, objediniti njegovu snagu i dunjaluk ce mu doci ponizno " 



Pravedan "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na dan kada ne bude dmgog hlada 

vladar, osim Njegovog: pravednog vladara, mladica koji je odraslao u ibadetu svome 

mladie koji Gospodaru. covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu Ijudi koji su se 

97 se veie za zavoljeli u ime Allaha. radi Njega su se sastajali i rastajali. covjeka icoga neka 

dzamiju, ugledna i lijepa zena pozove na blud, a on kaze: 'Ja se bojim Allaha', covjeka 

ljubav u ime koji dadne sadaku pa je sakrije tako da njegova Ijevica ne zna sta je dala 

Allaha desnica, i covjeka koji u osami spomene Allaha, pa mu oci zasuze." 



Pravedni u "Pravedni ce kod Allaha biti na minberima od svjetlosti na pohvalnoj poziciji 
98 svakonie kod Milostivog. a obje Njegove ruke su desne. To su oni koji su pravedni u 
pitanju svQJim presudama, porodicama i u onome nad cime su imali ovlasti-" 



STVARI KOJIMA SE 
NAVODI ZABRANA, 

KAO I ZABRANA NJIHOVOG CINJENJA 



Br ZabraiijenasUar Allahov Poslanik. sallallahu alejhi ve scllem. rekao je: 




1 



Oholost 



"Nece u Dzennet uci onaj u cijem srcu bude truncica oholosti." 
"Oholost je: odbacivanje istine i potcjenjivanje Ijudi 



w ,. •' "Kg se bude isticao radi reputacije, Allah ce ga obrukati. Ko se 
reputacijom 



bude pretvarao, Allah ce pokazati one sto krije u svojoj dusi." 



Razvratan 
govor 



"Najgori Ijudi po stepenu kod Allaha na Sudnjem danu bit ce 
oni koje drugi Ijudi izbjegavaju stiteci se od njihovog 
razvratnos go vera." 



Laz 



"Tesko onome koji prica price kako bi nasmijao Ijude i iznosi 
lazi. Tesko njemu! Tesko njemu!" 



r Grijesi i "Smutnje ce biti izlozene srcima kao sto su na hasuri poredane slamcice. 
' smutnje Koje god srce poprimi smutnju, na njemu se pojavi cma tacka." 



6 Sniiuniranip ^^^ prtsluskivao govor Ijudi, a oni ga preziru, 

P"' "' Sudnjem danu ce se sipati zagrijano olovo u njegovo uho." 



na 



Slikanje 



"Najgori Ijudi po kazni na Sudnjem danu bit ce oni koji su 
slikali." "Meleki ne ulaze u kucu u kojoj se nalazi pas ili slika. 



Prenosenje "Nece u Dzennet uci nemmam - prenosilac tudih rijeci." 
tudih rijef i Nemimet znaci prenositi tude rijeci s ciljem pravljenja nercda 



"Znate li sta je ogovaranje?" Rekli su: "Allah i Njegov Poslanik 
najbolje znaju." Rece: 'Da spomenes svoga brata po onome sto 

9 Ogovaranje prezire." Receno je. "A sta ako o svome bratu reknem ono sto je 
istina?" Rece: "Ako o njemu reknes istinu, onda si ga ogovorio, 

a ako o njemu reknes ono sto ni je istina, onda si ga potvorio." 



10 Proklinjanje 



"Proklinjanje vjemika je kao njegovo ubislvo." "Proklinjaci 
nece biti zaiagaci. niti svjedoci na Sudnjem danu." 



Otkriva "Najgori covjek po svojoj poziciji na Sudnjem danu je onaj koji 
1 1 nje povjeri svojoj zeni odredene stvari, a i ona njemu, a zatim on obznani 
tajne njenu tajnu.' 



12 



Izlazak namirLsane 
zene iz kuce 



"Svako oko cini blud (tj. koje gleda u zabranjeno), a kada 
se zena namirise, pa prode pored mjesta okupljanja 
muskaraca. ona je takva i takva (tj. biudnica) 



"Koji god covjek kaze svome bratu: 'Nevjemice', jedan 
od njih je na sebe navukao nevjerstvo. Bit ce onako kako 
je rekao, a u suprotnom ce se na njega vratiti." 



13 



Optuziti 
muslimana za kufr 



14 



Pripisivanje 
nekom drugom 



ocu 



"Ko se bude pripisivao drugom ocu mimo svoga, znajuci 
to, Dzennet mu je zabranjen." "Ne odricite se svojih 
oceva. jer onaj ko se odrekne svoga oca, to je nevjerstvo." 



15 



Zastrasivanje 
muslimana 



"Nije dozvoljeno muslimanu da zastrasi muslimana." "Ko 
bude uperio pre ma svome bratu ostar predmet, meleki ga 
proklinju sve dok ga ne spusti." 



Nazivanje 
16 munafika i fasika 
gospodom 



"Nemojte govoriti munafiku da je gospodin, ako je on 
gospodin, onda ste vi izazvali srdzbu svoga Gospodara." 



Posjecivanje 
17 kabura od strane 
zena 



"Allah je prokleo one koji mnogo posjecuju kabure." Ummu 
Atije, radijaltahu anha, rekla je: "Zabranjeno nam je da 
slijedimo dzenaze, ali ta zabrana nije bila sasvim cvrsta.' 



^ Q Da zena izbjegava 
muza 



Kada muz pozove svoju zenu u postelju, pa ona odbije 
doci, meleki je proklinju sve dok ne osvane." 




/ 



Varanie "^^^^^"^ ^^^^ kome Allah dadne na povjerenje podanike, pa on 
19 „„Hr.nJir« jednog dana umre varajuci ih, Allah mu je zabranio ulazak u 
podanika ^^gnnet." 



20 



Davanje fetvi bcz "Ko bude davao fetve bez znanja, snosh ce grijeh za 
znanja onoga kome j e dao fetvu." 



-1 Da zena trazi "Koja god zena zatraXi od svoga muza razvod. bez 
razvod brak a ikakvog povoda, zabran j en j oj je mirts Dzenneta." 



T> v:<>fon:o -w^^w.^ "Meleki ne prate druzinu s kojom se nalazi pas ili zvono." 
ZI Vjesanje zvona "Zvono je sej tanska svirala." 



22 Izostavljanje "Ko izoslavi dzumu tri puta iz nemara, Allah ce mu 
dzume iz nemara zapecatiti srce", tj . bez o pravdanja 



^^ Czurpiran je tude "Ko otudi nepravedno pedalj tiide zemlje. Allah ce ga 
^ zeml je natovariti na Sudnjem danu sa seda m ze maija " 



25 Govor koji srdi "Rob izgovori neku rijeC iz srdzbe, ne razmisljajuci o njoj. 
Allaha pa se s njome strovali u Dzeh e nnem se damdeset godina." 



-,£ ? :„s..a: Nemo te mnoso pncati ne spommiuci Allaha. Mnostvo 

26 nespominjuci ■'. ^ *^ ah u ^- ■ i ^ ■ " 

Allaha govora bez spomena Allaha cini srce okrutnim. 



Unlitanie tude "AUah je prokleo onu koja uplice i onu koja trazi da joj se 

27 Unit, uplice tuda kosa, onu koja tetovira i koja trazi da se 

*^^^ tetovira." 



Medusobno "Nije dozvoljeno vjerniku da izbjegava svoga brata vi§e 
28 izbjegavanje od tri dana." "Ko izbjegava svoga brata godinu dana, kao 
muslima na da mu je prosuo krv." 



2Q Oponasati AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je zene 
suprotan spo t koje oponasaju muskarce i muskarce koji o ponasaju zene." 



Tra/iti nnvrat "^^^i ^^ ^^'^^ povrat svoga poklona nalik je psu koji povrati. a 
^^ Dokiona z^atim pocne jesti ono sto je ptwratio." "Nije dozvoljeno covjeku da 
P d^dne ne sto ili pokloni, p a d a to ponovo trazi da mu se vrati." 



Tr-iziti 7nani<> "^^ ^^^^ "^'^ kakvo znanje kojim se trazi Allahovo zadovoljstvo, 
^^ rarli riiinialiika ^ "^ ^^^^ ^^ naucavao osim da bi postigao neki ovodunjaluckj cilj, 
^ ^nece osjetiti miris Dzenneta na Sudnjem danih" 



"Sinu Ademovom propisan jc njegov udio u zinaluku i on ce 

riedati u ^'^ neizostavno postici. Blud ociju je pogled. blud usiju je 

32 ,.>K-.,„!Br.« slusanje, blud jezika je govor. blud ruke je dodirivanje. blud 

■• noge je koracanje, srce tezi i pnzeljkuje. spolni organ 

potvrduj e ili porice." 



-i-y Osamljivanje sa "Nece se niko od vas osamiti sa tudom zenom a da im 
zen om tudiiikoni s ejtan n ece biti treci." 



Udaja zene bez "Koja god se zena uda bez odobrenja svog starateija, njen 
34 odobrenja brak je neispravan, njen brak neispravan. njen brak je 
starateij a neispravan." 



Viencanie zvano ^iabranio je Poslanik, sallallaliu alejhi ve sellem, brak 
35 •• ,ix- y _,. siear." Siear znaci da Coviek uda svoiu kcer ood uvietom 



sigar 



sigar." Sigar znaci da Covjek uda svoju kcer pod uvjetom 
da drug! uda svoju kc er. obostrano be z vjencanog dara." 



Zeljeti ugted kod "Uzviseni kaze: 'Ja sam najprect da Mi se ne cini sirk. Ko uradi 
36 Ijudi djelima kakvo djelo u kojem Meni nekoga pripise, Ja ostavim i njega i 
islama njegov sirk." 



2j Putovanje zene "Nije dozvoljeno zeni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan da putuje 
bez mahrema na razdal jinu koliko je jedan dan, osim sa blisklm srodnikom." 




"Za kime se bude naricalo bit ce kaznjen zbog tog naricanja na 
38 Naricanje Sudnjem danu." "Mrtvi se kaznjava u svome kaburu zbog 
naricanja za njim." 



Uznemiravani "^^ PQJede cmi ili bijeli luk, ili prasu, neka se ne priblizava 
^^ e klaniafa 'I'^Sem mesdzidu, jer meleki osjecaju neugodnost od onoga od 
•* cega neugodnost osjecaju i ijudi." 



Zakiinjati se "Ko se zakune nekim drugim mimo Allaha poCinio |e 
40 drugima mimo nevjerstvo ili sirk." "Ko se zaklinje, neka se zaklinje Allahom 
Allaha ili neka suti 



41 



Lazna 
zakletva 



"Ko se zakune zakletvom kojom otuduje die imetka 
muslimana, grjesno u toj zakletvi ustrajavajuci, susrest ce 
Allaha, a On ce na njega biti srdit." 



42 



Zaklinjanje 
pri prodaji 



"Cuvajte se mnogog zaklinjanja u prodaji zato sto se njome 
proda, a zatim se ponisti (bereket)." "Zakletva kojom se 
proda roba ponistava bereket." 



43 



Oponasanje "Ko oponasa jedan narod, on je njihov." "Nije od nas ko 
nevjernika oponasa druge." 



44 Pakost "Cuvajte se zlobe, jer zloba jede dobra d jela kao sto vatra jede 
suho granje" . ili J e rek ao: "travu". 



Izgradnja Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se gipsa 
45 dzamija na (poplocava) kabur, da se na njemu sjedi ili da se na njemu 
kaburima pravi gradevina." 



46 
47 



Pre vara i 
obmana 

Sjediti na 
kaburu 



"Kada Allah na Sudnjem danu sabere prve i potonje, svakom 
varalici ce s e po dici zastava, pa ce sc reci: 'Qvo je pre vara tog i tog.'" 



"Da neko od vas sjedne na zeravicu, pa mu ona spali odjecu 1 
oprzi njegovu kozu, bol je mu je nego da sjedne na kabur.' 



48 



Zalost za "Nije dozvoljeno zeni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan da 
mrtvima zali za mrtvim vise od tri dana, osim za muzem.' 



49 



Prosit! bez 
potrebe 



"Kunem se na tri stvari: ispricat cu vam pricu pa je dobro 
upamtite... Nece rob otvoriti vrata prosjacenja a da mu Allah 
nece otvoriti vrata siromastva." 



50 



Nadmetanje u 
trgovini bez 

namjere 
kupovine 



"Nece gradanin prodavati nomadu. nemojte se nadmetati u 
trgovini, niti ce covjek prodavati nesto kada je njegov brat 
vec to prodao." 



., Objavitinestanak"5'' i"'^ ^T'^^^^ ^f objavljuje u dzamiji da je izgubio 
jl :.,i-_i: IX i:- odrcdcnu stvar, neka kaze: Allan ti je ne vratio, jer 



jahalice u dzamiji ^^'^".^"" . »ivcli ncivd Rdz.c. « 
•* dzanuj e nisu gradene radi toga. 



52 



Prolaziti isored "^^ ^^^ °"^' '^^J' prolazi ispred klanjaca koliki grijeh 



klanjaca 



snosi, bilo bi mu bolje da stoji cetrdeset nego da prode 
ispred nj ega.' 



^^ ikindUa-namaza ^^ izostavi ikindija-namaz, propala su njegova djela.' 



Neredovno "Ugovor koji je izmedu nas i njih je namaz, pa ko ga 
54 obavljanje ostavi. pocinio je nevjerstvo." "Izmedu covjeka i sirka i 
namaza kufraje ostavljanje namaza." 



55 



Poziv u 
zabludu 



"Ko bude pozivao u zabludu, snosit ce grijehe poput grijeha 
onih koji ga budu slijedili. Time se njihovi grijesi nece nista 

umanjiti." 



Zabrane Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. zabranio je da se 
56 prilikom pije iz direktno iz mjesine. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
pijenja sellem, zabranjivao je pijenje stojeci. Zabranio je puhanje u pice. 



Piti iz zlatnog 
57 srebrenog 
posuda 



"Nemojte piti iz zlatnog i srebmog posude, nemojte oblaciti 
svilu i dibadz, jer to njima (nevjernicima) pripada na 
dunjaluku, a vama na ahiretu." 



58 



Piti lijevom "Neka niko od vas ne jede lijevom rukom, niti njome pije, jer 
rukom sejtan jede i pije lijevom rukom 



59 



Prekidanje 

rodbinskih 

veza 



"U Dzennet nece uci onaj koji prekida rodbinske veze.' 



Izostavijanje salavata "Neka je ponizen covjek u cijem prisustvu budem 
^ na Posianika, spomenut a on ne donese salavat na mene." "Skrtac je 



sallallahu alejhi ve 
sellem 



onaj u cijem prisustvu budem spomenut pa ne donese 
salavat na mene 



61 



"Najmrzi i najudaljeniji od mene na Sudnjem danu bit ce 

Izvjestaceno izvjestaceni brbljivci, oni koji pricaju punih usta da istaknu 

pricanje svoju retoricnost i oni koji bespotrebno nasiroko pricaju 

razvlaceci ustima." 



62 Drzanie oasa '^^ ^^(^^ drzao psa, osim lovackog ili onoga koji cuva stoku, 
•* ^ svakl dan mu se od nagrade umanju ju dva kirata." 



63 



Kaznjavanje 
zivotinja 



"Jedna zena je kaznjena zbog macke koju je zatvorila sve dok 
macka nije nije umria, pa je zbog nje usia u Vatru." "Ne 
uzimajte za oil j gadanja (i z igre) nista sto ima dusu." 



64 



Kamata 



Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, prokleo |e 
onoga ko uzima kamatu i onoga ko je daje." "Dirhem od 
kamate koji covjek svjesno pojede tezi je nego trideset i sest 
puta pociniti blud." 



^r Notorni "U Dzennet nece uci hronicni alkoholicar, onaj ko vjeruje u 
alkoholizam sihr i onaj ko prekida rodbinske veze." 



66 



Borba protiv 
Allahovih evlija 



Allah Uzviseni kaze: "Ko bude neprijatelj Mom evliji. 
Ja mu najavljujem rat." 



67 



68 



Ubijanje 

nemuslimana u 

muslimanskim 

drzavama 



"Ko bespravno ubije osobu s kojom je sklopljen 
ugovor, nece osjetiti miris Dzenneta, a miris Dzenneta 
se prostire stotinu godina." 



(Jskratitt nasljedniku 
njegovo nasljedstvo 



"Ko iskljuci svog nasljednika iz nasljedstva, Allah ce ga 
iskljuciti iz nasljedstva Dzenneta na Sudnjem danu." 



69 



Davanje prednosti 
dunjaluku 



"Kome dunjaluk bude inleres, Allah ce mu siromastvo 
dati medu ocima. njegovu snagu rastociti. a doci ce 
mu dunjaluka onoliko koliko mu je odredeno." 



NA§E VJECNO PUTOVANJE 
U DZENNET ILI U VATRU 

Allah, dzeile sanuhu, rekao je: ""O vjernici. bojte se Allaha i neka !»\ako gleda sta je za sutra pripreinio.. 




Kabur Kabur je prva stanica buduceg svijeta, dzehennemska provalija za nevjernika, a 
dzennetska basca za vjernika. U autenticnim hadisima stoji da ce Ijudi u kabuni biti 
kaznjeni za odredene grijehe, kao naprimjer. necuvanje od mokrace, prenosenje tudih 
rijeci, tajenje ratnog plijena. laganje. prespavljivanje namaza. zapostavljanje Kur'ana, 
blud. pederastija. kamata. nevracanje duga... Od kaburske patnje sttti sljedece: dobro djelo 
ucinjeiio iskljucivo Allaha radi. utjecanje od patnje u njemu. iicenje sure El-Mulk i neke 
druge stvari. Od kaburske patnje ptistedeni su: sehid. slrazar na Allahovom putu, osoba 
koja unire petkom, osoba koja umre od stomacne bolesti i jos neke kategorije ijudi. 

Puhanje u rog Sur je veliki rog. Drzi ga meiek Israfil i ceka da mu se naredi 
puhanje u njega. Pi-vo ce puhanje biii radi usmrcivanja. Svevisnji Allah rekao je: 
"A na Dan kad se u rog puhne pa se smrtno istrave i oni na nebesima i oni na 
Zemlji, iziizev onih koje Allah postedi...'\ i tada ce cijeli kosmos biti unisten. 
Cetrdeset vremenskih perioda poslije toga slijedi drugo puhanje radi ozivljenja. S 
tim u vezi Allah, dzeile sanuhu, rekao je: "...poslije ce se it rog drtigi put piihmiti i 
oni ce, odjednom, iistati i gledati." 



Ozivljenje Poslije toga ce Allah, dielle sanuhu, poslati kisu od koje ce izrasti tijela 
(iz repnjace). To ce biti potpuno nova bica koja nece umirati. bit ce goli i bosi. 
vidjet ce meleke i dzine. biti ce ozivljeni sa svojim djclima. 

Iskupljanje na mahseru Allah, dzeile sanuhu, sakupit ce stvorenja zbog obracuna. 
Bit ce izbezumljena od straha, izgledat ce kao pijana. u danu koji ce trajati pedeset 
hiljada godina. Cinit ce Lm se da je ovaj svijet trajao samo jedan cas. Sunce ce se 
spustiti na visinu od jedne milje. a Ijudi ce se, shodno svojim djelima, gusiti u 
znoju. Na Kijametskom ce se danu prepiratt podanici sa oholim vladarima, 
nevjemici s onima ko ih je slijedio, sejtanom i clanovima svoje porodice, jedni ce 
druge proklinjati. Zulumcari ce gristi ruke. Dzehennem ce biti donesen i zauzdan sa 
sedamdeset hiljada uzda, a svaku tc uzdu drzati sedamdeset hiljada meleka. Kada 
ga ugleda. nevjemik ce pozeljeti da se iskupi ili da postane zemlja. Kada je rijec o 
gresnicima koji nisu davali zekat. njihov ce imetak biti izliven u ploce i u njima ce 
biti przeni. Oholi ce Ijudi biti prozivljeni malehni kao mravi. Varalice, kradljivci i 
otmicari bit ce osramoceni. Kradljivac ce donijeti ono sto je ukrao. Sve ce tajne 
izaci na vidjelo. Kada je rijec o bogobojaznim Ijudima, oni se nece prestrasiti, 
Sudnji ce ih dan proci brzo kao podne-namaz. 

Zauzimanje Veliko zauzimanje jeste privilegija naseg Vjerovjesnika. sallallahu 
alejhi ve sellem. On ce se zauzeti za to, da Allah, dzeile sanuhu, na Sudnjem danu 
od stvorenja otkJoni nevolje i da im se presudi. Opcc ce zau/imanje ciniti i 
Vjerovjesnik i drugi Ijudi, kao naprimjer, zauzimanje za izlazak vjernika iz Vatre i 
unapredivanje njihovog mjesta u Dzcnnetu. 




y 



Obracun Ljudi ce dolaziti pred Gospodara u redovima. On ce im pokazati njihova 
djela i pitati ih u vezi s njima samima, u vezi sa zivotom. imetkom, znanjem, 
obecanjem; blagodatima: sluhom. vidom, srcem... Nevjemici i licemjeri racun ce 
poloziti pred svim stvorenjima radi ukora i uspostave dokaza protiv njih. Protiv 
njih ce svjedociti ljudi. zemija, nebesa. dani, noci, imetak, meleki i udovi, sve dok 
njihovi grijesi ne bude potvrdeni i dok ih oni ne priznaju. S vjernikom ce Allah, 
dzelle sanuhu, obracun svesti nasamo, pokazat ce mu grijehe koje je pocinio. i kada 
pomisli da je propao, reci ce mu: " 'Sakrio sain ih na otiome svijetu. a sada ti ih 
oprastam.'" Prvi s kim ce se svesti obracun jeste Resulullahov. sallallahu alejhi ve 
sellem, ummet, a prvo za sta ce se polagati racun jeste namaz i pro! i vena krv. 

Podjela listova Potom ce bit! podijetjeni listovi. i ljudi ce uzeti knjigu koja: "...ni 
mail ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala...", vjemici desnom, a 
nevjemici i licemjeri lijevom rukom i iza leda. 

Vaga 2^tim ce djela biti izvagana, da bi ljudi bill adekvatno nagradeni. ixlnosno kaznjeni. 
Vagat ce se istinskom i preciznom vagom koja ima dva tasa. Tezinu ce imati djela koja se 
pixludaraju sa Serijatom i koja su ucinjena iskreno u ime Svevisnjeg Allaha. Izmedu ostalih, 
sljedeca ce djela imati veliku tezinu na vagi: sehadet la ilahe illallah, lijepo ptmasanje, 
zahvaljivanje Alluhu, dzelle sanuhu, izgovaranje zikra Suhhanallahi ve bi hamdihi 
subluiimlhthil-azim. Ljudi ce naplacivaii medusobne racune dobrim i losim djelima. 

Vrelo Zatim ce vjemici doci na vrelo. Ko se iz njega napije, nikada vise nece 
ozednjeti. Svaki ce vjerovjesnik imati svoj havd, a najveci ce havd biti Resulullahov, 
sallallahu alejhi ve sellem. Njegova je voda bjelja od mlijeka. slada od meda i 
mirisnija od mosusa. Posude iz kojih ce ljudi piti bit ce txi zlata i srebra. njihov ce 
broj iznosti koliko iznosi broj zvijezda. Duzina havda veca je od razdaljine izmedu 
Ejle u Jordanu i Adena u Jemenu. Njegova voda dotjece iz rijeke Kevser. 

Ispit za vjernike Neposredno pred zavrsetak Sudnjeg dana nevjemici ce slijediti svoja 
bozanstva koja su obozavali. pa ce ih ona odvesti ravno u Vatru, grupimice. poput stada 
stoke, ici ce na nogama ili na licima. Na mahseru ce ostati samo vjemici i licemjeri: 
''Tada ce Allah doci i ohralili im se: 'Sta cekate?' Odgovorit ce: 'Cekamo svog 
Gospodara.'" Potom ce Ga prepoznati po Njegovoj potkoljenici, koju ce otkriti, i svi ce 
Mu pasti na sedzdu, svi osini iicemjera: "A'a dan kada se Potkoljenica otkrije i kada 
bttdu pozvani da licem na tie padnu pa ne budu mogli..." Nakon toga ce Ga slijediti, i 
On ce postaviti sirat-cupriju i dati im svjetlo. a svjetlo Iicemjera ugasit ce se. 
Sirat Sirat-cuprija postavljena je iznad Dzehennema kako bi vjemici preko nje presli i usli u 
Dzennet. U hadisu koji je zabiljezio imam Muslim stoji da ju je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, okarakterizirao rekavsi da je klizava. da su po njoj isprijecene kuke i 
pandze poput bodlji biljke sa'dan, da je tanja od dlake a ostrija od sablje. Kod nje ce 
vjernicima biti dato svjetlo shcxinti njiho\ im djelima. Nejvece svjetlo bit ce poput planine, a 
najmanje kao vrh noznog palca. Ono ce im osvjetljavati put, i preko nje ce prelaziti shodno 




svojim djeiima. Neko ce je preci brzinom treptaja oka. iieko brzinom munje, neko brzinom 
vjetra, neko brzinom ptice. neko brzinom najbrzeg konja ili deve... Bit ce onih koji ce proci 
bez ogrebotine. onih koji su izgrebani i onih koji ce biti gumuti u Dzehennem. Kada je rijec 
o licemjerima, onl nece imati svjetlosti. Vratit ce se, pa ce izmedu njih i vjemika biti 
postavljen zid. Zatim ce pozeljeti da predu preko cuprije. aii ce svi propast u Vatru. 



Vatra U Vatru ce uci nevjemici, a potom gresnici vjemici i licemjeri. Od svakih hiljadu Ijudi 
u nju ce uci devetsto devedeset i devet. Dzehennem ima sedmera vrata. Od vatne na ovom 
svijetu vrelija je za sedamdeset stupnjeva. Nevjemici ce u njoj biti ogromni kako bi iskusili 
patnju. Izmedu njegovih ramena bit ce razdaljina od tri dana hoda. Kutnjak ce biti poput 
planine Uhud. Njegova ce koza biti gmba i mijenjat ce se kako bi iskusio patnju. Njihovo ce 
pice biti kljucala voda. Ona ce potrgati njihovu utrobu. Jest ce plodove dr\'eta Zekkum, 
pomije i kapljevinu. Najblazu ce kaznu imati covjek ispod cijiti ce nogu biti stavljene dvije 
zeravice, od kojih ce kljudati njegov mozak. Kao kaznu Allah, dzeile sanuhu. dat ce da se 
koze nevjemika staino zamijenjuju novim kozaina. bit ce kaznjavani topljenjem. przenjem, 
tegljenjem, lancima i okovima. Njeno je dno jako, jako duboko. Ako bi u nju bito baceno 
novorodence. napunilo bi sedamdeset gtxiina kad bi palo na dno. Njeno su gorivo nevjemici i 
kamenje. Njen je zrak vreo. a hiadovina - dim cadavi. Odjeca u njoj skrojena je od vatre. Sve 
sagorijeva i nista ne ostavlja i ne posteduje. KJjuca i huci. Spaljuje koze i stize do kosti i srca. 

Kantara (most, prijelaz) Imam Ei-Buhari zabiljezio je hadis u kojem stoji da je Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem. rekao: "Vjemici ce se spasiti Vatre pa ce biti zaiistavljeni na 
prijelazii ivnedu Dzenneta i Dzelwrwema, i tu ce iziniriii medusobne nepravde koje su 
pocinili na ovom svijetu. A kada budu potpimo ociSceni, bit ce ini dopusteno da iidu u 
Dzennet. Tako mi Onega u Cijojje ruci Muiiammedov livot, svako ce od njih lakse prepoznati 
svoje mjesto u Dzennetu nego sto prepoztuije svoju kiicu na ovom svijetu. " 



Dzennet Dzennet je Ijoraviste vjemika. Njegova je gradevina od srebra i zlata, a malter od 
miska. Njegov su pijesak biseri i dragulji, a tio safran. Ima osmera vrata. Sirina svakih vrata 
jeste tri dana hoda, ali ce na njima ipak biti guzve. U Dzennetu postoji stotinu stupnjeva, 
izmedu svaka dva stupnja razdaljina je kao izmedu nebesa i Zlemlje. Firde\s je najuzviseniji 
dio Dzenneta. Iz njega izvim dzennetskc rijeke. Njegov je krov Ars Milostivog. Njegove su 
rijeke od meda, mlijeka, vina i vode. Teku bez korita. Vjemik ce ih razvoditi kuda bude 
zelio. Dzennetskih plodova ima uvijek, nisko su, nadohvat mke. U njemu su satori od bisera 
cija je sirina sezdeset mijja. U svakom su cosku smjestene porodice dzenethja. Dzenetlije 
nece imati dlaka, bit ce golobradi. a njihove ce oci biti podvucene surmom. Njihova mladost 
i odjeca nikada nece proci. U njemu nece biti obavljanja flzioloske potrebe ni prijavstine. 
Njihovi su cesljevi od zlata. Znoj niirisa miska. Njihove su zene lijepe, nevine. Ijupke i 
godina istih. Prvi ko ce u Dzennet uci jeste Muhammed. sallallahu alejhi ve seflem. i 
vjerovjesnici. Najntzi stupanj u Dzennetu jeste stupanj onoga covjeka koji ce pozeljeti. pa ce 
mu biti dato deseterostruko vise. Dzennetska su posluga vjecno mladi djecaci, poput rasutog 
bisera. Najveci uzitak u Dzennetu jeste giedanje u Allaha, Njegovo zadovoljstvo i vjecnost. 




SADRZ 



i Kur'ani casni 


1 


2. Akida 


84 


Mirni dijaiog 


99 


4 Sehadeti 


110 


.^ Taharet 


114 


6. Namaz 


120 


7 Zekat 


127 


s Post 


130 


<). Hadzdz 


133 


10. Razne koristi 


137 


11 Rukja 145 


i 2 Dova 


151 


1 3 Vazne dove koje treba upamtiti 


153 


14 UNOSNA TRGOVINA 


157 


15. Opisabdesta 


162 


H) Opisnamaza 


169 


17 Putovanje vjecnosti 


173 





Nacin uzimanja abdesta 



Uzcti kibdcst dozvoljcno jt samo cistom vodom; a to jc voda koja je zadriala svoje 
pn-obitno stanje; ili voda ciji su miris, okus ili boja promiitnjeni necim cistim; kao 
sto jc voda koja se promijeiiila usijcd dugog stajanja. * Mala koiicina vodc postaje 
oneciscena samim mijesanicra sa nccisKiCom, za razliku r)d vclike kolicine vodc 
(210 litara) koja nc biva oneciscena osim promjenom boje, niirisa ili okusa. 



L'zimanje atxlesta trcba otpoceri bismillom. lijepo je oprari ruke prilikom svakog 
uzimanja abdesta, a to je prir\Tdcnf> za onoga ko usranc poslijc nocnog sna. * Ako 
se zaboravi prouciti bismila, abdcst je ispravan, a ako se sjeti u toku uzimanja 
abdesta proucit cc s tirn sto pranjc udo\-a kojt jc vec oprao nece ponavljati; * 
okudeno jc udovc prari vise od tri puta. 



■^Zatini se ispiru usta, jcdnom. V'odu u ustima neophodno jc promuckati. Ovo jc lijepo 
uraditi in puta. * Ispiraiije usta nijc validno osim na prcthodno spomenut oacin; 
* Dopustcno je progutati \<>du nakon isniranja usta; * Ijjepo jc u toku uzimanja 
abdesta zubc ocistiti misvakom; * Takoder, lijepo jc ispiranje usta i nosa izvrsiti 
jednim zahvatom, t>d cega ce dio vodc biti za usta a drugi dio za nos. 



jcdi ispiranje nosa. 



jcdnom. Neo] 
* 



phodno je vodu usmrkivanjem u\TJci u nozdnx. 
Ispiranje nosa validno je samo ako 



(>\-o je lijepo uciniti tri puta. 
V J\uz pomoc lijcve rukc; * Za onoga ko ne posri lijepo jc da tcmeljiro isperc nos. 



se ucini na 



prethodno spomenut nacin; * IJjepo je vodu usnirki\ati iz desne ruke a ismrkivaii je 




Zarim se pcrc lice; od uha do uha — po sirini i od mjesta ^\c kosa obicno nice do 
brade — po duzini. * Obaveza je prstima procesljaii bradu ukoliko je rijetka, a lijepo 
je to ucinid ako je gusta; * Potiranje lica u zamjenu za njcgovo pranje nije dovoljno; 
* lijepo je dan prednost ispiranju usta i nosa nad pranjcm lica; * Pokudeno je uz 
"itt^ a^A P'^^'^i'^ ^^^ P''^f' unurrasnjost ociju; * Lijepo je kod pranja lica zahvatiri vecu kolicinu 
^^^ I ^JP\ vodc, all bcz pretjcnvanja u tome. 




Slijcdi pranjc mku; od vrho\a prsdju pa sve dtj lakto\a (treba oprati i lakto\c). 
* Ujep<:) je dati prednost dcsnoj ruci nad lije%'^om, i u toku pranja ib trljati; * Pranje 
mku na pocetku uzimanja abdesta je lijepo, a ovde je obavczno; * lijepo je protrijati 
izmedu prsriju. 



Zadm se potire gornji dio glave; od prednjeg dijela svc do potiljka, a zactm od 
potiljka do prednjeg dijela. Od ptjtiranja ne treba izostaviti ni jedan dio glave, tj. od 
granice s licem pa sve do potiljka. Potom ce svoje kaziprste staviti u usne skoljke a 
palcevima potrti njihov vanjski dio. Kako god da potare, dovoljno je. * Nije obaveza 
potirari kosu ukolikt) jc duga i prclazi preko spomenutog dijela; * Ako ncma kose, 
potrt cc se po koii glave; * Neophodno je potrri bjclinu izmedu kose i usiju jer i to 
potpada pod ono sto se zove glava; * Pokudeno je podranje ponavljari \'ise od 
jednom; * Takoder, pokudeno je umjesto potiranja kosu prari, ali jc dovoljno. 



Z~7 



Na kraju ce oprati noge do clanaka (trcba C}prau i clanke), * IJjepo je dad 
prednost desnoj nozi nad lijevom i trljati ih u toku pranja; * Takoder, lijepo je 
.protrijati izmedu prsdju. 



i Uvjet za vaijanost abdesta jestc da bude uzct po rcdosljcdu, i to: ispiranje usta i nosa, pranje lica, : 
pranje ruku, potiranje po glavi i pranje nogu. j 

Takoder, uslov za vaijanost abdesta je uzastopnost u pranju dijclova tijela, tako da se pranje j 
jednog od njih ne odgodi toUko da se prethodno oprani osuse. | 

Opranc je dijclove dopusteno posusiri iakt> jc boljc osta^Hti ih. Otresari vodu sa opranih dijelova, • 

; pokudeno jc. * Pranjcm svih dijelova odjednom abdest nijc ispravan, npr. da se zaroni u bazcn i to ; 
naunii kao abdcsL * Sunnet jc da covjck poslijc abdesta kai.c E.4hedu en In iluhe ilhtllah vnhdehu la\ 
fehkc Ivh vc vHhedu cnne Muhmmvcden abduhii « e resu/uhu i da poslije njega klanja dva rckata. ! 



NACIN OBAVLJANJANAMAZA 



Kada htjcdne obavid namaz, covjek ce o\aj ibadet otpoceti rijecima Allalm ekber, 
(imam izgovara ovaj i ostale tekbire naglas kako bi ga cule muktcdije, a oni 
izgovaraju usebi) i podici ruke skupljenih prstiju u visini ramena prilikom pocetka 
donosenja tekbira. Aluktedija donosi tckbir posUje imama, 

^^ * Obaveza je da se klanjac ptitpuno ispravi prilikom pocetnog tekbira, i rekbir nije 

ispravan ako sc donese u pogetotn stavu ili sjedeci, osim ako se radi « covjcku koji ne moic stajati; * IJiepo le 
da klanjac ispred sebe sta\i perdu i primakne joj se. Perda imama dovoljna je onima koji za njim pristaju; * Nijet se 
donosi u srcu i nije ga obaveza izgovoriti; * K;ida sc radi o rijecima koje sii rukn ili vadzib, obaveza je podici gias u 
toj mjeri da covjek cuje sam sebe, cak i u namazu u kojetn se nc ud naglas, jcr jc minimalna \-isina glasa da co^iek 
cuje sam sebe; * Pokudcne su sljedece snari: okrctanje, dizanjc pogleda, zacvaranje odju, stajanje pxibocen, 
bespotrcbno stajanje na jcdnoj nozi, potpuno sastavljanje nogu i njihovo prekomjemo sirenjc,. 



9 




Desnom rukom obuhvata saku ili podlakticu lijeve ruke i stavlja ih ispod grudi, 
Pogled usmjerava u mjesto na kojem ce ucinid sedzdu, Zatim usebi uci jednu od 
pocetnih dova koje su prenesenc u autenticnim hadisima, euzu pa bismitlu. Potom uci 
sum Hl-Fatiha, a poslije njc (xliomak Lz Kur'ana. {Imam uci naglas na sabah-namazu, 
kao i na prva dva rekata aksamskog i jacijskog namaza, docim na ostalim rckadma ud 
usebi. * Pokudeno je na jednom rekatu dva puta prouciu suru Fil-Fadha i u pr\-a dva 
rekata ograniciti sc na ucenjc K!-Fatihe; * Muktedija nije obavezan uciti dok imam ud 
naglas, to za njega cini imam, ali je lijepo da proud El-Fadhu dok imam sud; 

* Ijjepo je Kur'an uciti po redosiijedu koji jc utvrden u Mushatti, a pokudeno je odstupanje od tog 

redoslijeda. Zabranjeno je mijenjanjc poretka rijcd ili ajeta u jcdnoj suri. 



t^^^^k Zarim donosi tekbir dizuci ruke i cini ruku obuhvata j uci koljena sakiuna, tasirivsi pritom 
^^H prste i izra\Tiavsi Icda i ^avu s ledima. L' torn plozaju izgovara zikn Siibhatie Rahbijel-a^m, 
(^^^^Bsto u prijcvodu zfiaci: neka je slavljen Gosp(xkr moj veliki. Pokudeno je ovaj zikr 
^^^■izgovoriri samo jednom, a potpunost se posrize niego\im izgov-aranjcm tri puta. 
1^^^^* Izgo\aranje tekbira (na mjescima gdje su pred\"ideni) i rijeci: Setni^ailahn limeii 
bamideb obavezno jc u toku tog pjkreta, i neispravno je ako sc udni poslije ili prije njega, jer jc to mjesto 
predvidcno za drugi zikr; * Minimalno dme se zadovoljava ruku jeste da rukama moze dodrmuri koljena, a 
kada je rijcc o rukuu, ne treba ni pretjerivati ni podbacivari,. * Stizanjem na ruku stize se na taj rekat pod 
uvjetom da ruku udni s imamorn, tj. prije nego sto se imam [xxiignc s tog rukna; * Kada covjek ude u 
dzamiju s namjerom obavljanja namaza i zatekne imama da se vrario s rukua, lijepo je da stupi u namaz s 
njim i da ^a slijedi, a ck kasnije nadoknadi propusteni rckat; * Pokudeno je ucenje Kur'ana na rukuu i na 
sedzdi, osim ako sc recitiranjem odredenih ajeta ima za ciJj ucenje dove, tida ne smeta, kao naprimjer, 

ucenje ajeta: "Rabbena atina Gd-dunja haseneten ve fil-ahired haseneten" kao dove. 

^ . ^ ^ 

n Zatim se, dizuci ruke i izgovarajuci: Stmi'allaku limen bamideb, a to u prijcvodu znad: 
Allah se odazi\-a (jnome ko Ga hvali, dize s rukua. Kada se uspni\T izgcvara: 
Kabbeihi kkel-bamdu hamdeti kf siren tajjiben mtibanken fib, sto u prije vodu znaci: Nas 
Gospodaru, Tcbi hvala - beskonacna lijcpa hvala u kojoj je veliki blagoslov. 
* Rijeci; Rabbena tv lekel-bamd ne treba izgovarari sve dok se p<itpuno ne ispravi poslije rukua, jer 
se tc rijeci izgovaraju u scajacem polozaju; * U autenticnim hadisima prenosc se cetiri forme zikra 
poslije rukn: Rabbena fe lekel-bamd; Rabbena lekel-bamd; Allahumme Rabixna ve lekel-bamd; Allabimtme 
Rabbemt lekel-bamd. i liieDO ih ie kombinirati. , 



o 



Zatim cini sedzdu izgovarajiici tekbir. Na sedzi nike odvaja od bokova, stomak od 
bedara, bedra od potkoljenica, ruke stavlja u siiini ramena, oslanja se na nozne prstc, 
okrenuvsi i njih i prste ruku prema kibli. U torn plozaju izgovara: Subbane Rabbijel-eah, a 
to u prijeiodu znad: sla\!ien neka je Gospotlar moj svevisnji! Sunnet je ovaj zirk 
izgovori tri puta, a moze i vise od ttjga, a moze udri i neku od dova prenesenih u 
autentictum predanjima. * Pokudeno je na sedzdi spusnri laktove na do (kakf> cine zvijeri),. * lijepo 
je rasLrid laktove ustranu, pcxi u\jetom da se time nc uznemiravaju drugi kknjad. Ako odulji sa 
sedzdom, nije problem u tome da se co^^jck lakto\'ima osloni na bedra; * Obaveza je udnid sedzdu na 
sedam dijelova rijela, a ri dijckni jesu sljedeci: vrhovi noznih prstiju, koljena, dlanovi, celo i nos. 
Namaz je pok\aren ako se bilo koji od spomenuuh dijelova djela s\jesn<> ptKligne sa zemlje. 



^ 



Wt. '^M Zatim se, izgovarajuci tekbir, podizc sa sedzde i sjeda. Postoje dva ispravna nadna 

W^ ^^^ i^jedcnja izmcdu d\ije sedzde: pno, da lije\-u nogu opruzi i sjedne na nju, a desnu 

P-'oA _i Lispravi i podavije, a njene prste okrene prema kibli; i, drugo, da uspra\T obje nogc s 

^^ "^ prsrima podarijenim prema kibli i sjedne na obje pete. Dnk sjedi, tri puta izgovara; 

^|L ^H Kabbi^r li, a to znaci: Moj Ciospiidaru, oprosti mi! Ako zeli, na to moze dtxiad i ovo: 

^■^^^^i ^^1 [ erl.uimm ivd^htmii mfeaiii ivi^/ikiii misunii ivhdini nafim va'fn 'amii, sto ima znacenje: 
^■[^r^^^^^H smiluj mi se, ucini mc zadovolinim, uzdigni me, opskrbi me, pomozi me, uputi me, 
^^Ihm^—^^f saoiv-aj me i oprosti mi, Potom cini drugu sedzdu na isri nacin kao i pr^ti. 
Zaiini ^e, izgovarajuci tekbir, podize sa sedzde i ustaje na kijam. Zatim kianja drugi rekat. 
* Pokudeno je sjediti mimo dva nacina prikazana. jer samo je to prencseno u autenticnim 
hadisima; * Dopustcno je sjesti odmora radi prijc ustajanja na sljedeci rekat na isti nacin kao sto se 
sjedi izmedu dvije sedzde, stim sto ovo sjedenjc trajc kracc i poslije njega se ustaje. Ako se sjeda 
odmora radi (dzelseml-istiraha), tada se tekbir donosi za sjedanje i nece se ponovo donositi 
priiikom ustajanja; * Ucenjc El-Fadhe treba poced nakon potpunog uspravljanja, jer je predvideno 
da se uci na stajanju, ako se desi da je prouci prijc nego sto se potpuno ispra\*i, mora je opet 
prouciti, i to u stajacem poiozaju, u protivnom, namaz je pok\arcn. 

Kada sklanja d\a rekata, sjeda na prvi tcsehud ispruzivsi gornji dio stopala po du, 
lije\ij ruku stavlja na \i\e\o bedro, desnu na desno bedro. u desne ruke skuplja mali 
i domali prst, od srednjaka i palca pravi haiku, a kaziprstom pokazuje u pravcu 
kible. U torn poiozaju uci tesehud: lit-tehijjatu liilahi Ks-salaratii ivt-tajjibttt..., a zadm, 
u trorekatnog i cer\-erorekamog namaza, izgovara tekbir, diiuci rukc i ustaje na 
treci rekat. Prcostali rekat. ndnosno dva rekata kianja na vec opisan nacin, stim sto 
ne uci naglas, a uci samo suru El-Fatiha. 

* Lijcpo je na tesehudu pogled usmjcrid u desni kaziprst, koji je pohvaino lagahno 
.iti 1 pruzari. Takoder je iijepo na ovom tesehudu ne sjediti duze od ucenja Et-Tchijatu. 

° ■> 

Nakon sto kJanja preostali dio namaza, poda\ija noge i sjeda na do, na drugi 
(posljednji) tesehud. A postoje tri ispravna nacina sjedenja na ovom tesehudu, i 
tako sjedi samo na posljednjem tesehudu. naravno, kada se radi o namazima koji 
imaju d\a tcschuda. Kada prouci Et-Tchijatu, donosi sa]a\'atc: Al/ahitmme sctlli 'aia 
Miibammedin ve 'ala all Aluhammed..., a poslije toga moze proucid do%Tj koju zeli. 
*Nacini sjedenja na posljednjem tesehudu: pr\-o, da opruzi lije\'u nogu i izbaci je 
ispod desne potkoljenice, desnu uspravlja a sjedi na sirazniici; drugo, da ucini isto 
kao kod pr\'og nacina osim sto ce opruziti i desnu nogu; i, trecc, da ucini isto kao 
kod pnog nacina osim sto ce lije\^ nogu staviu izmedu putkoljenice i bedra 
desne nogc; * Lijcpo je na sjcdenju proucid neku od autenricnih dova, kao 
naprimjer: Eu\i/ billahi min u^abin-nari k a^ahil-kabri ir fitnetil-mahja vd-memati ve 
t}!!ii-!il-.'msibid'ih'(i^d^iil, a to znaci: utjccem sc AUahu od patnje u vatri, kaburske kazne, od 
o\'osvjetskih i onos\-jetskih kusnji i ad kusnji mesiha Dcdzala, odnosno dovu: Allahumme inni 
:^akmtii nej'si i^dmen kesiren re laja^'inii^:^iombe ilia rnte faj^ir li magintai min indikt verhamiii imitke eiittl- 
gaftimr-nihim, a to u prijevodu znaci: moj .-Vllahu, doista sam sebi pocinio nasilje mnogo, a grijchc 
ne oprasta niko drugi osim Tcbe, zato mi oprosti i sntiluj mi sc, doista si Ti Oprostitelj, Milosti\i; * 
Pokudeno je bespotrcbno oslanjanje na ruke u toku sjedenja. 





n Zatim predaje selam okrenuvsi se na desnu i izgovarajuci: lis-Hlamii 'akjkiim tv 
rahmdullah, sto u prijevodu znaci: neka je s vanaa mir i Allahova miJost. Isto to cini 
i na lijevu stranu. A nakon sto preda selam, izgovara preneseni zikr ostavsi sjediti 
na mjestu na kojcm je klanjao. 
* Lijcpo je okrenuti glavu priiikom predavanja selama i selam prvo predati na 
I rim na li)cvu stnuiu, a pt>kudeno je dati prcdn<isf lijo'oj strani. * Pokudeno je rukom pokazivati 
desno i lijc\'o. odnosno podid ih i spusriri priiikom preda\anja selama. 



I d( 



Podudarnost 
njeci 1 djela 



t 



Znanjc bcz djela pokudeno je u Allaha, Kjegovog Poslanika i 
^icmika. .\llah, dzcilc sanuhu, kaic: "O \iemici, zaSto govorite ono 
sto ne cinice? Vconia je prczreno kod AUuha da govorite ono sto 
ne cinite!" Ebu Hurcjra, ratlijaltahu anhu, jcdnoni je ptilikom refcao; 
■Primjer znanja prema kojeni sc ne posmpa jeste kao primjer 
blaga koje sc ne trosi na Allahovom putu." Ei-1 uda)l, 
tahimehiUlah, gpvorio je: "USenjak ce bid neznalica u onomc Sto 
zna sve dok ne budc p^ismpao prema znanju." Malik b. Dinar, 
rahimchullah, rtkao jc: "Mozda ces sresd covjeka koji ne grijeii ni 
u jednom slovu a sva su njegova djela pogrelna." 



Brute nnislimanv, sestro musIJninnkof Ostalo je jos da se vidi plod 
n^ogcitanja, a to je postupanje prema ptocitanom. 

■ Procitali smo komentar odredenih kur'anskih sura, pa se trudimo da 
postupamo prema znaccnjima ajeta i porukama koje smo procitali. Ashabi su 
obicavali od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, usvojiri po deset ajeta i nc bi 
ucili sljedecih desct sve dok pr\e ne bi primijenili. Govorili su: "Naucili smo 
znanjc i postupanje prema znanju." Na to nas podstice Serijat. Komentirajuci 
rijeci Uzvisenog: "...pa je citaju istinito i ispravno..." Ibn Abbas, radij-allahu 
anhu, rekao je: "Primijenjuju ga onako kako ga trcba primijeniti." El-Fudajl, 
rahimehullah, kaze: "Uistinu je Kur'an objavljen da se postupa prema njemu, a 
Ijudi su se posvetili ucenju zanemarivsi postupanje prema znanju." 

■ Procitali smo neke st\-ari koje je X'jerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
prakticirao, pa pozurimo se odazvati i primijeniri ih, jer dobri sinovi ovog 
ummeta nisu nista naucili a da se nisu natjecali u njegovoj primjeni i pozivanju u 
njega, izvrsavajuci Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, naredbu: "Otio sto 
vam naredim udinite koliko god mozete, a klonite se onoga sto vam 
zabranim" (Li-Buhan i Muslim), i iz bojazni od bolnc kazne navijescene u ajetu: 
"Ncka se pripaze oni koji postupaju suprotno naredenju Njegovom, da 
ih iskusenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna nc snade." 

Spomenut cemo i neke primjerc za dosljedno slijedenje Resulullaha, 

sallallahu alejhi ve sellem: 

I Majka pravovjernih Ummu Habiba, radijallahu anha, prenosi sljedeci hadis: 

"Onome ko u toku dana i noci klanja dvanaest rekata, zbog toga ce bid 

sagradena kuca u Dzennetu." (Muslim) Ummu Habiba kasnije je govorila: 

"Otkad sam cula ove Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci, nisam 

propustila tih dvanaest rekata." 

I Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,^ 

rekao: "NezamJsUvo je da musUman koji ima nesto za oponiciti zanoci tri 

noci a da ne napise oporuku." (Muslim) Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio 

jc: "Otkad sam cuo ove Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci nisam 

zanocio nijednu noc a da kod mene nije bila oporuka." 



I Imam j-\hmed, raliimehullah, i2ia^■io je: "Nisam zapisao iiijedan hadis a da ga 
nisam primijenio, i tako sam jednom prilikom procitao predanje u kojem je stajalo 
da je Fbu Tajjiba izvadio \'jcro\-iesniku, sallallahu alejhi vc scllem, kn* (liidzama) i 
(jn mu je dao dinar, pa sam kriipicaru dao dinar kada mi je iz'V'adio kr\'." 
I Imam EkBuhari, rahimehullah, rekao \e: "Otkako sam saznao da je 
ogovaranje zabranjcno, nikoga nisam ogovorio. Doista zclim sresti /Ulaha a da 
sa mnom ne svodi obracun sto sam nekoga ogovorio." 

I L hadisu stoji: "Onoga ko poslije svakog obaveznog namaza prouci 
Ajetul-Kursiju od ulaska u Dzennet sprecava samo s/nrt. "(R! Bcjhcki u djeiu 
{-.i-Siiihiiiil-k-nbi-d, Ibnul-Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Do mene je doprijelo da je 
sejhul-islam Ibn Tejmijja izjavio: 'L'cenje Ajeail-Kursije nisam izosravio ni 
poslije jednog namaza, osim ako bih zabora\"io."' 

I \akon sro stekne znanje i postupa prema njemu, co\ jck mora pozi\ aci u ono 
cime ga je Allah, dzcUc sanuhu, pocasrio i ne smije dopusdti da sebi uskrati 
nagradu, a drugima dobro. ^^jcrovjcsnik, sallallahu alejhi \e scllem, rekao jc: 
"Ko iikaze na dobro imat ce istu nagradu kao onaj koji ga uradi" (Muslim); 
"Najboiji medu vama jeste onaj ko nauci Kur'an i poucava /77i/"(l-:i-Buhiiri); 
"Dostavite od mene, makar jedan ajet!" (ri-Buiiari i NFusiim) Srazmjerno 
covjekovom sirenju dobra poveca\'at ce se njegova nagrada i pristizat ce mu 
dobra djcla u zivotu i poslije smrd: "Kada covjek umre prestaju se pisati 
njegova djela, osim u sljedeca tri shicaja: trajna milosdnja, korisno 
znanje i dobro dijete koje moli za njega. ";MusUmj 
Prosvjedjenje 

El-Fatihu ucimo vise od scdamnaest pura svakog dana i utjecemo se njome 
moleci: "...a ne na put onih na koje se srdzba izlila i onih koji su zalutali", 
a nakon toga se poistovjecujemo s njinia u djelima: izbjegavamo ucenje da 
bismo postLipali prema neznanju i tako se poistovjetili s krscanima, zalutalim, ili 
ucimo, ali ne posaipamo prema tome i time se poistovjecujemo sa zidovima, na 
koje se izlila Allahova, dzelle sanuhu, srdzba. Molimo Allaha da i nas i tebe 
opskrbi korisnim znanjem i dobrim djelima! 

A Allah, dzelle sanuhu, i "Njjego-\' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje 
znaju. 

Neka jc mir i spas na nascg uglednika i miljenika Muhammeda, njegcma 
porodicu i s\'e ashabe. 

Imanii Ebu Hanifa i Safi, rahimehumullah, govorili su: ".\ko je odrcdcni 
hadis autenncan, on je moj pravac (mezheb)." 

Imam Malik, rahimehullah, rekao je: "Poslije Vjerc:»vjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, ne postoji niko a da njegove rijeci nisu podlozne prih\"atanju i 
odbaci\anju, samo se od Resulullaha, sallallahu alejhi \'e sellem, bezuvjetno 
prihvata." 



^Qi 



Bosanski 



I 







«piji^(> /, 




^ • »c